navigacija

Bolni sindromi vratne kralješnice

Foto: freewallpappers

Bolni sindromi u vratu su česte neugodne bolne epizode koje se često javljaju poslije trećeg desetljeća života.
Bolne sindrome vratne kralješnice karakterizira najvažniji simptom, a to je bol. Uz bol se pojavljuje ukočenje (kontraktura) vrata, zaštitna pozicija odmakom vrata u stranu (shift) i naprijed (anteropozicija), spazmi okolnih mišićnih struktura sprečavajući pokretanje vrata, a ponekad i osjećaj trnjenja (parestezije).

 

Vratni sindromi se dijele na CERVIKALNI, CERVIKOBRAHIJALNI i CERVIKOCEFALNI SINDROM.
Kod cervikalnog sindroma se bol nalazi u vratu i nerijetko širi prema ramenima, lopaticama i prsnom košu.
Cervikobrahijalni sindrom specificira bol koja se širi prema jednoj ili obje ruke, ponekad uz slabost i smanjenom osjetu u rukama.
Za cervikocefalni sindrom je karakteristično širenje boli iz stražnjeg djela vrata u glavu.

Karakteristično mjesto za pojavu ovih sindroma je prijelaz više pokretne vratne kralješnice u manje pokretnu torakalnu kralješnicu. Najčešći lokalitet je u nivoima donje vratne kralješnice između 4. i 7. vratnog kralješka.
Zbog sila i opterećenja koja se opetovano ponavljaju, najčešći uzroci vratnih sindroma su degenerativne promjene u vratu. Daljnji uzroci mogu biti traumatske povrede vratne kralješnice, dugotrajan rad u sjedećoj poziciji uz lošu posturalnu prilagodbu cijele kralješnice, nepravilan rad za kompjuterom, loši uvjeti rada, stres i smanjena tjelesna aktivnost koja pogoduje nastanku vratnih sindroma.

Važno je znati da se bolovi u vratu mogu javiti zbog raznih bolesti kao što su radikulopatija, neuritis, meningitis, ali i bolesti organa i struktura iz udaljenih mjesta kao što su glava, srce, pluća, gušterača, žučna vreća, ali i struktura oko ramenog pojasa i torakalne kralješnice.

U svakom slučaju od iznimne je važnosti pronalaženje primarnog uzroka boli kako bi i terapija bila brza i učinkovita. Pregled je koncipiran uzimanjem anamneze, fizikalnog pregleda i rengenskih snimki (RTG). U slučaju potrebe traže se i druge dijagnostičke metode kao što su magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT), elektromioneurografija (EMNG), laboratorijske pretrage i dr.
Kako se dešava da je rengenski nalaz uredan, dijagnostika se mora usmjeriti na druge dijagnostičke metode u cilju pronalaženja uzroka.

Terapija akutnog vratnog bolnog sindroma je usmjerena na smanjivanje boli, mišićnog spazma i upalne komponente mirovanjem, krioterapijom (terapija ledom), Kinesio Tapingom, medikamentozno (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi), procedurama elektroanalgezije (transkutana električna neuralna stimulacija-TENS, visokofrekventnom elektromagnetskom terapijom frekvencije 80-250 Hz), blagim analgetskim miofascijalnim mobilizacijama mekih struktura čime se ubrzava proces liječenja, trakcijom vrata i opuštanjem vrata na adekvatnoj ugodnoj vratnoj potpori (memory rola ili memory jastuk).U početku se može koristiti Schanzov ovratnik u cilju rasterećenja vrata.

Kada se smanji bol i upalna komponenta, terapija se usmjerava na opuštanje mišićnog spazma i napetosti masažnim (Trigger point) i miofascijalnim tehnikama, toplinskim procedurama (infracrvena lampa, vruća rola), elektroterapijom (ultrasonoforeza-ultrazvučna terapija uz aplikaciju lijeka, dijadinamske, interferentne struje, galvanizacija), povećanje gibljivosti vrata, ramena i povezanih struktura globalno i segmentalno kineziterapijom, mišićnim i osteoartikularnim (zglobnim) tehnikama uz oprez na kontraindikacije, povećanje snage mišića i vježbe disanja.

 

Posturalne vježbe i edukacija se provode u kasnijoj fazi liječenja.
Posturalne vježbe su bitne za osiguravanje fizioloških posturalnih odnosa u tijelu, a edukacija je usmjerena ka učenju zaštitnih pozicija, pravilnih uvjeta rada, sjedenja na stolici prigodne visine uz puni naslon i lumbalnu potporu (McKenzie rola), spavanja u svim pozicijama ukoliko ne postoje kontraindikacije, korištenje memory anatomskog madraca, memory jastuka ili vratne role u pozicijama na leđima i boku, korištenje McKenzie noćne lumbalne role ukoliko je udružen lumbalni bolni sindrom, redovno izvođenje naučenih vježbi kod kuće, korištenje ortopedskih uložaka u cilju smanjenja mikrotrauma koje dolaze od kontakta sa podloge na stopala.
Kirurško liječenje je indicirano samo u iznimno teškim slučajevima vratnog bolnog sindroma.

Kako se recidivi vratnog sindroma ne bi ponavljali, treba redovno primjenjivati naučene vježbe, koristiti savjete i pomagala, periodično koristiti masažu, fizikalnu i manuelnu terapiju 2-4x mjesečno kako bi se što prije uočilo i djelovalo na uzroke vratnog sindroma.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (3 ocjena)