Blogosfera Viribus Unitis

Talijanski iredentisti više su se bojali slavenskih biskupa nego vojničke vlade

Život Crkve i talijanskog fašizma u višenacionalnoj istarskoj sredini predstavlja jednu od najosjetljivijih tema crkvene povijesti 20. st.
Objava 07. svibnja 2019. 0 komentara 1282 prikaza
Don Božo Milanović
Don Božo Milanović
Don Božo Milanović

Tijekom 19. stoljeća, u vremenu koje je bilo obilježeno buđenjem i jačanjem hrvatske nacionalne svijesti unutar Trojedine kraljevine, uloga buditelja nacionalne misli na području Istre pripala je klerikalnim krugovima. Tijekom svoje duge borbe protiv talijanizacije istarskih Hrvata, katoličko svećenstvo Istre postalo je promicateljem hrvatskih nacionalno-integracijskih procesa u Istri. Njihov rad temeljio se na kulturno-prosvjetnom, socijalno-gospodarskom i političkom polju, što je hrvatsko svećenstvo u Istri činilo okosnicom narodnog preporoda u Istri. U svom radu za boljitak istarskih Hrvata svećenstvo je vodilo bitku protiv talijanskog ugnjetavanja i zatiranja hrvatske riječi i naroda u Istri. O snazi njihova otpora najbolje su svjedočile riječi njihova protivnika, iredentista, Carla Combia, koji je svojevremeno napisao da se slavenskih biskupa boji „više negoli vojničke vlade“. Svršetak Prvoga svjetskog rata i uspostava talijanske vlasti označili su početak tegobnog vremena za Katoličku crkvu i hrvatskog čovjeka u Istri. Odnos Katoličke crkve i fašističke vlasti u Istri tijekom međuratnog razdoblja predstavlja jednu od najintrigantnijih tema crkvene povijesti 20. stoljeća. Knjiga „Katolička crkva u Istri između otpora i potpore talijanskoj vlasti u Istri 1918. - 1943.“, izašla iz pera dr. sc. Stipana Trogrlića, neospornog autoriteta suvremene istarske crkvene povijesti, čitatelju donosi iscrpan uvid u vrlo kompleksan odnos Katoličke crkve i fašističkih vlasti u vremenu između dva svjetska rata. Više o knjizi, najnovijem izdanju Državnog arhiva u Pazinu i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, doznajemo iz predgovora Doc. dr. sc. Marka Medveda:

„Stipan Trogrlić do sada je objavio više znanstvenih članaka i autorskih knjiga iz istarske crkvene povijesti suvremena razdoblja. U njima je već zašao u problematiku odnosa Katoličke Crkve i ideologija 19. i 20. st. Djelom „Katolička crkva u Istri između otpora i potpore talijanskoj vlasti u Istri 1918. - 1943.“ analizira jednu od najosjetljivijih tema crkvene povijesti 20. st., život Crkve i talijanskog fašizma u višenacionalnoj istarskoj sredini.

U svojim dosadašnjim radovima, koji su se ticali razdoblja prije Prvog svjetskog rata, međuraća, Drugog svjetskog rata i poraća, u središte svoga interesa stavljao je nacionalno pitanje. Istom linijom nastavlja i u ovoj knjizi. Proučavajući hrvatsku, slovensku i talijansku literaturu, kao i marljivim skupljanjem i analizom istarskih civilnih i crkvenih (mahom župskih i biskupijskih) arhivalija, autor donosi važnu studiju o povijesti Crkve u međuraću. Predstavlja nam život Crkve u Istri tijekom razdoblja talijanske uprave između dvaju svjetskih ratova, vremenu obilježenu totalitarnim fašizmom čija se politika obrušila na višenacionalne sredine poput Istre, u kojoj je Hrvatima i Slovencima zapriječeno javno korištenje materinjeg jezika, ne samo u društvu već i u Crkvi.

Svoju studiju dijeli periodizacijom povezanom s postepenim srljanjem Kraljevine Italije iz demokracije u fašistički totalitarizam, naravi talijanske vlasti u Istri (od vojne okupacije do redovite uprave), položajem Crkve prije i poslije sređivanja odnosa s državom Lateranskim ugovorima 1929., državnom politikom prema svećenicima (koja ide od potpore ili optužbi sve do suđenja i pritvaranja), sjemenišnoj formaciji itd. Posebno ističem važnost onih stranica koje nude biografije ili priloge životopisima niza hrvatskih svećenika u Istri, o kojima autor javnosti nudi nova arhivska vrela. Predvođeni Božom Milanovićem, o kojem je autor već objavio posebno djelo, to su svećenici: Luka Kirac, Franjo Livić, Šime Červar, Toma Banko, Leopold Jurca, Ivan Pavić i Vladislav Premate, Trogrlić promatra život i djelovanje klera i biskupa u Istri kroz zamršene nacionalne odnose u godinama diktature. Složenost odnosa unutarcrkvenih odnosa između hrvatsko-slovenskog klera i talijanskih biskupa te Crkve spram talijanskog fašizma on izražava već u naslovu pojmovima otpor i potpora, a opisuje ih kroz niz pitanja ponajviše vezana uz korištenje jezika u Crkvi. Teme poput povijesti pastorala, življene vjere i pučke pobožnosti, ostali su izvan domašaja rada.

Trogrlić je ovim radom dao doprinos rasvjetljavanju složenog pitanja života Crkve tijekom fašizma u višenacionalnoj istarskoj sredini. U suočenju s ovom problematikom treba napomenuti da postizanje konsenzusa oko tema iz prošlosti kako one ne bi generirale ideološke sukobe za povjesničara znači spremnost na samokritičnost, u prvom redu prema vlastitoj zajednici, nacionalnoj i religijskoj. Pismo hrvatskih biskupa za završetak Drugoga svjetskog rata (1995.) poziva na suočavanje s krivnjama vlastite, prije negoli tuđe nacionalne ili vjerske zajednice. Naime, u hrvatskom kontekstu odveć se često živi na nedovršenim ratovima radi čega se upravo njeguje zlopamćenje, koje potom koristi politika za svoje uske interese. Suprotno tomu, memorija katolika zahtijeva „čišćenje pamćenja“.

Ova se knjiga objavljuje u ozračju stogodišnjice svršetka Prvoga svjetskog rata. Na pepelu dvaju svjetskih sukoba i nacionalizama koji su ih pokrenuli, rođena je ideja Europske unije kojoj Hrvatska pripada od 2013. Pretjerani nacionalizam u 20. stoljeću poremetio je višenacionalne sredine, posebice u osjetljivu pitanju jezične ravnoteže, ne samo u civilnoj sferi nego i unutar Crkve. Uz Istru, na sličnu se problematiku nailazi i u drugim dijelovima Europe, posebice u zemljama koje su nekoć pripadale Austro-Ugarskoj. Čitatelja koji uzima u ruke ovu studiju valja podsjetiti da su, za razliku od ove epizode obilježene napetostima, u višestoljetnoj povijesti Istre primjeri suživota u pluralnosti univerzalne Katoličke Crkve – koja ujedinjuje narode oplemenjujući pojedine nacionalne identitete bez da ih radikalizira – znatno brojniji. Naime, tim vrednotama općeljudskog bratstva kršćanstvo je od svoga početka, nadilazeći granice između Židova i Grka (Hrvata i Talijana), stoljećima formiralo čovječanstvo.“

Promocija knjige održati će se u sklopu festivala povijesti „Kliofest“, 15. svibnja 2019., u 13 sati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.