navigacija

Slastice zlatnoga doba dobroga boga Saturna

Barbieri

Na putu prema Rimu gostili su ga morskim slasticama, ribama i školjkama pa onda mladom kozletinom i janjetinom i mnogim vrstama povrća


Proteklo je pokladno vrijeme kada krabulje proviruju, čini se, odasvud pa kad padne noć, sjajne trpeze obasjane svijećama obasjavaju pokladne jelovnike, posebno slastice.

To je ujedno prilika da se prisjetimo davnog doba, kad je Saturn, bog obilja i usjeva, krenuo iz Grčke prema Rimu kako bi mu podario blagostanje. Svratio je, kažu, na hadrijsku, jadransku obalu i otoke, kako bi malo uživao u ljepotama prirode i mora te dobrom piću i dobroj hrani. Putovao je on tako od najjužnijih naselja u Epiru sve do Istre na sjeveru. Do obala i otoka plovio je na svojoj raskošnoj lađi i ondje ljenčario u plićacima i vinogradima, ali i u sjenovitim uvalama u kojima su ga gostili morskim slasticama, ribama i školjkama, pa onda mladom kozletinom i janjetinom i mnogim vrstama povrća, mahunarki i grahorica kojima je Saturn i tako bio zaštitnik. Naravno, bilo bi posve glupo pomisliti da ovaj mitski izješa nije pri tome uživao u dobrom vinu. Onako nehajno zavaljen na ležaljku, potezao je iz mješina, propovijedajući jednakost među svim ljudima. A bilo je to doista doba kada još nije bilo poglavica i kraljeva i svi su ljudi poštivali jedni druge.

Pa bi onda, nakon njegovih priča o pravednom ustroju svijeta, pred boga iznijeli slatko i on je u njemu uživao, a posebno u prastarim kolačima i kolačićima svih vrsta, u ona vremena rasprostranjenih od Crnoga mora, do Grčke, Italije i Španjolske, a koji su danas preživjeli i na našim obalama otocima. I baš kad se činilo da je u Jadranu i na tim njegovim obalama i otocima ostvareno Saturnovo doba blaženstva i blagostanja, došlo je vrijeme da se dobri bog uputi u Rim i ondje izvrši svoju dužnost i obećanje koje dao italskim narodima, da će uslišiti njihove molbe i osobno doći da ih izbavi iz jada i bijede u koju su bili zapali. Prije negoli je krenuo, Saturnove su lađe hadrijski stanovnici napunili mnogima dobrima, sjemenjem i jestvinama kako bi ih mogao udijeliti Italcima u nevolji, a njemu su podarili omiljeno slatko i, naravno, vina, i to toliko koliko mu je dostajalo za sve razdoblje koje mu je trebalo da ostvari svoje velike naume u Italiji. Zahvalio se bog Hadrijcima i obećao im trajnu pravednost i blagostanje, a onda se uputio u Rim i Etruriju te ondje započeo sa svojim pregnućima.

I doista nije trebalo dugo i cijela je Italija stala bujati, sloga je zavladala među zavađenim plemenima i nije više bilo nikoga tko bi se mogao požaliti na neimaštinu i nepravdu. Sretan je bio Saturn, ali ne i ostali bogovi, a posebno su nezadovoljni bili vrhovnici Zeus i Jupiter. Jer budući da su oni gospodarili nad svim ostalim bogovima, pa tako i Saturnom, željeli su da takav poredak vlada i među ljudima.

Pa su mu, koji ništa nije slutio, poslali prelijepu Luu, boginju razdora i kad se, opčinjen njezinim čarima, neoprezni Saturn njome oženio, svijetom je opet zavladao kaos, koji vlada sve do današnjeg dana.

Rimljani su osjećali nepravdu koja je nanesena njihovu milom bogu i ljudskom rodu pa su svake godine na par dana priličili velike pokladne svečanosti u kojima su prerušeni robovi bili jednaki sa svojim gospodarima, sluge sa svojim nadređenicima. I jelo se i pilo, lijegalo i bludničilo sve u čast Saturna i njegova zlatnog doba koje se, nažalost, više nikada neće vratiti.

A onda, na kraju svake svečanosti izjedali su se oni pokladni kolačići, kao uzdarja slatke karnevalske nade.


Mletački karnevalski krokanti 

Rastopite na većoj tavi 40 dag šećera, dodajte 25 dag pomiješanih mljevenih oraha i usitnjenih poprženih bajama. Dobro izmiješajte na vatri pa istresite na dasku koju ste dobro namočili vodom. Vodom namočite i valjak kojim ćete odmah potom razvaljati smjesu. Hitro, dok je još topla od razvaljane smjese režite pruge koje malo savijte pa pustite da se krokanti ohlade. Stari venecijanski pokladni recept.


Dubrovačka rozata 

Pjenjačom istucite 12 žumanjka i 20 dag šećera te u sve umiješajte 1 l mlijeka koje ste prethodno prokuhali s 1 štapićem vanilije. Nastavite miješati pjenjačom pa ohladite smjesu dok ne dobijete gustu kremu. Izlijte je tada u veliki u sredini šuplji okrugli kalup za rozatu pa kuhajte na pari dok se rozata ne skuha i ne zgusne. Oprezno je iskrenite iz kalupa, pustite da se ohladi, prelijte karameliziranim šećerom, pa izrežite na ploške i za pokladne dane služite rozatu posipanu mljevenim bajamima i šlagom. Dubrovački recept, kažu katalonskog podrijetla, omiljen i za dane karnevala.


Provansalske crepes sa šumskim voćem

Pjenjačom utucite smjesu za palačinke pa svaku kutljačom izlijte i prepecite s obje strane na namašćenoj tavi pa stavite sa strane. Tada jednu po jednu obilato premažite džemom od šumskog voća, pa dva puta presavijte po sredini u pravilne trokute i služite odmah. Provansalski recept.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 ocjena)