Blogosfera Ekonomska blogika

Porezna politika i Europska unija

Objava 23. prosinca 2013. 0 komentara 20 prikaza
Foto: Goran Šaravanja
Foto: Goran Šaravanja
Goran Šaravanja

Netom nakon izglasanog proračuna za 2014.,  Vijeće Europske unije oglasilo se prijedlogom da Hrvatska pristupi proceduri smanjenja prekomjernog deficita. Nikakvo čudo: svi smo znali da je to najizgledniji scenarij. Vijeće Europske unije daje nam  da do kraja 2016. svedemo proračunski deficit ispod 3% BDP-a i moli Vladu RH da do 30. travnja 2014. obrazloži kako će ostvariti spomenutu prilagodbu. Dodatno, Vijeće Europske unije potiče nas da provedemo temeljitu analizu rashodovne strane proračuna s ciljem smanjenja izdataka za plaće, socijalu i potpore te da stvorimo prostor za  javne rashode koji će potaknuti gospodarski rast. Uz to, ohrabruje Vladu RH da poboljša naplatu i unaprijedi efikasnost procedura prikupljanja poreza. Takvi su stavovi, razumljivo, u potpunosti komplementarni stavovima Europske komisije koja se zalaže za jačanje kapaciteta vezanog uz samo sastavljanje proračuna te jačanje uloge i samostalnosti Fiskalnog savjeta. U nastavku teksta bavit ću se pitanjem porezne administracije i poboljšanja naplate poreza, odnosno pitanjem zašto su oni važni.

Što govore ankete o hrvatskom poreznom sustavu?

Kako bismo shvatili gdje i što treba mijenjati u poreznom sustavu, pogledajmo kako razne ankete uspoređuju poslovnu klimu u Hrvatskoj s poslovnim klimama drugdje. Godišnji izvještaj Indeks globalne konkurentnosti 2013-14. Davos foruma, objavljen u rujnu 2013., navodi primjerice porezne stope kao četvrtu  najveću prepreku poslovanja u Hrvatskoj. Porezni propisi nalaze se na sedmom mjestu na tom popisu. Pogledamo li dublje, primijetit ćemo da se u kategoriji Učinak poreza na motivaciju za rad i ulaganje nalazimo na 143. mjestu od ukupno 148 zemalja obuhvaćenih analizom – u samo pet zemalja porezni je sustav manje poticajan za rad i ulaganje od Hrvatskog! Premda je to tema za jedan drugi blog, kada je riječ o zaštiti investitora nalazimo se na 116. mjestu, čemu vjerojatno niti porezna politika ne ide u prilog. Usporedbe radi, Hrvatska se nalazi na ukupno 75. mjestu Indeksa globalne konkurentnosti.

Nedavno, po prvi puta, objavljena je Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj koja također daje preporuke kako unaprijediti kvalitetu poreznog sustava.  Primjerice, Bijela knjiga skreće pozornost na nekonzistentnost između Zakona o porezu na dobit i podzakonskih akata – ispada da podzakonski akti propisuju veća ograničenja od samog Zakona. Jasno je da bi uklanjanje takvih razlika smanjilo neizvjesnost za poduzeća, odnosno unaprijedilo poslovnu klimu. Još jedna preporuka Bijele knjige je uvođenje zahtjeva za izdavanje službenog  mišljenja Porezne uprave o poreznim pitanjima s jasnim rokom (Bijela knjiga predlaže 30 do 60 dana). Trenutno, nema roka u kojem Porezna uprava mora donijeti tumačenje. Takav sustav komplicira postupak planiranja za poduzeće  te daje djelomičan odgovor na pitanje zašto smo, prema Davos forumu, na 143. mjestu od 148 zemalja, kad je riječ o Učinku poreza na motivaciju za ulaganje.

Europska komisija se slaže

Stručna služba Europske komisije je u svibnju ove godine opširnije komentirala porezni sustav rekavši da je “ukupan omjer poreza i BDP-a niži u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU, ali dostupni podaci upućuju na prostor za povećanje efikasnosti poreznog sustava i proširenja porezne baze.” Kad je riječ o porezima na dohodak i imovinu zaključuje da “ovaj nizak omjer poreza i BDP-a nije u potpunosti u skladu s važećim poreznim  stopama i poreznim klinovima [razlike između primanja prije i poslije oporezivanja] u Hrvatskoj za osobe koje jesu porezno obvezne.” U prijevodu: ako plaćate porez na dohodak i imovinu u Hrvatskoj, plaćate visoke stope poreza.  Vratimo se sada na ono 143. mjesto od 148 zemalja koje nam Indeks globalne konkurentnosti Davos foruma dodjeljuje za Učinak poreza na motivaciju za rad. Ne čini li Vam se sada manje nerealnom niska ocjena naše konkurentnosti?

Koristi šire porezne baze

Proširenje porezne baze prvenstveno znači ukidanje što je više moguće izuzeća od porezne obveze, a može značiti i poboljšanje naplate poreza, kao što smo vidjeli ove godine s fiskalizacijom, koja je rječnikom Europske komisije povećala broj onih “koji jesu porezno obvezn[i].” Šteta je, kad gledate u ovom kontekstu, da je Vlada odustala od izjednačavanja poreznog tretmana drugih prihoda za fizičke osobe (tu se otvara i pitanje pravednosti – zašto se jedan dohodak od rada oporezuje na drugačiji način od drugoga?).

Jedna (rekao bih i najvažnija) potencijalna korist od proširenje porezne baze je stvaranje prostora za smanjenje općih stopa poreza, bez da se nužno smanji ukupan prihod od poreza. Druga korist je pojednostavljenje sustava. To ima dvije prednosti. Prvo, jednostavniji sustav nije do iste mjere podložan dubiozama. Drugo, Porezna uprava može više resursa preusmjeriti na unapređenje kvalitete porezne administracije, odnosno načina na koji prikuplja poreze, donosi odluke, rješava sporove i komunicira s poreznim obveznicima, sve u cilju smanjenja neizvjesnosti, povećanja vjerodostojnosti i, jasno, povećanja prihoda bez dizanja poreznih stopa.

U sklopu Procedure (smanjenja) prekomjernog deficita porezna je politika tek jedan dio, s time da Vijeće Europske unije stavlja fokus na unapređenje efikasnosti poreznog sustava. Takav bi se sustav puno rjeđe mijenjao, plaćanje poreza bilo bi jednostavnije, postupci transparentniji , a sporovi bi se brže rješavali, na predvidljiviji način. U konačnici, smanjenje neizvjesnosti koje bi takve promjene donijele, povećale bi gospodarsku aktivnost i otvorile prostor smanjenju općih poreznih stopa.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.