Naslovnica Iz sjevernoatlantske perspektive

Trump protiv Comeya, odnosno razlika između desničara i konzervativaca

Objava 15. svibnja 2017. 0 komentara 0 prikaza
Kolumna 2017/05/16
Gordan Grgurić
Foto: Reuters/PIXSELL

Sada već bivši direktor FBI-a James Comey o svojem je iznenadnom razrješenju doznao u isti čas kad i ostatak Amerike - preko TV ekrana. (U Hrvatskoj smo nedavno imali priliku svjedočiti sličnoj situaciji.) Službeni razlog smjene dopis je zamjenika državnog odvjetnika o Comeyevom neprimjerenom ponašanju prema Hillary Clinton tijekom kampanje 2016. Vjerovati u tako nešto mogu samo nekritički Trumpovi pobornici - čiji se broj ne smije zanemariti - ili oni koji ne znaju baš ništa o modusu operandi američkog predsjednika. 

Krajnje je neuvjerljivo da impulzivni Donald Trump smjenjuje direktora FBI-a zbog njegove kritike demokratske kandidatkinje u ljeto prošle godine. Još je manje vjerojatno da ga smjenjuje zbog Comeyevog ponovnog otvaranja istrage o Clintonovim emailovima svega 11 dana prije izbora. (Sam Trump tada je za Comeya rekao da je odvažan i da je “povratio svoj ugled”.) Razumljivo je da sva sumnja stoga pada na istragu koju FBI vodi o eventualnim vezama Trumpove kampanje s Rusijom. Comey je postojanje takve istrage javno priznao u ožujku, i to je nešto što Trumpa silno iritira.

Ovo ne znači da Comey nije činio greške: on se prošle godine našao u nemogućoj situaciji gdje je predsjednička kandidatkinja jedne od velikih stranaka bila pod istragom (bez presedana u američkoj povijesti). Štogod napravio, njegovi bi se potezi tumačili kao politički motivirani. Kad je u srpnju obznanio da ipak nema dovoljno inkriminirajućeg materijala za podizanje optužnice, nije bilo primjereno da na istoj tiskovnoj konferenciji daje svoje osobne procjene Clintonovih radnji. Time je pojačao pritisak na FBI i sebe da istragu ponovno otvori u slučaju novih saznanja - što se krajem listopada i dogodilo. Nije čudo da Hillary Clinton smatra Donalda Trumpa samo jednim od dvojice ljudi zbog kojih je izgubila izbore.

Trump bi vjerojatno imao podršku obje stranke da je Comeya smijenio prije nekoliko mjeseci. Ovako, situacija i previše podsjeća na Nixonovu Bijelu kuću, sve s prijetnjama mogućim snimljenim razgovorima. U čitavoj priči o eventualnim vezama Trumpove kampanje i Rusije, još uvijek nema nikakvih direktnih dokaza protiv američkog predsjednika. Njegovo ponašanje stvara međutim toliko “dima” da se svatko razuman mora zapitati ima li tu i “vatre”. Može lako biti da nema - u odnosu na Nixona Trump je politički amater i glavne odlike sadašnje Bijele kuće su diletantizam i Trumpova neutaživa želja da uvijek bude u centru pažnje. 

Šteta koju sadašnji predsjednik čini američkom društvu očituje se u njegovom preziru prema institucijama. Politika je u Trumpovom svjetonazoru isključivo borba za moć (za razliku od onoga što bi politika trebala biti: borba za ideje) gdje su sva sredstva dozvoljena. Imati moć znači prisiliti druge da rade kako ti želiš, odnosno uništiti ih ako se tome usprotive. 

Trumpovo smjenjivanje Comeya legalno je - ali je protivno demokratskim normama. Iste uključuju poštovanje neovisnosti istražnih organa, suzdržanost glede vlastitih prerogativa, te svijest o presedanima. Nepotrebno je i spominjati da Trump ne posjeduje ništa od ovoga. Američki predsjednik populist je desničarske provenijencije, ali se nipošto ne može smatrati konzervativnim. 

Navedeni pojmovi - desnica i konzervativizam - često se koriste kao de facto sinonimi s obje strane Atlantika, no među njima postoji i te kakva razlika. Medijsku, pravnu pa i fizičku militantnost desničarstva u Americi personificira sam Trump, dok u Hrvatskoj također znamo za takve pokrete ili osobe krajnje desnice. Konzervativizam stavlja naglasak na vrijednost ustoličenih normi i običaja: obiteljskih, vjerskih (ukoliko su prisutni) te - u Americi sa svojim dvostoljetnim sustavom - izvorno političkih. U Europi je, u Hrvatskoj pogotovo, zbog turbulentne prošlosti tradicionalnost političkog sustava mnogo manje izražena, no demokratski uzusi i dalje mogu služiti kao korisna vodilja.

Konzervativan pristup bilo kojoj funkciji vlasti shvaćanje je o tome što se sve ne može, mnogo prije shvaćanja o tome što se može. Izbjegavanje presedana te suzdržanost glede vlastitih prerogativa pokazuju između ostalog moralni karakter osobe, nešto što konzervativci ne relativiziraju poput modernih liberala. Svatko za sebe može procijeniti nedavne postupke hrvatskog premijera u svjetlu ovih normi.

Govoreći o moralnom karakteru: čelnik jedne od novijih hrvatskih stranaka ponekad se u tisku podrugljivo naziva “svecem”. Ovakve izjave govore mnogo više o stanju duha u Hrvatskoj (i modernoj Europi) nego o Boži Petrovu. Moralni relativizam, čak i nihilizam, rezultat je cinizma koji se nakupljao godinama. Amerika Donalda Trumpa pokazuje ovaj proces u nastajanju - sadašnjeg predsjednika sasvim sigurno nitko nikad neće zvati svecem. 


     *     *     *

Na ovim smo stranicama prošle godine podržali ukidanje povlaštene stope PDV-a ugostiteljstvu. Taj aspekt porezne reforme ministra Marića dočekan je na nož, sve s katastrofičnim prognozama ugostitelja o zatvaranju “stotina” lokala. Proteklih dana dobili smo podatke iz Porezne uprave: u prva četiri mjeseca ove godine ukupan iznos fiskaliziranih računa porastao je za 11,3% u odnosu na isto razdoblje 2016. Stoga možemo samo još jednom ponoviti potrebu istovjetnog ukidanja povlaštene stope turizmu. Kad gosti u hotelima s pet zvjezdica plaćaju 13% PDV-a, a oni na minimalcu 25% za većinu prehrambenih proizvoda, nešto očevidno nije fer. I ne mora se biti socijalist da bi se to zaključilo. 
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message