Blogosfera Iz sjevernoatlantske perspektive

Raskol - korak prema kraju ortačkog kapitalizma?

Objava 02. svibnja 2017. 0 komentara 0 prikaza
Kolumna 2017/05/02
Kolumna 2017/05/02
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kad veza “pukne”, mnogi prethodni privatni razgovori podijele se s ostalima - što se ovih dana događa na relaciji HDZ-Most. Dvije strane uglavnom ne demantiraju jedna drugu, pokazujući da je stupanj povjerenja u ovoj vladi bio, barem u početku, osjetno viši nego u prethodnoj. Zasad se čini da je veći gubitnik političkog raskola Most, no možemo se nadati da je dobitnik - barem na duži rok - Hrvatska.

Znamo što je bilo povod za prekid odnosa, sasvim sigurno i jedan od uzroka, iako vjerojatno ne jedini. Da je Agrokor u problemima, moglo se nazrijeti već neko vrijeme: ovaj se autor sjeća svojih dana provedenih u Hrvatskoj pred izbore 2015. Jedna od učestalih žalbi sugovornika bilo je Agrokorovo višemjesečno kašnjenje u plaćanju isporučene robe. Tada nam se činilo da je objašnjenje “jer mu se može” - što ne znači da i to nije bilo razlog neurednog plaćanja. Radeći s koncernom na dnevnoj bazi, privrednici su međutim uočavali da su problemi mnogo dublji, i da se povećavaju.

Stoga svi koji su Boži Petrovu u siječnju ove godine, na njegovo upozorenje o stanju u tom gigantu, rekli da “hiperventilira”, istinu ili nisu vidjeli ili - vjerojatnije - nisu htjeli vidjeti. Po svemu sudeći “Dan D” bila je ona zimska nedjelja (5. ožujka?) kada su Vlada i predsjednik Sabora Ivici Todoriću jasno rekli da ne može dobiti tražena financijska sredstva - 200 milijuna eura, odnosno milijardu i pol kuna. Taj bi datum trebalo obilježiti kao, nadamo se, početak kraja ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj.

Nećemo se ovdje upuštati u kritiku Zdravka Marića kao ministra financija. Mnoge aspekte njegove porezne reforme pozdravili smo na ovim stranicama, uključujući i one nepopularne kao što je ukidanje povlaštene stope PDV-a ugostiteljstvu. (Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je kafića zaista zatvoreno nakon provedbe te mjere, a ponovit ćemo da bi ukidanje istovjetne stope hotelijerstvu bio logičan sljedeći korak.) I lex Agrokor može se opravdati kao kontrolirano izbjegavanje formalnog bankrota kroz restrukturiranje. Prava crvena linija ona je kada se novac poreznih obveznika počne trošiti za pokrivanje dugova kompanije. To se (još) nije dogodilo - a nadamo se da i neće.

Marićev kamen oko vrata ipak je - naravno - njegova bivša firma. Kao jedan od izvršnih direktora, bio je zadužen za međunarodno financiranje i odnose s investitorima. U tom je svojstvu financijska izvješća koncerna (za koja se sumnja da nisu bila vjerodostojna) predstavljao stranim ulagačima. Teško je reći što je gore: da li mogućnost da Marić zaista nije znao stvarnu situaciju u Agrokoru, ili da je investitore namjerno obmanjivao. Njegova izjava 15. ožujka da “ništa neuobičajeno po pitanju poreza za sada nije uočeno” jedna je od onih čiji se vijek trajanja mjerio u tjednima, da ne kažemo danima. Već krajem mjeseca sama porezna uprava blokirala je Agrokorov račun zbog 81 milijuna kuna neplaćenog PDV-a. 

Najmoralniji Marićev postupak u nastaloj situaciji bio je da sam podnese ostavku. Izuzimanjem od odlučivanja o Agrokoru - a koje je postajalo sve veći dio posla u njegovom ministarstvu - ministar više nije mogao voditi svoj resor u punom kapacitetu. Ovo uopće ne znači da je Marić u bilo čemu pravno ili krivično odgovoran, ali etički i kriteriji sukoba interesa - čak i percepcija istih - za jednog ministra moraju biti osjetno viši. Sam Marić rekao je da “kao ministar u Vladi ne želi biti nikome na teret”. Nije se držao vlastitih riječi, a jedina predvidiva posljedica sadašnje situacije, kakogod se razriješila, jest da Marić više neće biti ministar.

Najava glasanja o povjerenju ministru financija dovela je do oprečnih stavova HDZ-a i Mosta, no inicijativu je u Saboru pokrenuo SDP. Jasno je međutim da socijaldemokrati nisu “krivi” za nastalu situaciju: oni su iskoristili svoje legitimno pravo predložiti točku dnevnog reda za saborsku raspravu. Time su - namjerno ili nehotice - pokazali razlike i nedovoljnu iskomuniciranost dva vladajuća partnera. Pravi problem je upravo u ovom potonjem. 

Hrvatski premijer jedini zna koji su mu sve bili razlozi stavljanja “glasanja o glasanju” - u posljednji čas - kao točke dnevnog reda vladine sjednice. Koliko se radilo o tome da se “na čistac” istjeraju odnosi HDZ-a i Mosta; koliko o tome da se u vlastitoj stranci pokaže tko je šef; a koliko o eventualnim interesnim skupinama (ovih dana uočavamo sintagmu deep state) koje imaju utjecaj, ili čak možda kontroliraju, političke stranke. 

Most je sa svoje strane morao znati da glasanje protiv premijera na uživo prenošenoj sjednici vlade neće moći proći bez posljedica. Plenković je spominjao alternative o izlasku iz prostorije i sl. To se može doimati hipokritično, ali je činjenica da vlade prilikom sličnih situacija u pravilu nastupaju usuglašeno. Ne zaboravimo: radilo se o izjašnjavanju glede zahtjeva treće strane. Ako je treći u mogućnosti tako lako razvrgnuti suradnju dvojice, onda to znači da između ovih potonjih već ima mnogo nesuglasica i nepovjerenja.

Sljedećih dana najzanimljivija hrvatska institucija bit će ona vrhovna - parlament. Možemo očekivati političku nestabilnost, te još izjava poput nedavne Božidara Kalmete da je “preduvjet gospodarskog rasta, rasta BDP-a, stabilna vlada.” Sva ispraznost ovakvih strahova - stvarnih ili hinjenih - vidi se u podacima Državnog zavoda za statistiku: rast BDP-a od 2,9%, najbrži od 2007; proračunski deficit od 0,8% BDP-a, najniži otkad se mjeri (od 2002.); pad javnog duga s 86,7% BDP-a na 84,2% BDP-a. O kojoj se godini radi? O 2016, u kojoj smo najvećim dijelom imali političku nestabilnost i/li tehničku vladu. 

Da bi ortački kapitalizam u Hrvatskoj napokon bio zamijenjen onim prav(n)im, neophodno je da vrata Banskih dvora ostanu čvrsto zatvorena svim “Todorićima” koji nedjeljom u zimi - kad mrak rano pada - kucaju. Ako su preduvjet za ovo tehničke ili politički nestabilne vlade, so be it
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.