Blogosfera Viribus Unitis

Borojević: Gabriele može samo preko naših leševa ući u Trst

Pjesnikovo prezime Annunzio na talijanskom znači „objava“, a riječ se često koristi u sakralnome smislu. Riječ „Annunziata“ označava Marijino navještenje, koje je primila od anđela Gabrijela.
Objava 16. rujna 2019. 0 komentara 1734 prikaza
Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
Gabriele d' Annunzio

Nakon otkrivanja spomenika preteči talijanskog fašizma i Mussolinijevom duhovnom inspiratoru, pjesniku Gabrijelu d' Annunziju, vrijedi prisjetiti se feldmaršala Svetozara Borojevića, vojnog zapovjednika koji je obranom linije na Soči osujetio iredentističke želje susjedne Italije. Jedna vojska predvođena zapovjednikom hrvatskih korijena stala je na put cjelokupnoj vojnoj sili Italije. Od ulaska Italije u Prvi svjetski rat 1915. godine pa do kraja rata, Italija je brojala 11 uzastopnih neuspjelih ofenziva na Borojevićeve linije. Kada su Borojevićeve snage 1917. prešle u protuofenzivu, talijanske linije su doživjele takav raspad zapovjednog sustava da se nije moglo govoriti o povlačenju već o bezglavom bježanju koje je svojim obimom iznenadilo napadačku stranu.

Svoje domove pred talijanskim snagama na Soči branili su mahom Hrvati i Slovenci, kojima je d' Annunzijevo ime bilo jako dobro poznato. O tome nam svjedoči i sam Borojević: „Mi umiremo na Soči, ali tamo i ostajemo, a Gabriele može samo preko naših leševa trijumfalno ući u Trst“. Na spomen Gabrijela d Anunzija, Borojević se podrugljivo nasmijao istaknuvši da je on postao izrazito popularan u sočanskoj vojsci: „Svi znaju njegovo prezime kao ime dobrog poznanika, jer će mu skupo zaračunati svoje sudjelovanje u ratu“.

Naime, pjesnikovo prezime Annunzio na talijanskom znači „objava“, a riječ se često koristi u sakralnome smislu. Riječ „Annunziata“ označava Marijino navještenje, koje je primila od anđela Gabrijela. Tako da je pjesnikovo ime u doslovnom prijevodu moglo značiti „Gabrijel Objava“ te je kao takvo izazivalo podsmijeh austrougarske javnosti koja je posprdno doživljavala iredentistički zanos izražen u njegovim pjesmama kojima je pak „naviještao“ pripojenje hrvatskih i slovenskih krajeva Italiji. Neuspjesi talijanske vojske dodatno su pojačavali taj osjećaj.

Iako su apetiti talijanskog iredentizma, a kasnije i fašizma, ostali neutaženi, u Italiji i danas postoje snage koje se i dalje zanose propalom ideologijom, pa „slavuju“ talijanskog iredentizma i fašizma podižu spomenik u Trstu. Istom onom gradu kojega ne samo da nisu bili kadri osvojiti vojnim putem, već u kojega je 1918. godine talijanska vojska ušla s bijelom zastavom, premda su znali da je mir potpisan i da su ga Borojevićeve snage napustile.


Svetozar Borojević

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.