Blogosfera Fiziofanatik

Sedam milijuna ljudi na svijetu boluje od ove bolesti

Parkinsonova bolest je dobila ime prema londonskom liječniku Jamesu Parkinsonu, koji je opisao prve simptome ove bolesti još još davne 1817. godine, dok su tek 1960-tih identificirane patološke i biokemijske promjene u mozgu pacijenata, što je tada otvorilo put za pronalazak prvog učinkovitog lijeka za tu bolest.
Objava 20. svibnja 2018. 1 komentara 3955 prikaza
Parkinson7
Parkinson7
Parkinson7

Bolest se javlja sporadično, najčešće između četrdesete i sedamdesete godine života.

Naziva se još idiopatski ili primarni parkinsonizam, hipokinetički rigidni sindrom, paralysis agitans i drhtajuća paraliza.

Parkinsonova bolest je drugi najčešći neurodegenerativni poremećaj nakon Alzheimerove bolesti i pogađa oko sedam milijuna ljudi diljem svijeta.

 

PRIMARNI SIMPTOMI

Parkinsonova bolest predstavlja neurološki poremećaj koji se primarno očituje u motoričkim simptomima koje nazivamo parkinsonizmi gdje dolazi do drhtanja (tremor), usporenosti kretnji (bradikinezija), ukočenosti nogu, ruku i vrata, gubitka posturalnih refleksa te narušenog balansa.Dolazi do pojave sitnih nesigurnih koraka, promjene u rukopisu kroz pojavu pisanja sitnih slova.

 

 

SEKUNDARNI SIMPTOMI

Sekundarni znaci parkinsonove bolesti su smetnje kod sna, vrtoglavice, depresija, demencija, kognitivni poremećaji (pamćenje, pažnja, logičko zaključivanje i rasuđivanje, brzina obrade informacija, obrada vizualnih i zvučnih informacija, jezik i govor). Nadalje, pojavljuju se problemi sa disanjem, žvakanjem, gutanjem, smanjenim osjetom mirisa, bolovi u mišićima i zglobovima, konstipacija (zatvor), sindrom nemirnih nogu, poremećaji disanja, dnevna pospanost, nemogućnost kontrole mokrenja i stolice, impotencija i dr.

Ova bolest je progresivnog tijeka što podrazumijeva postupno povećanje simptomatske slike, te degenerativnog odnosno propadanja neuralnog tkiva.

Još nije pronađen uzrok Parkinsonove bolesti, ali se smatra da veliki utjecaj u nastanku bolesti imaju genetska predispozicija i utjecaj okoline što uzrokuje gubitak neurona, najviše u dijelu mozga koji luči dopamin a naziva se supstancija nigra ili crna tvar.

 

Koja je uloga dopamina?

Dopamin nadzire dijelove mozga koji kontroliraju izvođenje pokreta i koordinaciju i zato je važna njegova prisutnost.

 

LIJEČENJE

Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. U liječenju je potrebno individualno pristupiti svakom bolesniku ovisno o dobi i stupnju težine bolesti, a u svrhu poboljšanja kvalitete života. Interdisciplinaran pristup u liječenju Parkinsonove bolesti je iznimno važan.

Ciljevi liječenja kod Parkinsonove bolesti su usmjereni na njene simptome, i to usporavanjem ili zaustavljanjem progresije bolesti. Individualan pristup je vrlo važan faktor kod liječenja. Vijek života kod pacijenata sa Parkinsonovom bolesti je gotovo identičan kao i kod ljudi koji od nje ne boluju, pogotovo u liječenju sa lijekovima nove generacije.

Ovisno o stanju bolesti, terapija uključuje medikamentozno, konzervativno i operativno liječenje.

Naglasak je stavljen na medikamentoznu i konzervativnu terapiju dok se operativnom liječenju pristupa kod pacijenata koji imaju medicinsku indikaciju u uznapredovaloj fazi bolesti.

 

MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA

Liječenje je izrazito uspješno u ranom stadiju kada je simptome moguće kontrolirati jednim lijekom. U uznapredovaloj fazi bolesti potrebna je kombinacija više lijekova različitog mehanizma djelovanja.

U liječenju Parkinsonove bolesti farmakološkim pripravcima najvažniju ulogu ima lijek koji podiže razinu dopaminalevodopa te lijekovi koji stimuliraju receptore u mozgu te tako zamjenjuju dopamin, a nazivaju se direktni simulatori dopaminergičkih neurona, a koriste se i u kombinaciji s levodopom jer poboljšavaju njegov učinak.

Osim navedenih, koriste se i inhibitori enzima monoaminooksidaze tipa B, koji povećava količinu dopamina, kao i i inhibitori enzima katehol-O-metiltransferaze, koji se također primjenjuju uz lijek levodopa.

Drugi lijekovi kao što su antikolinergici, amantidin i apomorfin su korisni u određenim prilikama.

Usto je važno da prehrana mora biti uravnotežena, energetski dostatna i usklađena s korištenjem lijekova.

 

KIRURŠKO LIJEČENJE

Kirurško liječenje kao i ugradnja elektrostimulatora primjenjuju se samo kod bolesnika koji se ne mogu uspješno liječiti lijekovima.

Duboka stimulacija mozga (Deep Brain Stimulation - DBS) predstavlja primjenu električne stimulacije mozga u rješavanju blokada moždanih signala koji uzrokuju motoričke simptome Parkinsonove bolesti.

Neurostimulator se implementira kirurški ispod kože u regiji prsa te se spaja na elektrode postavljene u dijelovima mozga koji kontroliraju pokrete.

 

Transplatacija matičnih stanica

Transplatacijom embrionalnih matičnih stanica je moguća sanacija oštećenja i produkcija funkcionalnog dopaminskog neurona iz matične stanice.

 

KONZERVATIVNA TERAPIJA

Konzervativnu terapiju predstavljaju svi oni terapijski postupci koji se primjenjuju fizikalnim metodama.

Cilj konzervativne terapije je osposobiti bolesnika koji boluje od Parkinsonove bolesti za samostalnost u svakodnevnim aktivnostima.

Takav pristup podrazumijeva vraćanje tijela u normalnu funkciju kroz poboljšanje gibljivosti zglobova, rada na posturalnim refleksima, poboljšanje balansa, jačanje mišića, istezanje skraćenih struktura, dobivanje funkcionalnih pokreta, poboljšanje sistemske i likvorske cirkulacije, preduvjete za kvalitetno disanje, dobru provodljivosti živčanih impulsa.

Konzervativna terapija pozitivno utječe i na psihička stanja.Prisustvo normalnih pokreta, dobar balans i fizička kondicija preduvjet je da je pacijent manje ovisan o drugima, čime pozitivno djeluje na njegovo raspoloženje i nastanak neželjenih psihičkih stanja.