Naslovnica Fiziofanatik

Bol i disfunkcija sakroilijakalnog zgloba

Objava 08. rujna 2014. 3 komentara 19100 prikaza
RTG zdjelica
Bojan Nasteski
RTG zdjelica

Sakroilijakalni zglob (SIZ)  predstavlja spoj križne kosti (os sacrum) i obje crijevne kosti (os ilium) što znači da je paran zglob. Križna kost je trokutastog oblika i nalazi se u donjem dijelu kralježnice, ispod lumbalne kralježnice. Dok je većina kostiju kralježnice mobilna (kralješci), križna kost se sastoji od pet sakralnih kralježaka koji nisu međusobno pokretni jer su spojeni u jednu kost. Zdjelične kosti su dvije velike kosti koje čine zdjelicu i preko sakroilijakalnih zglobova su povezane sa križnom kosti, odnosno kralježnicom. Sakroilijakalni zglob je drukčiji zglob od većine drugih i omeđen je jakim ligamentima. Opseg pokreta SI zglobova je relativno mali, a sastoji se od nešto manje od 4 stupnjeva rotacije i 2 mm poprečne translacije. Većina pokreta u području zdjelice odvija u zglobovima kuka i lumbalnoj kralježnici. Zadaća SIZ-ova je da podrže kompletnu težinu gornjeg djela trupa u uspravnoj poziciji, koja stavlja veliko opterećenje na njih što posljedično može dovesti do trošenja hrskavice SIZ-ova i pojave artritisa u tim zglobovima.

Postoji mnogo različitih naziva za sakroilijakalne promjene u zglobu, pa se tako redom nazivaju disfunkcija sakroilijakalnog zgloba, sindrom sakroilijakalnog zgloba, stres sakroilijakalnog zgloba  i upala sakrolijakalnog zgloba. Svaki od ovih uvjeta odnosi se na stanje koje uzrokuje bol u tim zglobovima sukladno raznim uzrocima.

                                                                                                                     


UZROCI

Uzroci disfunkcije mogu biti različiti.

Disfunkcija može biti jednostrana i obostrana, a može nastati naglo ili kroz duže vrijeme, zbog utjecaja vanjskih sila, dugotrajnih opterećenja i drugih bolesti.

Akutna disfunkcija može nastati pri padu na zdjelicu, trticu ili uslijed dizanja tereta.

Prilikom obavljanja svakodnevnih identičnih poslova i kompromitaciju SIZ-ova sagibanjem, dizanjem tereta može doći do kronično opterećenja SI zglobova i nastankom disfunkcije. Disfunkcije nastaju i kao sekundarne posljedice iskrivljenja kralješnice (skolioza), loša pozicija zdjelice (torzija) i križne kosti (hiperfleksija sakruma) i deformacije stopala.

Disfunkcija SIZ-a često nastaje i kao posljedica osteoartritisa koji se javlja kao i kod većine drugih zglobova u tijelu. Cjeloživotnim opterećenjem zglobova dolazi do kompromitacije i oštećenja hrskavičnog sloja zgloba. Degenerativni artritis se najčešće javlja u zglobovima koji su opterećeni nošenjem opterećenja (tjelesne težine) kao što su koljena, kukovi i SIZ-ovi.

Još jedan čest uzrok disfunkcije SIZa  predstavlja trudnoća. Tijekom trudnoće, hormonske promjene dovode do laksiteta (labavosti) ligamenata što u pravilu fiziološki priprema tijelo za porođaj. Labavost ligamenata SI zglobova zajedno dopušta povećanje pokreta u zglobovima, a može dovesti do povećanog stresa i pojačanog "trošenja" SIZ-ova. Povećanje težine i izmijenjen hod u trudnice dodatno opterećuje SI zglobove. Ponekad se disfunkcija SIZ-ova se može javiti i nakon poroda.

Bilo koji uzrok koji narušava normalan hod postaje i uzrok stresa na SIZ-ovima. Ovo se odnosi na razliku u duljini donjih ekstremiteta, bolovi u donjem ekstremitetu bilo kojeg uzroka. Česta je pojava da bolesnici sa većim bolovima u donjim ekstremitetima posljedično razviju probleme u križima ili SIZ ovima. U većini slučajeva, ako se primarni problem izliječi, sekundarni bolovi u križima i SIZovima će se također smanjiti ili nestati.

Uz ove uzroke, postoje i mnoge bolesti koji uzrokuju pojavu upale SIZova. Ovdje spadaju ankilozantni spondilitis, reumatoidni artritis, giht, psorijaza. Sve su to različiti oblici artritisa koji mogu utjecati i na ostale zglobove.


SIMPTOMI 

Najčešći simptom disfunkcije je bol. U većini slučajeva se javlja bol u donjem dijelu leđa ili stražnjici, a može se javiti i u preponama, bedrima i potkoljenici. Bol se ponaša tako da se pogoršava sa opterećenjem SIZ-ova  stajanjem i hodanjem, a smanjuje u ležećoj poziciji. U slučaju upale, pacijent može osjetiti bol i peckanje u području zdjelice.

Uzrok različitih bolnih područja nastaje zbog promjenjene inervacije zglobne čahure. Određena pozicija zglobnih tijela i napetost zglobne čahure podražuju receptore za bol u čahuri zgloba, zbog čega dolazi do pojave boli u inervacijskom području podraženih senzornih živčanih niti.


DIJAGNOSTIKA

Dijagnostika disfunkcije se dobiva na temelju pregleda uz uzimanje anamneze, kliničke slike, radiološkog i laboratorijskog nalaza i kliničkog pregleda.

Klinički pregled je usmjeren na ispitivanje pokretljivosti SIZa u kojemu se ispituju pasivni pokreti rotacije (nutacija) i klizanja SI zgloba (translacija). Palpatorno se ispituju bolne točke (vrh sakruma, simfiza) i refleksni mišićni spazmi (m. piriformis, m. iliopsoas i dr.).

Osteopatske tehnike ispitivanja kod osteoartikularne disfunkcije sakroilijakalnog zgloba ispituju odnos zdjelične kosti u odnosu na križnu kost pa se tako može naći pozitivan test odskoka sakruma, nedostatak igre zgloba (joint play). Važno je dijagnosticirati i da li je uzrok disfunkcije u križnoj ili zdjeličnoj kosti kako bi se primjenila adekvatna terapijska tehnika.

Dugotrajne nefiziološke pozicije segmenata utječu i na strukture koje se na njih hvataju pa su tako određeni ligamenti, mišići i fascije u povećanoj ili pak smanjenoj napetosti, a mogu utjecati i na druge strukture što može stvoriti smetnje i bolove na udaljenim segmentima tijela .


 

TERAPIJA

Manualna terapija i fizikalna terapija su najčešće od najveće pomoći kod disfunkcije SIZ-a.

Manualnom terapijom vršimo miofascijalna opuštanja napetih struktura oko SIZ-a, kao i tehnike kojima vršimo deblokadu zgloba, poboljšavanje cirkulacije te uspostavljanje normalne funkcije zgloba kroz pravilan ritam gibanja križne i zdjeličnih kosti.

Terapijom ljepljivim trakama (taping) djelujemo na trenutno smanjenje boli, ihibiciju miofascijalne strukture (mišić), korekciju određenog segmenta (os sacrum,os ilium) i poboljšanje lokalne cirkulacije. 

Fizikalnom terapijom vršimo vježbe održavanja opsega pokreta, jačanja i istezanja miofascijalnih struktura, te proprioceptivne i stabilizacijske vježbe u cilju profilakse.

Ukoliko konzervativna terapija ne daje pozitivne rezultate u smanjivanju bolova SIZa zbog disfunkcije, operativnim putem se vrši ukočenje zgloba koje smanjuje bol, ali narušava normalnu lokomociju. Pravovremenim ciljanim lječenjem treba spriječiti da do toga ne dođe.

                                                                                                                                                                                                                                               


Sprečavanje disfunkcije sakroilijakalnih zglobova

Liječenjem primarne bolesti, smanjenjem kompromitacije SIZ-ova smanjenim opterećenjima i dugotrajnim lošim pozicijama, manualnom i fizikalnom terapijom te održavanjem primjerene tjelesne težine može se spriječiti nastanak disfunkcije sakroilijakalnih zglobova i njegovih posljedica.

Message