Poreznici ne mogu pobjeći od odgovornosti
Na upit hoće li netko od poreznika koji su godinama jednima bili majka a drugima maćeha (tj. selektivno naplaćivali porez i donosili rješenja) biti kažnjen, ravnateljica porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec mrtva hladna kazala je da – neće. Jer, oni nisu to radili svojom voljom nego im je tako naredila politika, objasnila je.
Koja politika? Koji političar? Kojim mehanizmima je to rađeno? To nam nije rekla. Može li u uljuđenoj, pravnoj državi, netko nekome narediti da krši zakon. Recimo šef vam kaže da vozite auto 150 kilometara na sat na cesti na kojoj je ograničenje 70 kilometara. Uhvati vas policija i vi kažete da niste krivi, tako je naredio šef.
Ne, poreznici (njih čak oko 3500) ne mogu pobjeći od svoje odgovornosti. Upravo se pojavljuju zanimljiva svjedočanstva o njihovu krajnje nesavjesnom radu proteklih godina. A poreznici bi, zar ne, morali biti jedan od temelja uređene države.
Primjerice, saborska zastupnica Nansi Tireli, koja je imala obrt i duguje 41.000 kuna, tvrdi da joj iz Porezne uprave cijelo vrijeme nisu poslali nikakvu opomenu. Bruno Orešar je Poreznoj upravi predlagao da se ona temeljem duga uknjiži na dio Monterove nekretnine na koju je hipoteku imala i Hypo banka, ali odgovora nije bilo. Dug Montera je porastao a jedina je od toga profitirala banka. Sličnih primjera ima još. Za čiji su interes radili poreznici?
Za čak 52 milijarde nenaplaćenog poreza netko mora odgovarati. Političari su to platili gubitkom vlasti, ali ozbiljna istraga mora se sprovesti i među zaposlenima u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija. Da se ovakvi rekordi više nikad ne ponove!
Hrvatska korupcijska hobotnica ne može se uništiti objašnjavanjem da su za sve krivi oni što su naređivali. Ispod kišobrana tih tzv. naredbi mnogi su dobro napunili i vlastite džepove.
Share
NIje ova koka toliko kriva koliko onaj njezin prethodnik Mladineo. Njemu se iz očiju vidi da je lopina.
Čuo sam iz prve ruke (od knjigovođa) da je nekim dužnicima dug narastao za 6 godina od 30.000 do 180.000 kao posljedica obračuna zateznih kamata.
U normalnoj situaciji to je nemoguće. Obračun kamata mora biti razmjeran i bez ukamaćivanja glavnice. Ako uzmemeo stopu od 20%( a realno je bila manja), ona bi za taj period trebala donijeti povećanje cca 35.000 kuna. No ako se radi ukamaćivanje koje je kod nas zakonom zabrnjeno, onda je doista dug 180.000 kuna.
To mi je sve skupa nevjerojatno, da se država ne drži zakona koji je donijela i to zbog lihvarenja banaka.
Ako je tome tako, tj. ako država ukamaćuje kamatu, onda je cjelokupni iznos u velikoj mjeri pretjeran. Zato smatram da bi PU trebala
1., Objaviti specifikaciju koji dio duga se odnosi na glavnicu, a koliki na zateznu kamatu
2. Objasniti da li je prilikom obračuna vršen pripis ZATEZNE KAMATE na glavnicu.
Poreznici će izbjeći odgovornost tako što će od sada slušati naredbe aktuelne vlasti i krasti za njihov račun….
Credo che i fatti scritte entro il write-up è davvero eccezionale. Sto facendo un lavoro in una missione di analisi preliminare per quanto riguarda questo argomento e il vostro weblog veramente aiutato con numerose considerazioni che ho avuto. Sto creando una tesina per la scuola e io? M attualmente seguendo molti blog per la valutazione.