Blogosfera Ekonomska blogika

LNG terminal je opet aktualan. Hoćemo li iskoristiti priliku?

Objava 24. prosinca 2014. 1 komentara 519 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
LNG terminal
Projekt izgradnje terminala za prijam ukapljenog prirodnog plina u Omišlju na Krku opet je privukao pozornost nakon što je početkom prosinca ruski predsjednik Putin najavio odustajanje od projekta plinovoda Južni tok. Sa i bez Južnog toka izgradnja LNG terminal na Krku ima logike. U ovom ćemo članku prokomentirati  zašto taj terminal ima smisla, ali i što se sve mora učiniti da bi se on realizirao.
 
Premda Hrvatska ne ovisi previše o ruskom plinu, gradnja LNG terminala na Krku predstavlja ozbiljnu priliku za diversifikaciju izvora dobave prirodnog plina. Istina je da bi ukapljeni prirodni plin preko Krka bio skuplji od ruskog plina i da se trenutačno koristi otprilike samo 10% ukupnih kapaciteta za uvoz plina u Europu. S padom cijena nafte, past će i cijena plina, pogotovo  kako novi izvori iz zemalja poput Australije počinju eksploatirati u bliskoj budućnosti. Osim toga, više izvora uvijek ojačava pregovaračku poziciju sa svim potencijalnim dobavljačima, o čemu smo pisali u travnju.

Usto, ako pogledamo regionalnu sliku, izgradnja LNG terminala na Krku uklapa se u energetsku politiku Europske unije. Naime, Krk se uklapa u često spominjane planove za izgradnju koridora od Hrvatske do Poljske i Litve. Tu nikako ne bismo trebali zaboraviti Bosnu i Hercegovinu koju Krk također može opskrbiti plinom, tako šireći njen izbor izvora energenata i cijele regije.

Izgradnja terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina nije jeftini pothvat. Angažiranje europskih sredstava učinilo bi ga isplativim. Već je Europska unija dala pet milijuna eura za izradu tehničke dokumentacije i modela za financiranje gradnje LNG terminala. Dakle, pitanje modela financiranja ovog projekta nije riješeno, ali je pokrenuto. U ovome trenutku ni pitanje nad vlasništvom zemljišta gdje bi terminal trebao biti nije razriješen – evidentno je da bez toga također ne ide.

Europska je komisija nedavno objavila trogodišnji investicijski plan za investicije vrijedan 315 milijardi eura (Europski fond za strateške investicije), gdje se očekuje da će privatni investitori biti glavni sudionici. Ideja je da će infrastrukturne projekte odabirati investicijski odbor u kojemu će sjediti stručnjaci umjesto političara – Europska komisija i Europska investicijska banka birat će članove ovog odbora. Ukoliko bi LNG terminal bio odabran za financiranje, ne bi postojala veća potvrda isplativosti ovog projekta.

Još jedan važan element je mogućnost izvoza ukapljenog prirodnog plina koji bi povećao financijsku atraktivnost ulaganja u krčki LNG terminal. Hrvatsko je tržište premalo da bi samo po sebi učinilo LNG terminal isplativim. Jedna zgodna paralela je da smo pokušali prošlog desetljeća sami ostvariti LNG terminal – i nismo uspjeli. Sada, kada se LNG terminal na Krku našao među opcijama koje razmatra Europska Unija u sklopu politike povećanja sigurnosti opskrbe energijom, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, šanse da ćemo uspjeti su veće.  

Za dobavljače preko LNG terminala – Krčki terminal postao bi regionalni cjenovni hub, što bi povećalo volumene, likvidnost tržišta i prihode od tranzita. S obzirom da Litva očekuje prvi uvoz ukapljenog prirodnog plina krajem godine, a Poljska je u odmakloj fazi izgradnje svog LNG terminala, plan za povezivanje sjeverne i južne Europe plinom preko Krka postaje realniji.

Prednosti izgradnje LNG terminala za Hrvatsku su bolja energetska povezanost s Europom i regijom, dodatna diversifikacija izvora dobave plina, poticaj razvoju energetskog tržišta u Hrvatskoj jer LNG terminal znači i tržišne kotacije cijena Krku. Prihodi od tranzita su dodatni plus.


Što se sve treba napraviti da bi LNG terminal na Krku postao stvarnost?

Prvi je korak riješiti vlasništvo nad zemljištem gdje se terminal planira graditi. Drugi je korak osigurati logistički pristup tržištu bez kojeg investitora neće biti, a to znači da opskrbljivači mogu preko Krka plasirati svoj plin i sjeverno i istočno od Hrvatske (jer je domaće tržište samo po sebi premalo da bi se isključivo zbog njega gradio terminal na Krku). Treće, održiv model financiranja nužno je razraditi.

Jasno je da možemo očekivati političku i financijsku potporu za izgradnju LNG terminala na Krku. Prije nekoliko godina smo pokušali sami realizirati LNG terminal i nije išlo. Nadajmo se da ćemo s potporom Europske Unije i SAD-a ovog puta uspjeti.  Međutim, čitav niz predradnji sami moramo odraditi kako bismo realizirali ovaj projekt, koji bi povećao energetsku sigurnost Hrvatske, dodatno povezao Hrvatsku s ostalim članicama EU na energetskom tržištu i omogućio Hrvatskoj da bude još važniji sudionik na regionalnom energetskom tržištu.

  • Spidulek:

    Realnija je i mogučnost da se dogodi havarija brodova koji prevoze ukapljeni plin a u slučaju nesreće u LNG terminalu u Omišlju štete i tragedija velikih razmjera... Sve je lijepo i dobro a u svijetu se događaju nesreće ali to ... prikaži još!to nikaga nije briga...