navigacija

Bezbolno izliječite sinuse i uzrokovane glavobolje

Tretman sinusa

Sinusitis i povezane sinusne glavobolje predstavljaju velik i čest zdravstveni problem. Sinuse predstavlja četiri para komora u glavi ispunjenih zrakom, a nalaze se u kostima lica: jagodicama (maksilarni), čelu (frontalni), između očiju (etmoidni) i iza nosne šupljine (sfenoidni). Svi su povezani s nosnim hodnicima preko rupa i međusobnih veza. Maksilarni sinus ima otvor prema nosnim hodnicima na gornjem dijelu sinusa što otežava drenažu dok je osoba u uspravnom položaju. U istoj poziciji gravitacija pomaže drenažu sfenoidnog, etmoidnog i frontalnog sinusa jer imaju otvore na donjoj strani.

Funkcija sinusa je višestruka; vlaže zrak, stvaraju sluz na nos i grlo, smanjuju težinu glave, a sudjeluju i u stvaranju glasa.

                                                                                                                                                                                           

 

Nastanak upale sinusa

Površina sinusa je prekrivena dlačicama koje nazivamo cilije. Prilikom udaha zraka, sluz koja se stvara u sinusima, zaustavljaju bakterije i prljavštinu iz zraka, a zatim dlačice usmjeravaju sluz kroz ostije, male otvore koji služe kao odvodi te sluzi.

Ukoliko sluznica zadeblja, zrak otežano protječe u sinuse, sekret se zadržava i na taj način dolazi do upale sinusa.

Ostali uzroci nastanka sinusitisa mogu biti anatomske anomalije (ožiljci u sluznici, nosni polipi, devijacija nosne pregrade), neke druge bolesti kao što su alergije, virusne infekcije, šećerna bolest, tumori, cistična fibroza, upala krajnika.

Simptomi sinusitisa su:

- pritisak oko zahvaćenog sinusa
- pritisak iza očiju
- začepljen nos
- otežano disanje
- kihanje
- stvaranje sekreta žutozelene boje (gnoj)
- neugodan miris u nosu
- bol vezana uz lokalitet upale:
         - Frontalni sinusi: bol i osjetljivost u području čela
         - Etmoidni sinusi: bolovi u području nosa i očiju
         - Sfenoidni sinusi: bolovi u području očiju, tjemena, uha i vrata
         - Maksilarni sinusi: bolovi u gornjoj vilici, obrazima, a moguć je i osjećaj zubobolje

Kao posljedica upale sinusa, moguć je nastanak  povišene tjelesne temperature, upale grla, upale u području oka (orbitalni celulitis) i moždanim ovojnicama uz moguć nastanak trajnih posljedica kao što oštećenje živaca i tkiva. .

U slučaju čestih upala sinusa, moguć je nastanak kroničnog stanja, što zahtjeva posebnu pažnju i liječenje.

 

Liječenje

Terapija mora biti usmjerena na rješavanje uzroka upalnog procesa.
Ako je to bakterija, liječenje se usmjerava na uzimanje antibiotika u cilju uništavanje uzročnika upale, poboljšanje prohodnosti sinusa i sprečavanje proširenja upale.
Osim toga se koriste razni dekongestivi i sprejevi za nos.
Kod alergija se u svrhu liječenja pripisuju antihistaminici.
Izbjegavanje kontakta s alergenima kao što je duhanski dim, prašina i sl.
Inhalacija eteričnim uljima pomaže u širenju puteva i njihovoj prohodnosti.
Osteopatski manualni tretman (OMT) je dokazao brzo, bezbolno i efikasno i liječenje sinusitisa.

 

Osteopatski manualni tretman (OMT)

Osteopatija svojim manualnim tehnikama neposredno ubrzava liječenje sinusitisa kod svih uzroka nastanka upale i uklanjanju njenih mogućih posljedica.

Tretman je usmjeren na pozicioniranje glave, tretmana centralnog živčanog sistema, limfne drenaže, otvaranje sinusa i zatvorenih puteva, tretmana vratne kralješnice i ramena i njihovih okolnih struktura, uklanjanje funkcionalnihj blokova kostiju i spojeva neurokranija (stražnji dio lubanje)  i viscerokranija (prednji dio lubanje).

Zbog međusobne povezanosti tjelesnih struktura, osteopatskim pregledom se mogu ustanoviti osteopatske lezije na širem području, pa se sukladno tome tretman proširuje.

                                                                                                                        

 

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje se provodi ukoliko je boilest znatno uznapredovala, a druge metode nisu dale uspjeha. Ova metoda liječenja je usmjerena na ispiranje nosnih hodnika, a u težim slučajevima se operativno vrše otvaranja neprohodnih puteva, čišćenje sluznica stjenki, a ukoliko je potrebno, vrše se i stvaranje prolaza do čeonog sinusa (antrostomija).

 

Upale sinusa se ne smiju zanemariti imajući na umu da zbog njih mogu nastati teške posljedice kao što su meningitis, problemi sa vidom, pa čak i sljepoća. U slučaju pojave sumnje na sinusitis, potražite zdravstvenu pomoć kako bi spriječili progresiju bolesti i nastanak mogućih sekundarnih oboljenja.

Liječenje prirodnim putem i konzervativnom terapijom se pokazalo izrazito uspješno, stoga je važno pravovremeno izlječenje.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 ocjena)

Komentari

Registracija
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:55h

    Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ. Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.) Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h. Zabavna biljka koja na dodir zrelog ploda izbacuje**** uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:50h

    Zašto sam kopirao opis "dlakavog krastavca"??? __________ Zato što sam kao djete imao užasne probleme sa sinusima. _________ Čak sam išao i na bolnički "čok - čok", ali ništa nije pomoglo. _______________ Onda sam jedne godine došao kod tete na more pa mi je kapnula dvije kapi, po jednu u svaku nosnicu --- "tri" sam dana "slinio", islunio sam lavor "šmrkljima" ______________ Od onda nemam nikakvih problema sa sinusima, kao niti s alergijama, prašinom, ničim što bi mi smetalo kod disanja na nos. _____________ Jasno, obične prehlade su "normalna pojava", sinusi su obranebeni mehanizam tijela pa se povremeno "upale", ali to je toliko rijetko da praktički ne pamtim godine upaljenih sinusa, ali pamtim koliko su bile bolne prije kapanja "dlakavim krastavcom". ________________ Naravno, doktori će vas odgovarati od te narodne metode liječenja, jer im time uništavamo zaradu i proviziju za ljekove koji su i praktički "ekstrakti" "dlakavog krastavca", prirodnog lijeka protiv sinusitisa.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:41h

    Ovo je stvarno nebu lozno i nedo zrelo razmišjanje cenzora u 21. stoljeću.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:39h

    i kraj rečenice: ... uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:39h

    pronašao sam riječ : s,,,j,,,e,,,m,,,e ---- je nedopuštena riječ
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    slijedeća riječ: ... izbacuje ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    slijedeća riječ: ... ploda ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    Aha, idemo riječ po riječ: ... zrelog ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:36h

    Evo dijela gdje se nalazi zabranjena riječ - počinje ovako: Zabavna biljka koja na dodir ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.)
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Jedan dio mi je zabranjen kopirati ovdje, jer piše neka prosta riječ, pretpostavljam neka narodna riječ, jer piše - kopiram po dijelovima sve dok ne dođem do zabranjene riječi: Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:32h

    Nuspojave: Primorska štrcalica je otrovna biljka. Nije za trudnice!!! Trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca. No, uz ljekovitost postoje i neki otrovni dijelovi biljke kao što su: svježi mliječni sok iz lista te zreli plod. Simptomi trovanja krastavcem su slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:31h

    Korisnost: Zbog svojih ljekovitih svojstava koja su poznata još iz starog Egipta, divlji krastavac su u raznim oblicima mnogi narodi koristili u ljekovite svrhe. No, to može biti smrtonosno. Sok iz svježeg ploda krastavca koristimo za liječenje: sinusa i upala nosa (sinusitis, rinitis, za čišćenje-odstranjivanje upalnog sekreta iz sinusa, nosne šupljine), bolnih zglobova, reumatizma i kožnih nečistoća(akne, gljivice, osipi, infekcije). Treba svakako napomenuti da kod uporabe soka postoji mogućnost javljanja alergije koja izaziva pojavu edema (nakupljanja tekućine), a ako se konzumira u većoj količini može urokovati teško trovanje unutarnjih organa (enteristis). Moj prijatelj redovito svake godine odlazi na otok Hvar u berbu primorske štrcalice, zbog enormne alergije na ambroziju. Nutricionisti mu naprave kapi za nos, i on jedino tako može preživjeti period cvatnje ambrozije. Starogrčki filozof Teofrast koristio se korijenom za liječenje bijele gube te šuge kod ovaca. U antičko doba biljka je smatrana jakim abortivom. U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica krastavac Uziman iznutra, tj. interno učinkovit je kod tegoba sa srcem i slabim radom bubrega. Često se koristi i za izazivanje proljeva (naročito kod trovanja). Sjemenke krastavca pomažu kod tegoba sa sinusima, a korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima. Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik te za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava, kod edema i nakupljanja tekućine oko organa zatim bubrežnih i srčanih tegoba. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida. Uporaba divljeg krastavca u liječenju najtežih bolesti, kao što je karcinom, pokazala se na žalost neuspješnom. Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:29h

    Primjena u pučkoj medicini: Štrcalica je u upotrebi travara i narodne medicine više od 2000 godina. Ekstrakt korijena služio je kao analgetik, plodovi za izazivanje povraćanja i proljeva što je bilo i više nego uspješno jer su vrlo otrovni. Tekućina koja obavija sjemenke štrcalice lako izaziva kožni osip ili ozbiljnu upalu na mjestu na kojem dolazi u dodir s kožom (sadržava gorku tvar elaterin). Snažno djelovanje te sluzi primjenjivano je i za izazivanje pobačaja, pojačanje rada srca i unutrašnjih organa, ali doze je bilo vrlo teško prilagoditi pa su pacijenti često podlijegali "tretmanu". Najvažnije ljekovito djelovanje koje se primjenjuje u narodu je liječenje upale sinusa (sinusitis) tj. poticanje čišćenja upalnog sekreta. Također se koristio u liječenju edema povezanih sa slabim radom bubrega i problema sa srcem u obliku čaja od sušenih listova. Štrcalica je u hrvatskoj flori jedina predstavnica obitelji bundeva koja nema vitice za penjanje, a i u doba dozrijevanja jedinstvena je po svojim eksplozivnim plodovima.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:22h

    Divlji krastavac ili primorska štrcalica (Ecballium elaterium) iz porodice bundeva (Cucurbitaceae) je trajnica gomoljastog korijena. Stabljika visine 15-60 cm nosi bodljasto ukočene dlake. Morski krastavac je trajna, dlakava, mediteranska biljka koja raste uz ceste, zidove, na nasipima i napuštenim zemljištima. Latinski naziv vrste elater, elaterius = visok, najviši, odnosi se na visok i uspravan rast, dok su druge predstavnice porodice bundeva uglavnom polegle. Listovi su izmjenični, srcoliki, na dugim peteljkama i ponešto mesnati. Cvjetovi, građeni na temelju broja pet, imaju žute vjenčiće duboko urezane na pet režnjeva, promjera do 2 cm. Vrsta je jednodomna, muški cvjetovi (skupljeni u grozdove) i ženski (pojedinačni) cvjetovi odvojeni su ali smješteni na istoj biljci. Cvate od veljače do rujna, bez osobitog mirisa i okusa. Plodovi sliče zelenim krastavčićima dužine do 5 cm na dugačkim uspravnim stapkama i prekrivenima ukočenim dlakama karakterističnima po tome što se dozrijevajući i pri najmanjem dodiru odvajaju od stapki, štrcajući uokolo sjemenke ovijene želatinoznom tekućinom. Biljka je rasprostranjena u području Mediterana na pjeskovitom i kamenom tlu, starim zidovima, travnatim, zapuštenim i kultiviranim mjestima, često u blizini mora.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:55h

    Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ. Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.) Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h. Zabavna biljka koja na dodir zrelog ploda izbacuje**** uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:50h

    Zašto sam kopirao opis "dlakavog krastavca"??? __________ Zato što sam kao djete imao užasne probleme sa sinusima. _________ Čak sam išao i na bolnički "čok - čok", ali ništa nije pomoglo. _______________ Onda sam jedne godine došao kod tete na more pa mi je kapnula dvije kapi, po jednu u svaku nosnicu --- "tri" sam dana "slinio", islunio sam lavor "šmrkljima" ______________ Od onda nemam nikakvih problema sa sinusima, kao niti s alergijama, prašinom, ničim što bi mi smetalo kod disanja na nos. _____________ Jasno, obične prehlade su "normalna pojava", sinusi su obranebeni mehanizam tijela pa se povremeno "upale", ali to je toliko rijetko da praktički ne pamtim godine upaljenih sinusa, ali pamtim koliko su bile bolne prije kapanja "dlakavim krastavcom". ________________ Naravno, doktori će vas odgovarati od te narodne metode liječenja, jer im time uništavamo zaradu i proviziju za ljekove koji su i praktički "ekstrakti" "dlakavog krastavca", prirodnog lijeka protiv sinusitisa.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:41h

    Ovo je stvarno nebu lozno i nedo zrelo razmišjanje cenzora u 21. stoljeću.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:39h

    i kraj rečenice: ... uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:39h

    pronašao sam riječ : s,,,j,,,e,,,m,,,e ---- je nedopuštena riječ
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    slijedeća riječ: ... izbacuje ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    slijedeća riječ: ... ploda ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:37h

    Aha, idemo riječ po riječ: ... zrelog ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:36h

    Evo dijela gdje se nalazi zabranjena riječ - počinje ovako: Zabavna biljka koja na dodir ...
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.)
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:34h

    Jedan dio mi je zabranjen kopirati ovdje, jer piše neka prosta riječ, pretpostavljam neka narodna riječ, jer piše - kopiram po dijelovima sve dok ne dođem do zabranjene riječi: Primorska štrcalica Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:32h

    Nuspojave: Primorska štrcalica je otrovna biljka. Nije za trudnice!!! Trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca. No, uz ljekovitost postoje i neki otrovni dijelovi biljke kao što su: svježi mliječni sok iz lista te zreli plod. Simptomi trovanja krastavcem su slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:31h

    Korisnost: Zbog svojih ljekovitih svojstava koja su poznata još iz starog Egipta, divlji krastavac su u raznim oblicima mnogi narodi koristili u ljekovite svrhe. No, to može biti smrtonosno. Sok iz svježeg ploda krastavca koristimo za liječenje: sinusa i upala nosa (sinusitis, rinitis, za čišćenje-odstranjivanje upalnog sekreta iz sinusa, nosne šupljine), bolnih zglobova, reumatizma i kožnih nečistoća(akne, gljivice, osipi, infekcije). Treba svakako napomenuti da kod uporabe soka postoji mogućnost javljanja alergije koja izaziva pojavu edema (nakupljanja tekućine), a ako se konzumira u većoj količini može urokovati teško trovanje unutarnjih organa (enteristis). Moj prijatelj redovito svake godine odlazi na otok Hvar u berbu primorske štrcalice, zbog enormne alergije na ambroziju. Nutricionisti mu naprave kapi za nos, i on jedino tako može preživjeti period cvatnje ambrozije. Starogrčki filozof Teofrast koristio se korijenom za liječenje bijele gube te šuge kod ovaca. U antičko doba biljka je smatrana jakim abortivom. U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica krastavac Uziman iznutra, tj. interno učinkovit je kod tegoba sa srcem i slabim radom bubrega. Često se koristi i za izazivanje proljeva (naročito kod trovanja). Sjemenke krastavca pomažu kod tegoba sa sinusima, a korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima. Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik te za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava, kod edema i nakupljanja tekućine oko organa zatim bubrežnih i srčanih tegoba. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida. Uporaba divljeg krastavca u liječenju najtežih bolesti, kao što je karcinom, pokazala se na žalost neuspješnom. Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara. Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:29h

    Primjena u pučkoj medicini: Štrcalica je u upotrebi travara i narodne medicine više od 2000 godina. Ekstrakt korijena služio je kao analgetik, plodovi za izazivanje povraćanja i proljeva što je bilo i više nego uspješno jer su vrlo otrovni. Tekućina koja obavija sjemenke štrcalice lako izaziva kožni osip ili ozbiljnu upalu na mjestu na kojem dolazi u dodir s kožom (sadržava gorku tvar elaterin). Snažno djelovanje te sluzi primjenjivano je i za izazivanje pobačaja, pojačanje rada srca i unutrašnjih organa, ali doze je bilo vrlo teško prilagoditi pa su pacijenti često podlijegali "tretmanu". Najvažnije ljekovito djelovanje koje se primjenjuje u narodu je liječenje upale sinusa (sinusitis) tj. poticanje čišćenja upalnog sekreta. Također se koristio u liječenju edema povezanih sa slabim radom bubrega i problema sa srcem u obliku čaja od sušenih listova. Štrcalica je u hrvatskoj flori jedina predstavnica obitelji bundeva koja nema vitice za penjanje, a i u doba dozrijevanja jedinstvena je po svojim eksplozivnim plodovima.
    0 0% 0
  • Vito Vito

    01.11.2016 u 10:22h

    Divlji krastavac ili primorska štrcalica (Ecballium elaterium) iz porodice bundeva (Cucurbitaceae) je trajnica gomoljastog korijena. Stabljika visine 15-60 cm nosi bodljasto ukočene dlake. Morski krastavac je trajna, dlakava, mediteranska biljka koja raste uz ceste, zidove, na nasipima i napuštenim zemljištima. Latinski naziv vrste elater, elaterius = visok, najviši, odnosi se na visok i uspravan rast, dok su druge predstavnice porodice bundeva uglavnom polegle. Listovi su izmjenični, srcoliki, na dugim peteljkama i ponešto mesnati. Cvjetovi, građeni na temelju broja pet, imaju žute vjenčiće duboko urezane na pet režnjeva, promjera do 2 cm. Vrsta je jednodomna, muški cvjetovi (skupljeni u grozdove) i ženski (pojedinačni) cvjetovi odvojeni su ali smješteni na istoj biljci. Cvate od veljače do rujna, bez osobitog mirisa i okusa. Plodovi sliče zelenim krastavčićima dužine do 5 cm na dugačkim uspravnim stapkama i prekrivenima ukočenim dlakama karakterističnima po tome što se dozrijevajući i pri najmanjem dodiru odvajaju od stapki, štrcajući uokolo sjemenke ovijene želatinoznom tekućinom. Biljka je rasprostranjena u području Mediterana na pjeskovitom i kamenom tlu, starim zidovima, travnatim, zapuštenim i kultiviranim mjestima, često u blizini mora.
    0 0% 0