O prirodnim željama i jednostavnosti života
Za današnji post odabrale smo dva odlomka iz knjige: O kratkoći života i Odabrana pisma Luciliju (Seneka) i Priručnik (Epiktet) i to iz Odabranih pisama Luciliju.
Lucius Annaeus Seneca (rodio se u 4. stoljeću pr. Kr.) je jedan od najvećih predstavnika rimskog stoicizma, poznati filozof, govornik, mislilac, državnik i pjesnik.
***
“Evo još jedne Epikurove izreke: “Ako prilagodiš svoj život prirodi, nikad nećeš biti siromašan, ako ga prilagodiš javnom mnijenju nikada nećeš biti bogat.”
Zahtjevi su prirode mali, a ljudskih nazora bezgranični.
Zamisli da si skupio sva bogatstva ovoga svijeta, da ti je sudbina podarila imetak kakav nikada nije bio u posjedu pojedinca, izgradivši ti krov od zlata i odjenuvši te u kraljevski grimiz, okruživši te takvim obiljem i raskoši da si prekrio zemlju mramornim pločama – postavivši te u položaj u kojem ne samo da posjeduješ nego i hodaš preko blaga – uključivši kipove, slike i sve što je stvoreno silnim trudom svih umjetnika za volju ekstravaganciji: sve to samo će potaknuti u tebi žudnju za još većim.
Prirodne su želje ograničene, one koje potječu od pogrešnih nazora nemaju kraja, jer licemjerje ne poznaje granica.
Kad čovjek slijedi stazu, ona negdje završava, ali lutanje vodi u beskraj.
Stoga se odrekni besmislenih, pustih putovanja i kad poželiš osjetiti je li želja koju osjećaš dok stremiš nečemu prirodna ili potpuno isprazna, zapitaj se možeš li je utišati makar i na tren; ako i nakon dugog putovanja još uvijek ostane mjesto kamo nisi stigao, budi uvjeren da to nije prirodno.”
***
Jednostavan način života
„Filozofija poziva na jednostavan život, a ne na pokoru, a jednostavan način života ne mora biti i sirov. Mjerilo koje sam sam prihvatio jest ovo: čovjekov život treba biti prilagodba između ideala i prihvaćenih moralnih načela. Ljudi moraju cijeniti naš način života, ali ga u isto vrijeme moraju razumjeti.
Znači li to da trebamo djelovati kao ostali ljudi? Ne treba li među nama postojati neka razlika? Izvan svake sumnje, treba. Svatko tko pažljivije promatra trebao bi osjetiti razliku između nas i mnoštva.
Oni koju uđu u naš dom trebali bi se diviti nama, a ne našem pokućstvu. Velik je onaj koji se ponaša prema svom zemljanom posuđu kao da je od srebra, a onaj koji postupa sa svojim srebrom kao da je od zemlje, nije ništa manji. Otkriti da je bogatstvo neizdrživ teret, znak je stabilnog uma.“
I za kraj…
„Kad čovjek ne zna u koju luku plovi, niti jedan vjetar nije onaj pravi.“ Seneca
Pozdrav,
Ana i Danijela
Share



