Blogosfera Ekonomska blogika

Hoće li smanjenje poreza na dohodak potaknuti ekonomiju?

Objava 10. rujna 2014. 1 komentara 958 prikaza
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Vlada planira smanjiti porezno opterećenje na prihod od dohotka za otprilike 2,5 milijardi kuna godišnje. Ovo je jedan od rijetkih poteza Vlade koji je usmjeren na smanjenje poreza kako bi se potaknuo gospodarski rast, a time i porezni prihodi, što je pozitivno. Jer do sada je praksa pokazala da svako povećanje poreza guši gospodarski rast i u konačnici smanjuje porezne prihode. U gospodarstvu koje proživljava šestu godinu recesije bilo koji potez koji povećava raspoloživi dohodak trebao bi potaknuti osobnu potrošnju, pa čak i novo zapošljavanje. Nažalost, iz više razloga nema smisla očekivati previše od najavljenog smanjenja poreza na dohodak.

Ideja je potaknuti gospodarski rast, ali...
Rujanski rebalans proračuna, po svemu sudeći, smanjit će porezno opterećenje na prihode od rada do 2,5 milijardi kuna u cijeloj godini. Iako svi detalji još uvijek nisu izbrušeni, novine javljaju da će gornja porezna stopa od 40 % vrijediti za neto plaće veće od 13,200 kuna umjesto trenutnog praga od 8,800 kuna i da će se povećati neoporezivi dio. U većini slučajeva takva najava ne bi trebala stvoriti političke prepreke predlagatelju.

Međutim, u Hrvatskoj su prihodi od poreza na dohodak zapravo prihodi lokalnih uprava i samouprava, što znači da se one sada suočavaju s padom prihoda od 2,5 milijardi kuna, dok Sabor odlučuje sve o detaljima tog poreza čiji prihodi pripadaju lokalnoj upravi. U Hrvatskoj je u začecima debata o potrebi reforme lokalne uprave i samouprave. Stoga ne čudi da se ideja o smanjenju poreznog opterećenja na osnovi poreza na dohodak nije svidjela čelnicima lokalnih vlasti – pojavila se i priča da je to sve dio plana ne bi li se isposlovala konsolidacija broja lokalnih jedinica uprave i samouprave. U jednoj od reakcija čelnika koje su novine citirale navodi se da će lokalne vlasti morati smanjiti opseg usluga koje pružaju, jer je 2,5 milijardi ipak značajan iznos bez kojeg moraju obavljati svoj posao – izuzev u slučaju broj dva, što me osobno ne čudi, nisu najavili da će smanjiti broj zaposlenih jer, primjerice, imaju prostora za poboljšanja učinka.

Ideja smanjenja poreznog opterećenja jest poticanje optimizma, povećanje raspoloživog dohotka, odnosno potrošnje kako bi se potaknuo oporavak gospodarstva. Manje porezno opterećenje na cijenu rada čini novo zapošljavanje atraktivnijim u odnosu na ostale zemlje u regiji zato što je za istu neto plaću iznos poreza, prireza i doprinosa koje poslodavac plaća manji – ne dajte se smesti, svaku lipu poreza, prireza i doprinosa koji idu iz Vaše plaće i na nju zapravo plaća Vaš poslodavac: s njegova se računa porezi, prirezi i doprinosi sele na račune Porezne uprave, HZZO-a i tako dalje. Taj takozvani „bruto dva“ iznosi onoliko koliko Vaš rad košta Vašeg poslodavca svaki mjesec.

Je li ovaj potez održiv?
U stvarnosti, niže plaćeni zaposlenici koje će dočekati manje povišice najvjerojatnije će smanjiti zaostatke s režijama i bit će im malo lakše dočekati kraj mjeseca, što nije loše. Bolje plaćeni zaposlenici koji su također zaduženi, najvjerojatnije će koristiti povećanje plaće za smanjenje dugova – neće dakle biti u prilici odmah povećati potrošnju, ali će stići do tog trenutka brže, što također nije loše. Najbolje plaćeni i najbogatiji građani društva (nužno se ne radi o jednoj te istoj skupini) najvjerojatnije će potrošiti najmanji udio povećanja plaće. Iskustvo pokazuje da najbogatiji članovi društva najviše štede, jer nakon što Vam prihodi pređu razinu potrebnu za namirenje i više od osnovnih potreba veći postotak preostalih prihoda može se uštedjeti – to ne znači da bogati ne troše (mnogo) novca, samo da troše relativno mali dio povećanja prihoda, a upravo taj dio povećanja plaće koji se potroši odredit će hoće li politika smanjenja poreza na plaće potaknuti gospodarski rast.

Ne sumnjam da će se smanjenje poreznog opterećenja plaća kratkoročno pozitivno odraziti na potrošnju. Nisam, međutim, uopće siguran da će ukupan učinak biti onakav kakav priželjkuje Ministarstvo financija. Na primjer, nemali broj lokalnih vlasti ima prostora za povećanje prireza na porez od dohotka. To uključuje najveće gradove u Hrvatskoj, gdje stanuje najviše zaposlenih. Jasno je da bi svako povećanje prireza povećalo porezno opterećenje i u konačnici smanjilo porast neto plaća, što bi limitiralo impuls gospodarstvu.

Na kraju priče, kakvi će biti učinci ove politike, ovisit će o tome vjeruju li porezni obveznici da će najavljeno smanjenje poreza na rad biti trajno ili neće. Naime, premda Vlada planira izmijeniti pravila oko olakšica za reinvestiranu dobit kako bi djelomično nadoknadila gubitak prihoda, ne bude li ovo smanjenje poreza potaknulo gospodarski rast (i rast proračunskih prihoda), proračunski će deficit rasti i dalje. A svi znamo da javni dug raste, da se porezni prihodi ne ostvaruju prema projekcijama i da se ciljevi smanjenja proračunskog deficita neće ostvariti (čemu inače rebalans). I sve to odvija se u trenutku kada gospodarstvo bilježi šestu godinu recesije, odnosno, kada je optimizam na minimumu. Međutim, najgora je stvar u cijeloj priči to što već imamo primjer „neuspjelog“ smanjenja poreznog opterećenja – 2012. godine doprinosi na plaće smanjeni su za 2 postotna poena, da bi ih ista Vlada vratila na početnu razinu ranije ove godine, jer proračun jednostavno nije mogao pretrpjeti nedostatak prihoda bez intervencija na rashodovnoj strani. Volio bih reći da će stvari s ovim smanjenjem ukupnih poreza na plaće biti drugačije, ali nažalost, ne mogu.

Ohrabruje međutim to što nositelji ekonomske politike ipak pokušavaju potaknuti gospodarski rast smanjenjem poreznog pritiska. Uz primjereno smanjenje proračunskih rashoda, stvorio bi se golem prostor za dodatno smanjenje poreznog opterećenja. Međutim, kada to sve zbrojite i oduzmete, koliko god Vas (i mene) na osobnoj razini veselilo povećanje plaće zbog smanjenja poreznog opterećenja plaća, najbolji pristup bit će ne očekivati puno kada je riječ o poticanju gospodarskog rasta i biti ugodno iznenađen ako se on ipak dogodi.

  • tajo777:

    Smanjenjem poreza na dohodak (povećanje neoporezivog dijela plaće) ja ću dobiti točno 42,70 kuna više. Rado bi taj ogromni iznos uplatio u državni proračun ako će to pomoći da izađemo iz krize pa shodno tome predlažem da isto učine i ... prikaži još! razno razni uhljebi ove vlasti koji će dobiti 1.470,00 kuna veću plaću. Sve je ovo predizborna farsa ove nesposobne i bahate garniture na vlasti! Govore narodu što narod želi čuti "Povećali smo plaće za milijun zaposlenih". Ma nemoj??!! Pazi sad kad nas 700 000 tisuća kojima će plaća porasti od 34 do 47 kuna navalimo u trgovačke centre trošiti te silne pare!!!