navigacija

Mrazovac ili medvjeđi luk? Ravnajte se po njuhu!

Foto: Thinkstock

Početkom ožujka ove godine u medijima je odjeknula vrlo neugodna vijest kako je u čaju korijena čička  jednog hrvatskog proizvođača ljekovitog bilja, analizom pronađen atropin – izuzetno opasan alkaloid koji može izazvati kobno trovanje. Naime, berači ljekovitog bilja koji su radili za tu tvrtku očito nisu usvojili dovoljno beračkog znanja te su biljku velikog čička zamijenili za otrovni kužnjak pa se tako u čaju, umjesto korijena velikog čička, našao korijen kužnjaka (Datura stramonium). 

Trovanje atropinom je vrlo neugodno – mogu se javiti znakovi kao što su ubrzan rad srca, suhoća usta, opuštanje glatke muskulature crijeva, mokraćnog trakta i žučne vrećice. Također, dolazi i do proširenja i paralize zjenica, rasta očnog tlaka, osobito kod osoba koje pate od glaukoma. Kod starijih osoba može doći do gubitka pamćenja, osjećaja izgubljenosti ili uzbuđenja, a kod djece se javlja i povišena temperatura. Nakon brze reakcije Ministarstva poljoprivrede čaj je povučen iz prodaje, a građani su bili upozoreni da se, ako je već došlo do konzumacije čaja, odmah jave svom liječniku. Na sreću, cijela je priča završila bez nekih većih posljedica.
medvjeđi luk ( Allium ursinum)
Ovih smo dana svjedoci jedne druge vijesti vezane uz, ovoga puta fatalnu, zamjenu biljaka u prirodi. Naime, u KBC Rijeka je, zbog posljedica trovanja alkaloidomkolhicinom koji se nalazi u mrazovcu (Colchicum autumnale) zaprimljeno na liječenje šest osoba dok su dva starija gospodina nažalost preminula. Zbog nedovoljnog beračkog iskustva i znanja, ovoga su puta žrtve trovanja umjesto medvjeđeg luka (Allium ursinum) koji se često koristi u proljetnim kurama čišćenja organizma, ubrale otrovni mrazovac koji se nekada u travarstvu koristio kao sredstvo za olakšavanje boli kod akutnih napadaja gihta. Takva se praksa liječenja gihta napustila čim je primijećeno kako upotreba mrazovca dovodi do trovanja koje liče na trovanje arsenom – javljaju se grčevi, proljev, povraćanje i respiratorni zastoj koji može završiti kobno.
listovi mrazovca (Colchicum autumnale)
Posebno je neugodno što se kod trovanja ovom biljkom prvi simptomi javljaju tek 24 sata nakon što je kolhicin ušao u probavni sustav i krvotok – neki od tih simptoma su osjećaj ljutine u ustima, žeđ i povraćanje nakon čega slijede jaki proljevi i paraliza centra za disanje.
Do ovoga događaja učestalo su se pozivali birači da ne zamjenjuju listove medvjeđeg luka s listovima đurđice (Convallaria majalis), biljke koja sadrži srčane glikozide koji u većim količinama mogu dovesti do zastoja srca, a voli isto stanište kao i medvjeđi luk. Međutim, ovaj je slučaj pokazao kako treba upozoriti i na moguću zamjenu s mrazovcem.
đurđica (Convallaria majalis)
Medvjeđi luk, čija je ljekovita vrijednost slična onoj češnjaka i koji se u tradicionalnoj medicini često koristio zbog svojstva sniženja krvnog tlaka, povoljnog djelovanja na sniženje kolesterola te za probavne poremećaje, uz šparogu je jedno od najviše korištenih samoniklih biljaka u proljeće.
Za razliku od otrovnog mrazovca, koji raste uglavnom na vlažnim livadama i pašnjacima, medvjeđi ćete luk pronaći u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, uz rubove šume i među grmljem gdje raste u većim skupinama. Međutim, samo stanište nije najpouzdanije za procjenu radi li se o medvjeđem luku ili mrazovcu jer se ponekad i u stanište medvjeđeg luka mogu „uvući“ jedinke mrazovca te postoji šansa da berući medvjeđi luk uberete i pokoji list mrazovca pogotovo stoga što su listovi vrlo slični.
s lijeva na desno – medvjeđi luk, mrazovac, đurđica
karakteristično stanište mrazovca
U cvjetovima postoji velika razlika – cvat medvjeđeg luka ćete u njegovo vrijeme cvatnje od travnja do lipnja, moći prepoznati i po karakterističnim bijelim zvjezdastim cvjetićima dok mrazovac ima cvijet sličan šafranovu cvijetu i procvate tek ujesen. Lukovice se također uvelike razlikuju kako možete vidjeti i na gornjoj slici koja uspoređuje medvjeđi luk, mrazovac i đurđicu.
Međutim, najlakše ćete medvjeđi luk prepoznati tako što će vas, kada se nađete u blizini njegovog staništa, zapuhnuti onaj miris karakterističan za češnjak i upravo je vaš osjet njuha ono na što se pouzdano možete osloniti pri branju ove biljke.
karakteristično stanište medvjeđeg luka
Uberite biljku za koju smatrate da je medvjeđi luk zajedno s lukovicom, protrljajte je malo među prstima i pomirišite. Ako ne miriše snažno na češnjak, operite ruke u toploj vodi sa sapunom nekoliko puta i nipošto ne konzumirajte biljku koju ste ubrali. Naturala.hr vam savjetuje, ako već imate želju za branjem samoniklog bilja, da se priključite udrugama i klubovima koji obučavaju berače i koji će vas osposobiti i pružiti vam dovoljno znanja za bezbrižno branje .
Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)