Bahatost političara
Političari bi trebali odgovarati biračima koji su ih izabrali, ali i na novinarska pitanja bez obzira kakva ona bila. U stvarnosti se često događa suprotno. Jednom izabrani političari si zamišljaju kako će biti vječni. Čak što više omalovažavaju birača. Bez objašnjenja odustaju od položaja na koji su izabrani (slučaj Sanader). Ili napadaju novinare koji im postavljaju pitanja o njihovu privatnom životu (slučaj Berlusconi). Nije samo riječ o tome da bi se neki političar trebao moralno ponašati i ne odvajati svoj privatni od političkog života. To nije pitanje samo moralnog ili nemoralnog ponašanja. Čelnik jedne države svojim nemoralnim ponašanjem postaje osoba koju se može ucijeniti. Zasigurno ni jedan građanin ne bi htio da se šefa njegove zemlje može ucijeniti. A, pitanja koja se postavljaju talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju glede njegova privatnog ponašanja ne bi se trebalo shvatiti kao napad na njega, kao klevetanje itd., već kao želju da se dozna je li državni čelnik ucjenjiv. Ako su se na večerama koje je pripremao premijer nalazile i žene plaćene za pružanje zabave, a pri tome se, navodno, snifao i kokain, onda je taj državnik podložan ucjenama. U pitanju je državna sigurnost, a ne gossip.
Državnik nema više privatnost. Ako netko želi zadržati svoju privatnost, onda ne bi trebao ulaziti u politiku. Državnik ne bi trebao imati privatne tajne u interesu zemlje kojoj je na čelu. I kada podnese ostavku ne iznoseći razlog za takav potez, bivši državnik se nije ponio neiskreno samo prema biračima koji su ga birali, već i prema svojim nasljednicima na državnom čelu, koji kao i on postaju ucjenjivi.
“Nemojte raditi za osobnu korist, već za dobro sviju promicanjem civilizacije ljubavi i priznavanjem naših kršćanskih korijena”, ponovno je ovih dana (u nedjelju 6. rujna) poručio papa Benedikt XVI. političarima. Predsjednik talijanske vlade desnog centra Silvio Berlusconi spočitava novinarima koji pišu protiv njega, a zakačio se i s talijanskim biskupima. Dino Boffo, glavni urednik lista Talijanske biskupske konferencije (CEI) Avvenire, je podnio ostavku nakon što ga je niskim udarcima, optuživši ga za homoseksualnost, napao list Giornale koji je u vlasništvu Berlusconijeva brata. Avvenire je pisao o nemoralnom ponašanju Berlusconija, a zahlađen je i njegov odnos s Vatikanom. Otkazan je, na primjer, Berlusconijev susret s papinskim državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom, do kojeg je trebalo doći 28. kolovoza u L’Aquili. Taj sastanak je izbrisan zbog Berlusconijevih zabava s mladim djevojkama, a njegovo nemoralno ponašanje osudio je list talijanskih biskupa Avvenire. Predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco je napad Berlusconijeva lista na Boffa ocijenio “odvratnim” i “vrlo teškim”. Boffo je na koncu podnio ostavku na svoju dužnost.
“Smjenjuju se povijesne sezone, mijenja se društveni kontekst, ali se ne mijenja i ne prolazi iz mode poziv kršćanima da žive evanđelje u solidarnosti s ljudskom obitelji, ukorak s vremenom”, rekao je Benedikt XVI., te naglasio kako zauzimanje i političko djelovanje mora biti u službi društva i ukupnog razvitka čovječanstva. Političari ne smiju djelovati u vlastitu korist, već za dobrobit cijele zajednice, poručuje Papa na početku jeseni koja će ne samo u talijanskoj politici biti vruća.



Sa čuvenim talijanskim pjevačem Adrianom Celentanom 1986.
Dziwiszu, dugogodišnjem osobnom tajniku pape Wotyel, čestitam na
imenovanju za kardinala.
Sa čuvenim talijanskim redateljom Federicom Fellinijem s kojim sam
načinio opširni intervju za tjednik Danas 1985. Nekoliko mjeseci
kasnije Fellini je dobio Zlatnog lava u Veneciji za karijeru.
U razgovoru s kardinalom Franjom Kuharićem, koji je predstavio moju
knjigu u Zagrebu i apostolski nuncij u Zagrebu 1994.
Papa mi je dodijelo zlatnu medalju kao novinaru koji je s njime bio
na 100. putovanju koje je učinio 2003. u Hrvatskoj. Pokraj nas je
upravitelj ureda za tisak Svete Stolice Joaquin Navarro Valls, a u
pozadini državni tajnik kardinal Angelo Sodano.
Papi na Trgu svetog Petra 1995. pokazujem drugo izdanje knjige
poslije njegova prvog posjeta Zagrebu i koje je Nakladni zavod Globus
tiskao na pet jezika.
Jedan od posljednjih susreta s papom Ivanom Pavlom II..
Papa je 1988. primio strane novinare u vrtovima papinskog
ljetnikovca u Castelgandolfu koji su praktički nedostupni i tu me prvi
puta pitao dolazim li iz Zagreba ili Beograda, pošto sam mu bio
predstavljen tada kao novinar iz Jugoslavije. Kada sam odgovorio kako
dolazim iz Zagreba zadržao se duže u razgovoru i tada sam ga pitao
kada ce doći u Zg.
Papa me primio u katamaranu na putu iz Omišlja u Rijeku prilikom
trećeg posjeta Hrvatskoj 2003.
Na povratku s prvog putovanja u Hrvatskoj 1994. u zrakoplovu sam
nakratko sjedio pokraj Pape i predao mu prvo izdanje knjige posvećeno
njegovu posjetu Zagrebu.
Papi predstavljam gl. urednicu Večernjaka 2003. uoči njegova
posjeta Hrvatskoj.
U zrakoplovu pape Benedikt XVI. na putovanju u Poljsku.
U američkoj bazi u Avianu u Italiji 1994. kada su započele prve
operacije američkih zrakoplova u prilog Hrvatske.