Naslovnica Iz sjevernoatlantske perspektive

McCain protiv Trumpa, odnosno mudrost američkih utemeljitelja

Objava 28. veljače 2017. 0 komentara 400 prikaza
Foto: DPA/PIXSELL
Gordan Grgurić
Kolumna 2017/02/28

Bili bi zabrinuti zbog sve većeg napuštanja općih vrijednosti i povratku starim vezama krvi, rase, i sektaštva.

Bili bi zabrinuti zbog sve veće odbojnosti koju vidimo prema imigrantima i izbjeglicama, te manjinskim skupinama, posebno muslimanima.

Bili bi zabrinuti zbog rastuće nesposobnosti, pa čak i nespremnosti, da se odvoji istina od laži.

Bili bi zabrinuti zbog dojma da sve više i više naših sugrađana koketira s autoritarizmom i romantično ga prikazuje kao našeg moralnog ekvivalenta.

- Senator John McCain na münchenskoj Konferenciji o sigurnosti, 17. veljače 2017.

Ovako govori poznati američki senator, odgovarajući na samopostavljeno (i hipotetičko) pitanje što bi začetnici münchenske konferencije rekli o svjetskoj situaciji danas. U navedene četiri točke sadržane su sve suprotnosti između Trumpovog i McCainovog svjetonazora, no konzervativci se ne mogu u potpunosti složiti niti s jednim od njih.

Republikanski član Senata iz Arizone, John McCain bio je sudionik vijetnamskog rata u kojem je šest godina proveo u sjevernovijetnamskom zarobljeništvu. Odbio je ponudu da bude pušten “preko reda”, pruženu vjerojatno zbog funkcije njegovog oca kao glavnokomandirajućeg svih američkih snaga na vijetnamskom bojištu. Nakon toga izložen je mučenjima koja su mu ostavila trajne fizičke posljedice. Iako je u jednom času - kao i većina mučenih zarobljenika - pod prisilom “priznao” grijehe, nije želio svojim protivnicima pružiti bilo kakvu drugu moralnu satisfakciju. Njegovo odbijanje da se susreće s antiratnim grupama koje su dolazile u Hanoj i općenito nepomirljiv stav donijele su mu aureolu ratnika - te kasnije političara - čvrstih moralnih uvjerenja.

McCain u svojem münchenskom govoru Donalda Trumpa uopće poimence ne spominje, ali je više nego očevidno da se njegove navedene “zabrinutosti” odnose na američkog predsjednika. Posljednjim dvjema točkama nemamo što dodati, nego dapače - možemo se samo u potpunosti s njima složiti. Jedna od najbitnijih konzervativnih kritika današnjeg liberalizma nezaustavljiva je sklonost potonjeg ka relativizaciji svega. Relativizacija istine - Trumpova medijska specijalnost - samo je logičan završetak ovog procesa, i u tom smislu Trump je rezultat par excellence modernog liberalizma. “Imate pravo na svoje vlastito mišljenje, ali nemate pravo na svoje vlastite činjenice”: u staroj je izreci sada pomodno poistovjetiti drugi dio s prvim.

Trumpova sramotna izjava da “i Sjedinjene Države ubijaju”, izrečena u sličnim formulacijama nekoliko puta, još jedan je primjer moralnog relativiziranja koje bi konzervativcima trebalo biti neprihvatljivo. Ovakva, u suštini duboko cinična usporedba Sjedinjenih Država i Putinove Rusije ne može donijeti ništa dobroga niti (još uvijek) najvećoj svjetskoj sili niti zapadu kao cjelini. Čak i ako su ove tvrdnje iznijete u namjeri da se s drugom stranom otvori dijalog - što kao cilj može biti sasvim razumno - njihova je težina prevelika da bi ih opravdala. Moralna vertikala koju simbolizira McCain i njegovi stavovi dobrodošao je antidot ovakvim Trumpovim vrijednosnim lutanjima.

Ovdje možemo dodati i McCainovo - političko, a iz današnje perspektive na žalost beznadno zastarjelo - “viteštvo”, otjelovljeno u njegovom odgovoru na predizbornom skupu 2008. Republikanski predsjednički kandidat protiv Baracka Obame, McCain je bio suočen s pitanjem-izjavom svojeg pristalice o Obami kao “Arapu kojem se ne može vjerovati”. McCainov smiren odgovor gdje je, negirajući spomenuto, opisao Obamu kao čestitog obiteljskog čovjeka s kojim ima isključivo politička neslaganja, ušao je u anale civiliziranog ponašanja tijekom kampanje. Ovo treba usporediti s Trumpovom izjavom o McCainu koji je - prema Trumpu - “ratni heroj samo zato što je bio zarobljen. Ja volim one koji nisu bili zarobljeni.” Navedeno izjavljuje onaj tko je tijekom vijetnamskog rata dobivao studentske, da bi naposljetku dobio liječničku odgodu vojnog roka - zbog koštanih izraslina u stopalu.

I dok se konzervativci mogu u potpunosti složiti s posljednje dvije McCainove točke, prve dvije osjetno su problematičnije - dapače, one su u dobroj mjeri i razlog Trumpovog izbora: najprije za republikanskog kandidata, a zatim i za predsjednika. Druga točka, o “odbojnosti” prema “manjinskim skupinama”, zvuči poput već otrcanih, politički korektnih fraza. Ovakve floskule, iako benigne na prvi pogled, imaju svoj korozivni utjecaj na društvo. Dijeleći ga na sijaset “manjina” i naglašavajući važnost prava svake od njih, samo je pitanje vremena kada će bijelci muške provenijencije zatražiti svoja prava kao jedna od takvih “manjina”. U Trumpu su i oni dobili svojeg zagovornika.

Nešto što je u drugoj točki implicirano, u prvoj je navedeno eksplicitno: postojanje “općih vrijednosti”, u odnosu na - i u suprotnosti prema - “starim vrijednostima” krvi, rase, a možemo dodati i vjere i nacije. Mogućnost i poželjnost zamjene “starih” vrijednosti “novima” tj. “općima” zabluda je liberalizma kojoj su na žalost podlegli i mnogi (nominalni) konzervativci. Bushov pokušaj pretvaranja Iraka u Kanzas očevidan je primjer. McCainova uvjerenja ovdje su posebno opasna jer nije daleko od istine opservacija da nema rata koji mu se nije svidio. Republikanski dužnosnici trebali bi se prisjetiti riječi svojeg prvog predsjednika: suočeni s britanskim ultimatumom u vezi blokade južnjačke Konfederacije, neki od “vrućih glava” u Washingtonu zagovarali su objavu rata (i) Velikoj Britaniji. Lincolnov kratak odgovor sačinjavalo je pet jednosložnih riječi: “one war at a time”.

Najvažnija, i u ovom slučaju spasonosna, činjenica jest da funkcioniranje američke vlasti ne ovisi niti o jednom od ove dvojice političara samih po sebi. Jednoj njihovoj interakciji svjedočit ćemo za nekoliko sati prilikom Trumpovog govora zajedničkoj sjednici Kongresa. Uočiti tko dolazi kome: američki su utemeljitelji čak i u svojem predsjedničkom sustavu - mudro - kao prvu naveli onu granu vlasti koju sačinjava poveći broj osoba.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message