Blogosfera Ekonomska blogika

Hrvatska je pročitana knjiga

Objava 30. lipnja 2014. 1 komentara 608 prikaza
Foto: Goran Šaravanja
Foto: Goran Šaravanja
Goran Šaravanja

Odmah na početku moram istaknuti – unatoč naslovu, u ovom tekstu nije riječ o nedavnom ispadanju sa Svjetskog nogometnog prvenstva. Na naslov i temu potaknuo me nedavno objavljen lucidan članak na World blog-u Financial Times-a o hrvatskim problemima koji naglašava kako je Hrvatska pročitana knjiga. Nažalost, vrlo je malo indicija da su nositelji ekonomske politike toga svjesni. Otkako smo prije godinu dana ušli u Europsku uniju, broj detaljnih izvještaja o boljkama hrvatske ekonomije sve je veći, a svakog se puta sve više smanjuje prostor za one koji brane status quo.

Početkom lipnja Europska je komisija objavila izvještaj o stanju hrvatske ekonomije koji je ogolio sve naše nedostatke: proračunski deficit još se uvijek ne prikazuje u skladu s pravilima Eurostata, s tržištem rada trebali bismo se hitno pozabaviti – iako su plaće relativno visoke i stopa nezaposlenosti također visoka, Hrvatska nema planove na osnovi kojih bi izmijenila način na koji se plaće određuju; „Hrvatska je suočena i s teškim izazovima u području obrazovanja u pogledu relevantnosti za tržište rada i kvalitete nastave u svim sektorima obrazovanja“, sustav socijalne pomoći nije dovoljno učinkovit unatoč reformama (koliko je neučinkovit bio prije tih reformi?), a „zbog vrlo fragmentirane odgovornosti javne uprave na regionalnoj i lokalnoj razini i složene podjele nadležnosti među ministarstvima i agencijama na središnjoj razini, kompliciraju se poslovne odluke i produžuju upravni postupci“. Loše upravljanje glavna je karakteristika državnih tvrtki… popis boljki se nastavlja, ali je jasno o čemu je riječ.

Nedavno je Eurostat objavio podatke o visini poreza i poreznog opterećenja u Europskoj uniji. Hrvatska je evidentno država s visokim porezima u odnosu na ostalih 27 zemalja članica. Kad uzmemo u obzir zemlje članice koje su pristupile Europskoj uniji u zadnjih 10 godina, usporedba je još gora. Tijekom jeseni, kad se objave proračunski podaci po novoj metodologiji Eurostata, bit će još jasnije da imamo sve manje manevarskog prostora u javnim financijama. Sve to upućuje na pitanje: kakve usluge dobivamo od države za naše porezne kune?

Blog Financial Times-a kojeg spomenuh ranije tvrdi da „u Hrvatskoj, kao i u Grčkoj, postoji neučinkovit javni sektor koji stvara poslove koji nemaju nikakvu jasnu svrhu, osim da ‘zakamufliraju’ pravu razinu nezaposlenosti“. Članak spominje potrebu za učinkovitim menadžerima i predvidiv pravni okvir, prije nego što britko zaključuje: „Više od svega, Hrvatskoj je potreban dašak svježeg zraka među političkim i administrativnim klasama. Bilo bi previše za očekivati da priznaju svoje prijašnje neuspjehe. Međutim, zar ne mogu barem zasukati rukave i početi zakašnjeli proces modernizacije hrvatske države?“.

Nažalost, rekao bih da još uvijek ne mogu. Pogledajte samo razvoj situacije oko izdvajanja čistača i ostalog pomoćnog osoblja iz javnog sektora. Neovisno o vašem stavu, to je jedna legitimna odluka (sindikati imaju svoje ciljeve i stavove, prikupili su dovoljno potpisa za održavanje referenduma i svaka im čast). Pitanje je kako je Vlada sebe dovela u situaciju u kojoj se jedna njezina legitimna odluka može naći na referendumu. Osobno nisam primijetio nikakvu uvjerljivu kampanju kojom bi se biračkom tijelu objasnila ispravnost ove Vladine odluke. Da bi se situacija dodatno zakomplicirala, nakon što je održavanje referenduma postalo izvjesno, Vlada je, kako smo mogli pročitati u medijima, objavila da će osnovati poduzeće koje će upravljati osobljem koje je trebalo biti izdvojeno iz javnog sektora. Nije čudno da su sindikati prikupili dovoljan broj potpisa za referendum, kad je biračko tijelo osjetilo (što je kasnije potvrđeno) da Vlada neće ustrajati u svojoj namjeri da izdvoji spomenute zaposlenike iz javnog sektora.

I tako će proći još jedna godina bez ijedne bitne reforme i bez gospodarskog rasta. Pritisak na privatni sektor koji mora zaraditi dovoljno novaca kako bi se prikupilo dovoljno poreznih kuna za funkcioniranje javnog sektora neminovno će rasti. I kad situacija postane takva da se javni sektor uistinu neće više moći financirati, odnosno da će promjene postati neizbježne, bit će izravno pogođeno još više zaposlenih u javnom sektoru nego što bi bilo da se na vrijeme krenulo u reforme. I nema smisla ljutiti se na usporedbe s Grčkom. Od svih šest zemalja iz južne Europe na Svjetskom nogometnom prvenstvu, jedino je ona izborila drugi krug!

  • Avatar Josip M
    Josip M:

    Kako bi Hrvatska otvorila novu stranicu knjigeza novo čitanje, potrebni su joj složniji jači ujedinjeni domaći i dijasporski mediji na jednome mjestu.Tu mislim kao prvo na ujedinjeni "DNEVNIK "na HTV-uvom 1 programu.