Blogosfera Strip i ilustracije

Vukovar: 70 godina postojanja obilježavaju strip albumom

Za obilježavanje 70 godina postojanja, Gradska knjižnica Vukovar izdaje strip album "70 godina Gradske knjižnice Vukovar 1947-2017" koji je nastao kao plod suradnje GK Vukovar i inicijative Hrvatski autorski strip, a stripovima na temu Vukovara u finalizaciji albuma sudjelovalo je čak 12 strip crtača! U Gradskoj knjižnici Vukovar, Trg Republike Hrvatske 1, dana 7. prosinca 2017. s početkom u 18 sati održat će se promocija strip-albuma.
Objava 04. prosinca 2017. 1 komentara 106 prikaza
pozivnica na promociju
pozivnica na promociju
pozivnica na promociju strip albuma

Grad Vukovar doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovini 19. st. (1860.godine). U Vukovaru je 1859. godine osnovano Čitateljsko društvo Ressource i utvrđena prva Pravila o radu Društva. Članovi Društva bili su ugledni vukovarski građani, a bilo ih je ukupno 250. Na glavnoj skupštini društva Ressource, održanoj 29. siječnja 1922. godine, na inicijativu članova, Društvo mijenja naziv u Hrvatska čitaonica, a 1923. godine donosi Pravila Hrvatske čitaonice koja tiska 1924. godine u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Vukovaru. Nova su Pravila Hrvatske čitaonice donesena 1934. godine, potvrđena i tiskana 1935. u tiskari «Novo doba» u Vukovaru. Današnja je Knjižnica utemeljena 1947. godine s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 svezaka. Bila je smještena u centru grada. Već 1961. godine otvara Dječji odjel i postaje matičnom knjižnicom tadašnje općine Vukovar. Godine 1967. otvara ogranak u Borovu naselju s fondom od 2.500 svezaka. Današnji prostor, na Trgu Republike Hrvatske 1, pronašla je 1980. godine i otkupila ga od trgovačkog poduzeća «Velepromet» iz Vukovara. Godine 1990./1991. Gradska knjižnica Vukovar je samostalna, matična knjižnica s 12 djelatnika, ogrankom u Borovu naselju, te s 13 knjižničnih stanica u selima nekadašnje općine Vukovar: Bapska, Opatovac, Šarengrad, Tovarnik, Sotin, Čakovci, Petrovci, Trpinja Vera, Klisa, Lovas, Bršadin i Bobota. Ukupni knjižni fond iznosi 75.448 svezaka, a zabilježeno je 4.431 korisnika (1700 djece i 2.731 odraslih). I onda je došao rat, agresija na našu domovinu, tromjesečno bjesomučno granatiranje i uništavanje cijelog grada do temelja. Tako je Knjižnica, djeleći sudbinu grada, i sama teško oštećena i opljačkana. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Gradska knjižnica Vukovar izgubila je 40% fonda što je nešto više od 30.000 svezaka. Za dugih godina progonstva malo se znalo o Knjižnici i tek nakon završetka procesa mirne reintegracije i vraćanjem našega područja – Podunavlja i Istočne Slavonije u okvire naše državne granice i pod hrvatsku vlast, situacija se mijenja. Integraciju same Knjižnice preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavarstva grada Vukovara koji već u jesen 1997. god. organizira otvaranje «Mjeseca hrvatske knjige ’97.» u Vukovaru, na koje je došlo nekoliko autobusa s knjižničarima iz cijele Hrvatske, što je bio jedan od prvih brojnijih posjeta našem području.

S intenzivnijim povratkom stanovnika 1998. godine znatno se povećao i broj korisnika. Budući da je Knjižnica dobila puno donacija od raznih ustanova, institucija iz domovine i inozemstva, kao i od pojedinaca, sveukupni knjižni fond dostigao je broj od 59.584 obrađenih svezaka te još oko 15.000 darovanih svezaka. Tada je došla na red i sama centralna Knjižnica. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdvojilo je glavninu sredstava za radove na sanaciji i adaptaciji koje u rujnu 2000. godine počinje izvoditi tvrtka «Volko d.o.o.» iz Vukovara. Po novom idejnom rješenju Gradska knjižnica Vukovar ima odvojene prostore za djecu i mladež od odraslih korisnika; tako je u prizemlju Dječji odjel s čitaonicom dječjeg tiska, igraonicom za predškolski uzrast i medijatekom, dok se na katu nalazi Odjel za odrasle s čitaonicom tiska i časopisa, Studijski odjel, višenamjenski prostor za programe i akcije te prostorije za obradu, spremište, računovodstvo i ravnatelja. Ukupno je predviđeno 25 računala: 9 za djelatnike i 16 za korisnike.

Utorak, 8. svibnja 2001.godine, ostat će trajno zabilježen kao poseban dan za Gradsku knjižnicu Vukovar i sve njene djelatnike. Naime, toga je dana svečano otvorena obnovljena i uređena Knjižnica koja se tek tada, nakon 1991. godine, uistinu ponovno mogla smatrati knjižnicom. Knjižnica je dio mreže knjižnica koje koriste Unix verziju programske aplikacije Crolist te su povezane s bazom Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb. Uređen je prostor oko Knjižnice te napravljen pristup za osobe s posebnim potrebama. Danas je Gradska knjižnica Vukovar ponovno jedna od svijetlih točaka grada Vukovara, mjesto koje svojom ponudom mami sve uzraste i ljude različitih interesa.

(izvor: Gradska knjižnica Vukovar).

Gradska knjižnica Vukovar dana 11. prosinca obilježava 70 godina postojanja (1947-2017). Ova velika godišnjica zahtijevala je i poseban način obilježavanja iste, a kako Gradska knjižnica Vukovar prednjači u inovativnim praksama ne treba odviše čuditi odabir forme strip-albuma kao adekvatnog medija. 

U Gradskoj knjižnici Vukovar, dana 7. prosinca 2017. s početkom u 18 sati održat će se promocija strip-albuma „70 godina gradske knjižnice Vukovar“. Zbirka strip-naslova Gradske knjižnice Vukovar je odlična i čitana, no ova odluka, upustiti se u produkciju vlastitog strip-albuma je veliki presedan i odličan početak daljnje uspješne suradnje. Strip u Hrvatskoj, pa tako i u Slavoniji odavno je etabliran kao dio kulturne scene, manji ali žilavo postojeći – prije svega zahvaljujući predanom radu i velikom talentu domaćih autora. Sama Slavonija i Baranja dala je kroz povijest oko 80 strip crtača, što je nemali postotak u ukupnom broju hrvatskih strip crtača, traženih i cijenjenih u čitavom svijetu.

Ovaj strip-album uz svoj osnovni cilj ima i cilj popularizacije čitanja i posuđivanja stripova i predstavljanja velikog crtačkog umijeća naših autora. Sastoji se od 12 stripova koje je crtalo 12 strip-crtača, većinom iz Slavonije. Strip-album ima 78 stranica, tvrdi uvez, tiskan je na kunstdruk-mat papiru u osječkoj tiskari Graphic Shop, cijena je 120 kuna, motiv na naslovnoj stranci crtao je Domagoj Rapčak, dizajn naslovnice i korica potpisuje Marko Dješka, prijelom je radila Tatjana Ivegeš-Wilhelm, uvodnik je pisao urednik izdanja Saša Paprić, a pogovor potpisuje ravnateljica knjižnice prof. mag. bibl. Jelena Miškić. Više o strip albumu možete pročitati na stranici inicijative Hrvatski autorski strip - HAS.

Autori stripova su (redom iz izdanja): Nenad Barinić, Dubravko Mataković, Irena Jukić-Pranjić, Roko Idžojtić, Helena Janečić, Krešimir Pongrac, Mislav Tomašinjak, Marko Dješka, Domagoj Rapčak, Ivan Hajek, Mislav Rotim i Stjepan Matić.

Strip-album otvara Nenad Barinić stripom „Tri prijatelja“. Prvo mjesto u albumu po riječima urednika sam dobio "kao strip crtač iz Vukovara sa preko 30 godina rada na stripovima, a svojim brojnim aktivnostimaje  uveliko pridonijeo općoj kulturi života u Vukovaru". Kako urednik izdanja navodi, citat: "strip „Tri prijatelja“ posveta je „ljudima koju su istinski voljeli poznavali i razjašnjavali povijest Vukovara, ostavili trag svojim djelovanjem i zemaljskim postojanjem učinili čast svima koji su ih poznavali.“. Tko su tri prijatelja kojih se Nenad s radošću sjeća pročitajte u samom stripu, a valja još naglasiti da Nenadovim stripom dominiraju prikazi vukovarskih motiva koji svoju kulminaciju imaju u vještom crtežu-rekonstrukciji Vukovarske tvrđave". Na izdvojenim kadrovima iz stripa jedan je od tri prijatelja. Po mome mišljenju, tri čovjeka su svojim djelovanjem i radom učinili puno za ovaj grad i jedna ih stavka sve povezuje na kraju stripa. Jedan sam od nerijetkih koji ih je poznavao, ali sam ponosan što sam sa svakim od njih godinama surađivao u raznim situacijama - od umjetnosti preko povijesti do stripa i ribolova za razne stručne radove, tekstove i istraživanja. 

U svom stripu o Vukovaru, koji se djelomično obuhvaća povijesti Vukovara, 7 dana sam proučavao povijest Vukovara i preslagivao podatke. Nije jednostavan zadatak u samo 6 tabli stripa napraviti priču koja ima svoj početak, sredinu i kraj, koja prati 2 radnje - jednu u sadašnjosti i jednu koja mora prikazati kompletnu povijest Vukovara, a za svaku je ograničena na samo 3 table. Pošto sam vidio da zapravo postoji jako malo slikovnih podataka o vukovarskoj utvrdi Vukovo i da je istu čak probao rekonstruirati pokojni hrvatski strip crtač Radovan Domagoj Devlić, odlučio sam u strip ubaciti crtež utvrde. Crtež rekonstrukciju utvrde Vukovo napravio sam na osnovu pisanih činjenica, skice pok. Devle, jedne slike naslikane uljem na platnu, slaganih predložaka -maketa iz vukovarskog muzeja, smještaja na nekadašnjoj karti Vukovara.

Moj crtež vukovarske utvrde Vukovo za strip, prva faza rada, samo plava i obična olovka prije tuširanja....

 

...crtež nakon tuširanja.....

...crtež na stranici stripa iz strip albuma.

Sama priča o vukovarskoj utvrdi Vukovo ide ovako, a većinom sam je saznao sa istoimene fb stranice.

Ime grada vezano je uz rijeku Vuku i u početku je glasilo Vukovo. Vukovo je stari naziv za Vukovar koji se prvi put u pisanim izvorima spominje kao Valko, Walk, Wolkov. Tragovi toga imena postoje u pisanim izvorima iz 1220. godine koji spominju Vukovsku županiju. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s Ugarskom tako da je Vukovar u tom razdoblju bio čuvar hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međuriječju. Tada je Vukovar bio poznat po svojoj utvrdi koja je bila čvrsto uzidana na visokoj dunavskoj obali unutar koje su živjeli brojni trgovci, obrtnici i seljaci. Već 1231. godine herceg Koloman dodjeljuje Vukovaru (tadašnjem Vukovu) status slobodnog kraljevskog grada (taj status je dobio među prvima, čak i prije Zagreba).

Povelja hercega Kolomana stanovnicima podgrađa uz tvrđavu Vukovo 1231. glasi:
„Koloman po milosti božjoj kralj i herceg cijele Slavonije pozdrav i svakom pozdrav i svako dobro. Brižljivošću mudrih je određeno da se sve ono što se zbiva u vremenu osnaži pismenim svjedočanstvom kako se u njemu ne bi izgubilo.Stoga želimo da dođe svima do znanja da smo našim građanima, koji borave ispod vukovske utvrde,to jest Teutonima, Saksonima, Ugrima i Slavenima,po savjetu i uz pristanak svih naših kmetova odredili takvu slobodu.Da je svaku parnicu koja nastane među njima osim prolijevanja,dužan presuđivati njihov načelnik kojeg će sami postavljati. A prolijevanje krvi ne može suditi sam,nego zajedno sa zapovjednikom utvrde,s kojim neka zajedno donosi presudu. Određujemo također da su od svakog dvora dužni davati, pošto prođu tri godine,polovicu fertona godišnje, i to tako da na blagdan sv. Jurja plaćaju po tri pondera. Određeno im je, ako netko između njih na samrti, može svoje imanje ostaviti kome god hoće. Određujemo im također da nitko ne može nikoga iz njihova mjesta svezana ili okovana izvući, ako prije toga nije osuđen. Osim toga, da ne bi bilo u čemu oskudijevali, predali smo im čitavo zemljište same utvrde koja se zove T. da na njemu stanuju i šumu na tom zemljištu koja se zove T. iz koje smo im dopustili da uzimaju drvo za izgradnju domova i dovršenje kuća. Dopustili smo im također slobodno ribarenje na Dunavu i rijeci Vuki. Određujemo također, ako tko hoće neka slobodno kad uzthjedne iseli, pošto proda sve stvari i kuće. Dodajemo da se nijedna parnica između njih ne presudi na dvoboj. A da se naša odredba ne može opozvati, po savjetu i uz pristanak naših kmetova smo zapovjedili da se ova isprava potvrdi zaštitom našeg pečata. A tu su prisutni naši kmetovi: ban Jula i njegov sin, drugi Jula, magister naših tavernika, Nikola zaladski, Opoj šomođski, Petar vukovski, Juraj baranjski, župani i mnogi drugi. Dano rukom magistra File, našeg notara, godine od utjelovljenja Gospodnjeg 1231.“

1347. godine dolazi do promijene imena grada Vukovo u ime Walcowar koje je u izmijenjenom obliku ostalo i do danas. Tada je u Vukovaru bilo sjedište velike Vukovske županije, koja se protezala između Dunava i Save. Vukovarski je kraj bio gusto naseljen sa brojnim utvrdama i kmetskim selima. U crkvenom pogledu Vukovska je županija bila pod katoličkom nadbiskupijom u Pečuhu. Nekoliko je crkvenih redova ovdje imalo svoje samostane, a najutjecajniji među njima bio je franjevački red.

Vukovar je zbog svog iznimnog zemljopisnog položaja bio važno strateško mjesto. Vukovarska tvrđava se nalazila na povišenom položaju visoke dunavske obale i zauzimala je važno mjesto u obrambenom ratu protiv Turaka. Tvrđava je zauzeta tek poslije Mohačke bitke 1526. godine nakon velike pobjede najvećeg turskog osvajača Sulejmana Veličanstvenog nad hrvatsko-ugarskom vojskom. Grad je tada pao pod tursku vlast pod kojom je ostao punu 161 godinu, do 1687. godine. Početkom turske vladavine u gradu je bilo većinsko Katoličko stanovništvo te je postojalo čak pet katoličkih crkvi te po jedna džamija i kalvinistička crkva. Međutim, uslijed okrutne turske vladavine domicilno katoličko hrvatsko i mađarsko pučanstvo je teško stradalo, ili je bilo pobijeno ili je pobjeglo u šume. Tada je grad imao oko 3000 stanovnika, pet gradskih četvrti, nekoliko džamija i dvije škole.

1687. godine pod vodstvom generala Aspremonta Vukovar je oslobođen od turske vlasti.