navigacija

Svega je previše: problematika pretrpanih i nesuvislih nastavnih sadržaja

Iako svaka reforma najavljuje rasterećenje učenika, (nepotrebno) gradivo se iz godine u godinu sve više gomila; Thinkstock

 

Škola: učionica ili igraonica?

 

Prije nekoliko tjedana prisustvovala sam predavanju čija je tema bila Dramatizacija u nastavi stranog jezika (jednostavnim rječnikom rečeno: igranje uloga, s naglaskom na riječ igranje).

Nakon izlaganja koje je bilo prepuno zanimljivih ideja, u dijelu predviđenom za pitanja i komentare moja kolegica, gimnazijska profesorica iznijela je predavačima svoje transparentno pitanje koje možemo postaviti vezano uz bilo koji nastavni predmet i na bilo kojoj razini školovanja: „Mislite li da mi za to u školi imamo vremena? Nakon završene gimnazije djecu očekuje matura na kojoj, konkretno iz stranog jezika djeca moraju napisati opširan esej  (na stranom jeziku), a mi ih moramo za to pripremiti. Očekujete li da se u školi s djecom igramo kazališta dok će roditelji plaćati instrukcije ili organizirane pripreme za maturu i prijemne ispite na fakultetima?“

 

Posljednjih desetak godina u prvi plan dolaze premise kako učenje mora biti zabavno, škole primamljive poput rođendanskih igraonica, tehnologija u službi poticanja učenja kroz igru i zabavu...   Nisu sve ideje koje dolaze iz tog spektra loše, no ono što im stoji u potpunoj dijametralnoj suprotnosti je nastavni plan i program toliko natrpan i pretrpan da mjesta igri nema.

 

Jesam li čudna ako kao majka djeteta koje u školi dobiva uglavnom petice tvrdim da sam nezadovoljna? A vrlo sam nezadovoljna!

 

Nisam nezadovoljna svojim djetetom, niti njegovim radnim navikama, niti angažmanom koji ulaže u školske obaveze. Nisam nezadovoljna niti njegovim nastavnicama koji ga i više nego vješto vode kroz nepreglednu šumu gradiva; bespotrebnog, neprimjerenog, nesuvislog...

Opravdanje moje posljednje tvrdnje: peti razred, dakle u prosjeku jedanaestogodišnjaci tjedno provedu 25 sati na nastavi plus dodatna četiri sata izborne nastave informatike i stranog jezika. Dakle, 29 sati. U tjednu postoji dodatna nastava, ili dopunska – kako za koga i stigli smo do brojke od 30 sati ne računajući vrijeme provedeno kod kuće uz domaće zadaće i učenje.

 

Nastavni sadržaji kao priprema za kviz

 

Čak niti tu vremensku klauzulu ne smatram toliko opterećujućom koliko sadržaje kojima je ona ispunjena. A što se sadržaja tiče, isti tjedan u petom razredu dijete se susretne i mora usvojiti sljedeće sadržaje: (ovo nisu karikirani primjeri, nego stvarni do kojih sam došla gledajući što je dijete zapisivalo u bilježnice iz različitih predmeta u jednom tjednu)

 

  • zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika, uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika i mješovite brojeve

  • vrste pridjeva (opisni, posvojni i gradivni), sklonidbu pridjeva kroz svih sedam padeža, za sva tri roda (muški, ženski, srednji) u jednini i množini; određeni i neodređeni oblik

  • građu korijena, stabljike i lista biljke uz objašnjavanje pojmova fotosinteze, transpiracije, osmoze i difuzije, korijenovog tlaka, stanično disanje; dijelove lista: baza, peteljka, lisne žile, lice i naličje lista, plojka lista i njihove funkcije

  • vrste valova, morskih mijena i njihovu povezanost sa Suncem i Mjesecom, te utjecaj toplih i hladnih struja na klimu

  • sastav društva (plebejci i patricij) pradavnih stanovnika Rima i njihovu vjeru (bili su mnogobošci: Jupiter, Junona, Minerva, Vestalke), velike rimske graditelje, legendu o postanku Rima i stvarni postanak grada Rima

  • načine djelovanja alata i mehanizama (sustavi povezanih elemenata koji služe za prijenos, gibanja i promjenu načina gibanja), zupčani mehanizam, tarni mehanizam, i lančani mehanizam; tlocrt, nacrt i bokocrt

  • značenje i razlike između molitve i pjesme u smislu obraćanja Bogu, hrvatske Sveci i Blaženici: Leopold Bogdan Mandić, Nikola Tavelić, Marko Križevčanin, Alozije Stepinac, Ivan Merz

  • Present simple u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici

  • konjugaciju glagola essen, geben i nehmen, te njihovu primjenu u izjavnoj i upitnoj rečenici

  • pojam velike i male glazbene rečenice kao cjeline glazbenog djela

  • računske operacije u programu Logo: fd, bk3, to kvadrat repeat 4 [fd 100 rt 90] end

    

Sljedeći tjedan biti će ista ovakva hrpetina novih pojmova i sadržaja.

I tako iz tjedna u tjedan. Gradivo se gomila u moru nepreglednih i nepovezanih činjenica, a vremena potrebno za njegovo ponavljanje i usvajanje nema. Nastavni sadržaji iz pojedinog predmeta su toliko opširni da se ponekad zapitam što se to danas uči na fakultetima ako već u petom razredu idemo u toliku širinu.

Zbog količine samog gradiva stižemo zagrepsti samo površinu; ne i dubinu nastavnih sadržaja. A to „grebanje po površini“ se svodi na „nauči za test i zaboravi“, jer se s većinom tih sadržaja dijete više nikada niti ne susretne.

 

Djeca u školi uče sve samo ne primjenjiva i u životu korisna znanja

 

 

Primjer:

Peti razred, priroda, nastavna jedinica: Uloga i građa lista. Dijete treba savladati vanjsku građu lista (peteljka, plojka, lice i naličje lista, lisne žile), unutarnju građu lista (gornja i donja pokožica, stanice s kloroplastima i puči), te ulogu lista u životu biljke ( Stanično disanje i proizvodnja energije/škroba, transpiracija i fotosinteza kojom biljka uz pomoć sunčeve svjetlosti stvara kisik).

Dakle, to je peti razred. I sad dolazimo u sedmi kad djeca iz mog predmeta (njemački jezik) uče nazive voća i povrća, a ja svake godine iznova ostajem šokirana činjenicom da većina njih ne zna što je ili kako izgleda dunja ili ne razlikuju breskvu i marelicu.

 

Ovakav primjer besmisla mogla bih navesti za bilo koji nastavni predmet.

 

I dalje, nažalost sve ostaje po starom

 

Iako svaka najavljena reforma školstva kao prvi imperativ stavlja na sva zvona riječ rasterećenje, stvarnost je potpuno drugačija. Nastavnicima s desecima godina iskustva u razredu se ne vjeruje, nego nastavne planove i programe pišu sveučilišni profesori koji se uz sve svoje doktorske titule ne mogu, ne znaju ili ne žele „spustiti“ u stvarnost, na razinu djeteta i njegovih potreba. Svako gura svoje područje, a udžbenici iz godine u godinu postaju sve deblji.

Unatrag godinu dana ljudi u potrazi za poslom masovno napuštaju Hrvatsku. Trebamo li očekivati da će kroz koju godinu, zbog ovakvog besmisla u školskom sustavu roditelji početi slati i djecu na školovanje u inozemstvo?

 

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (14 ocjena)