Najčešći uzroci koji dovode do operacije i ugradnje endoproteze kuka su:
Osteoartritis je povezan sa godinama starosti gdje dolazi do smanjenja podmazivanja zgloba te „trošenja“ hrskavice zgloba što rezultira pojavom boli i ukočenosti.
Posttraumatski artritis predstavlja ozljedu struktura zgloba kuka koja je nastala kao posljedica traume uz pojavu boli i ukočenosti.
Reumatoidni artritis kao autoimuna bolest gdje dolazi do upala i zadebljanja sinovijalnih opni koje oštećuju hrskavicu.
Nekroza glave bedrene kosti nastaje zbog smanjena dotoka krvi nakon traumatske ozljede kuka (dislokacija glave bedrene kosti ili fraktura). No i neke druge bolesti mogu dovesti do smanjenja opskrbe krvi u tom području što uzrokuje propadanje površine kosti i konačno rezultira nastankom osteoartritisa u zglobu kuka.
Uzrok oštećenja može biti vezan uz bolesti kukova koje datiraju još iz dječje dobi. Iz tog razloga se kuk ne razvija adekvatno pa dolazi do oštećenja zglobnih struktura.
Kada se kod pacijenta pojave problemi izvođenja svakodnevnih aktivnosti, nastaje konstantna bol i ukočenost, nalaz rengenskog snimanja ili MRI ukazuju na ozbiljno oštećenje, a konzervativna terapija i lijekovi ne daju adekvatne rezultate, nastaje indikacija za operativnu zamjenu kuka usađivanjem endoproteze.
VAŽNO!
Prije operativnog zahvata pacijent se od strane fizioterapeuta upoznaje sa važnosti konzervativne terapije, terapijskim pristupom i vježbama, načinu hoda sa hodalicom i štakama, mjerama opreza i prilagodbu okoline kako bi spriječio moguću dislokaciju zgloba u prvih par mjeseci dok tkiva zacjeljuju i kako bi bio spreman za poslijeoperativnu rehabilitaciju.
MJERE OPREZA:
Izvodite aktivnosti bez umaranja
Izbjegavajte nošenje teških tereta
Izbjegavajte sjedenje na niskim i mekanim stolicama.
Izbjegavajte okretanje operirane noge prema van
Izbjegavajte križati nogu jedne preko druge
Izbjegavajte izvoditi pokret savijanja natkoljenice operirane noge iznad 90°
Izbjegajte savijati trup ispod 90° za eventualno podizanje stvari s poda
Izbjegavajte ležati na operiranoj strani
Postavljajte veliki jastuk između nogu prilikom okretanja na bok i ležanja na boku zdrave strane
Sjedite sa pozicijom kukova na višem nivou nego što su koljena.
PRILAGODBA ODJEĆE, OBUĆE I ŽIVOTNOG PROSTORA
Uz mjere opreza je potrebno prilagoditi vaš dom kako bi postoperativni tijek prošao što bolje pa zato preporuča slijedeće:
Korištenje povišenja za WC
Korištenje stabilne stolice za tuširanje
Korištenje hvataljki za hvatanje predmeta s poda
Korištenje pomagala za oblačenje čarapa
Korištenje stabilnih stolica s rukohvatima
Korištenje podložaka za povišeno sjedenje
Korištenje rola za križa kako se ne bi pojavili bolovi u kleđima
Korištenje trapeza za lakše obavljanje aktivnosti u krevetu
Uklanjanje tepiha i ostalih prepreka koje bi mogle uzrokovati klizanje i uzrokovati ozljedu
Korištenje anatomskih cipela ukoliko za to postoji potreba
Korištenje ortopedskih uložaka prema otisku za rasterećenje kukova i kralježnice te prilagođeno prenašanje težine sa kukova na stopala, lakši hod i sprečavanje boli.
OPERATIVNI ZAHVAT
Prilikom operativnog zahvata, oštećena kost i hrskavica se uklanjaju i zamjenjuju endoprotetskim materijalom.
Oštećena površina hrskavice zglobne čašice na kosti zdjelice se mijenja metalnom čašicom obloženu plastičnim dijelom.
U šuplji dio bedrene kosti se usađuje umetak sa metalnom glavom a koji može biti usađen (bezcementna proteza) ili spojen cementom (cementna proteza). Metalna glava na površini ima keramiku ili neki drugi materijal kako bi se sporije „trošila“.
Moderne tehnologije razvijaju nove materijale i operativne tehnike kako bi zamjenski kuk što dulje trajao.
TERAPIJSKI PRISTUP USTANOVE MEDEOR
U ranom postoperacijskom periodu vježbanje će pomoći vraćanju jačine i pokretljivosti, a u kasnijoj fazi terapija je usmjerena ka vraćanju svakodnevnim aktivnostima.
Prilikom izvođenja rehabilitacije važno je izraditi prilagođeni plan pacijentu, sukladno njegovom stanju.
Okvirni plan rehabilitacije je slijedeći:
U 1. tjednu nakon operativnog zahvata provode se vježbe disanja i cirkulacije u cilju sprečavanja komplikacija dugotrajnog ležanja. Izvode se statičke vježbe jačanja četveroglavog bedrenog mišića i najvećeg mišića stražnjice koji su važni za hod i stabilizaciju kuka i koljena.
Po potrebi se vrši terapija ledom, elektrostimulacija mišića i manualna limfna drenaža u tretmanu edema.
Pacijenta se usmjerava na pravilno okretanje u krevetu i transfer.
Poslije 2. tjedna se nastavlja vježbama jačanja i povećanja opsega pokreta kuka do preporučenih granica. Pacijent se vertikalizira, hoda sa dvije podlakatne štake uz opterećenje operirane noge do 15kg što predstavlja podražajno opterećenje u cilju prilagođavanja kosti na endoprotezu, a kontrolira se usvajanjem osjećaja pritiska na vagi za mjerenje tjelesne težine.
Započinje se sa manualnom terapijom koja će spriječiti nastanak sekundarnih posljedica vezanih uz cijelo tijelo, a ne samo regije operiranog kuka, pa se tako kreće sa tretmanom fascija, otpuštanjem skraćene muskulature, tretmanom ožiljka sa tendencijom sprečavanja nastanka priraslica, poticanju boljeg disanja i cirkulacije, smanjenje asimetrija i loše posturalne prilagodbe i dr.
Poslije 4. tjedna terapija je usmjerena na jačanje mišića ciljane muskulature te postupnom povećavanju opsega pokreta kuka.
Nakon 6. tjedna snaga mišića i opseg pokreta treba doseći svoj maksimum, opterećenje operirane noge se povećava do 30kg, izvode se vježbe balansa, a pacijent se vraća svojim svakodnevnim aktivnostima.
Po 8. tjednu nakon operacije, pacijent hoda uz jednu podlakatnu štaku sa opterećenjem operirane noge do polovine tjelesne težine.
Kod urednog stanja endoproteze, pacijent nakon 12. postoperativnog tjedna može započeti sa rekreacijom koja ne sadržava nagle promjene smjera i značajnije ne opterećuje kukove, može spavati u svim pozicijama te voziti osobni automobil.
Po završetku postoperativne rehabilitacije je preporučeno da pacijent nastavi sa provođenjem naučenih vježbi i rekreacijom kroz cijeli život, kako bi mu se održala bolja kvaliteta života.
