Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Globalni semafor

Katastrofa u Bejrutu: tempirana bomba kontejnerske globalizacije

Objava 08. kolovoza 2020. 0 komentara 467 prikaza
Eksplozija Bejrut
Eksplozija Bejrut
Eksplozija Bejrut

Katastrofa koja je pogodila Bejrut sastavni je dio same globalizacije i trgovinske kontejnerizacije, jer danas kontejnerski brodski transport predstavlja gotovo 95% trgovačkih globalnih razmjena. Kao glavni motori svjetske trgovine, riječ je o kontejnerskim transportnim tvrtkama koje izbjegavaju svaku kontrolu: u smislu radnog prava, ekoloških i zdravstvenih i sigurnosnih standarda. Također je riječ o opasnim plutajućim ponekad visoko opasnim teretima međunarodne trgovine ali i o lučkim megaskladištima. Opasni teret kemikalija koja je eksplodirala u Libanonu nikad nije smjela biti tamo, jer je utvrđeno da je to bio teret napuštenog Moldavskog broda, koji je stigao do Mozambika iz Gruzije. Moldavska zastava pogodnosti jedna je od najgorih zastava na planeti, već poznata u mnogim slučajevima. Brod, u vlasništvu Rusa, bio je vrlo star u lošem stanju, a morao se zaustaviti u Libanonu zbog tehničkih problema. Libanonske vlasti nikada mu nisu dopustile da krene, vjerojatno zato što je brod prekršio sve sigurnosne propise. Unatoč tome što je prizemljen i neutraliziran, navedeni brod s teretom je napušten od brodovlasnika zbog visokih troškova repatrijacije. Naravno, pitanje je zašto je plutao s tim opasnim teretom kad je prisilno zaustavljen u Libanonu i zašto nisu poduzete potrebne sigurnosne mjere za skladištenje kemikalija u luci Bejruta. Ovo nije prva nesreća a bilježimo eksploziju kontejnerskog skladišta u Tijanginga 2015. godine.

Katastrofa u Bejrutu razotkriva lice apatridne kontejnerske globalizacije, koja se jedino mjeri i ponaša po kriterijima profitabilnosti, rezanja troškova i izbjegavanja sigurnosnih standarda. Naime, treba podsjetiti da pomorski sustav zastava pogodnosti je glavni generator sigurnosnih rizika. Zastava brodice određuje pravni režim kojem podliježe. Mnoge zemlje prodaju vlastitu zastavu brodovlasnicima, koja može biti pogodnija glede pravnih i drugih aspekata. Tri četvrtine svjetske komercijalne flote sada su registrirane sa stranim zastavama pogodnosti (na sreću nisu sve tako loše kvalitete). Brodovlasnici odabiru takve zastave pogodnijeg pravnog i fiskalnog režima jer na taj način izbjegavaju sigurnosne i druge pravne propise, ali i bilo koji oblik odgovornosti. Sustav zastava pogodnosti je u središtu trgovinske pomorske globalizacije: gotovo cijela svjetska trgovina odvija se kroz ovaj sustav zastava pogodnosti. To stvara znatne „skrivene troškove“: brodovlasnik maksimalizira svoj profit kada sve ide dobro, ali kad je sve loše, on nestaje. Sve se to može zaustaviti jedino temeljnim dovođenjem u pitanje nekih institucija koje danas podupiru globalnu kontejnersku pomorsku trgovinu.

Kontejnerizacija trgovinskih odnosa je danas najveći proizvođač antropijskih ekoloških i sigurnosnih rizika. Danas je kontejner ono što je nekada bio cestovni i željeznički transport, a Antoine Frémont ističe kako je” kontejnerski pomorski transport danas kičma kapitalističkog sustav-svijeta. S obzirom da je kontejnerizacija fenomen suvremene integrirane globalne ekonomije-svijeta o kojoj govori F.Braudel, tehnološka postignuća u pomorskom intermodalnom elektronskom prometu i navigacija otvorili su put sve većoj koncentraciji vrijednosti tereta u obliku opasnog pomorskog gigantizma. Brodovi su sve većeg kapaciteta, sa sve većom koncentracijom kontejnera, što izaziva velike sigurnosne rizike, avarije, skladištenja ali i izloženost mogućim terorističkim cyber-napadima

Kontejnerizacija je zapravo metastaza modernog svjetskog sistema, ekonomije-svijeta o kojoj govori I. Wallerstein, jer ova katastrofa razotkriva krhkost današnjeg globalnog kapitalističkog sustav-svijeta, koje karakterizira različita nejednaka pozicija razvijenih i zemalja Trećega svijeta na međunarodnom tržištu, a u slučaj Bejruta slabijeg sustava kontrole skladištenja takvih opasnih tvari. U “Društvu rizika”, sociolog Ulrich Beck pokazuje koliko su se naša globalizirana društva pretvorila u “tvornice rizika”, dok globalna kontejnerska pomorska trgovina predstavlja plutajuću tempiranu bombu, generirajući na moru i u lukama ogromne ekološke i sigurnosne rizike. Živjeti s mogućim katastrofama kao kontrapunkt tehnološkog napretka i rizika je sastavni dio refleksivnog kasnog moderniteta i refleksivne anticipacije nadolazeće tehnomorfne apokalipse.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.