Blogosfera Miholekove mrvice - teološki recepti za dobar život

Bilo kuda, franjevci svuda - mali pregled franjevačke misijske djelatnosti

Franjevačke misije i franjevce svih vrsta danas možemo pronaći u svakom dijelu svijeta, počevši od matične Europe, preko Azije, Afrike do Sjeverne i Južne Amerike. Svoju rasprostranjenost franjevci mogu zahvaliti svojoj otvorenosti svim ljudima, koja je započela sa Franjom Asiškim i njegovim osobnim misijskim putovanjem, a taj primjer su slijedili mnogi njegovi nasljednici.
Objava 30. siječnja 2019. 0 komentara 551 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Hrabro naprijed!

Treba nekada pobjeći u neke nesuvremene teme. Teški su ovi dani, nešto je teško u zraku i u hrvatskom društvu. Zapravo, misionarenje i misije su goruća teme unutar teologije na Zapadu, u Americi su popularne unutarnje misije, tzv. sadnja crkvi (Church planting) koje protestantske crkve svih profila rade na veliko jer Amerika je dinamično okruženje u kojem župe i zajednice jednostavno izumiru, a svaki dan nastaju neke nove. Kod nas u Hrvata, kada se čuje misija, prvo se pomisli na Afriku i afričke zemlje.

Franjevački red kanonski je nastao 1223. kada je papa Honorije III. odobrio Pravilo Franje Asiškog, iako red za svoju godinu osnivanja drži 1209., još malo pa će biti 810 godina od toga događaja. Misijski rad franjevcima nije bio ništa strano, jer je i sam osnivač, veliki Franjo Asiški (1881/2.-1226.) krenuo je u misijsku djelatnost. Mali brat Franjo bio je odvažan čovjek i 1219. cilj mu je bila Sirija, ali iste te godine za Petog križarskog rata u Egiptu je bezuspješno pokušao nagovoriti tadašnjega sultana Melekel-Kamela da postane kršćanin. Iz današnje perspektive to je čudesan susret, svatko drugi osim Franje bi ostao bez glave.

Franjevački pokret bio je i ostao koncipiran kao misijski, što odražava i Pravilo Franje Asiškog, taj aspekt franjevačkog djelovanja kasnije je nazvan franjevačka misionarska karizma. Franjevci su već u prvoj polovici 13. stoljeća krenuli u muslimanski Maroko, gdje su bili ubijani, što je samo početak franjevačke misijske aktivnosti po cijelom svijetu. Maloj braći nije bio problem otići ni na Daleki istok, fra Giovanni da Pian del Carpine bio je daleke 1246. osobni izaslanik pape Inocenta IV. u Mongoliji. Fra Giovanni da Montecorvino bio je pak poslan od pape Nikole IV. opet na Daleki istok, usput otkrivajući stare i udomaćane kršćane u Indiji, a vjerojatno 1294. došao je u Peking, pokrstio navodno 6 000 duša, pa ga je 1307. papa Klement V. imenovao prvim katoličkim biskupom Pekinga. Franjevačka aktivnost na tom području se nastavila i u 14. stoljeću.

Franjevci su bili specifični u svome misionarskom pristupu. Cilj je bio razumjeti onoga kojeg se želi preobratiti na kršćanstvo, što je indirektno omogućilo pojavu ljudi kao npr. fra Roger Bacon (oko 1214.-oko 1294.), koji je bio poliglot i smatra se jednim od začetnika moderne znanosti. Bacon je predavao na tadašnjim najboljim sveučilištima u Parizu i Oxfordu. Bavio se matematikom, negirao je skolastiku, isticao značenje iskustva i eksperimentalnih istraživanja, sve to čitajući arapske autore i Aristotela, tekstovi koji su donijeli franjevački misionari s Bliskoga istoka. Bavio se optikom i akustikom, a i spretno je anticipirao mnoga otkrića kao što su automobil, parobrod, zrakoplov, teleskop, mikroskop ili naočale. Među prvima je uočio nevaljalost julijanskog kalendara, koji će se tek ispraviti krajem 16. stoljeća. Čovjek ispred svoga vremena.

Novo poglavlje u franjevačkim misijskim nastojanjima bilo je otkriće Novog svijeta 1492. U Južnoj Americi franjevci pokušavaju već od 1510. u Antilima uspostavit misije, ali do 1516. svi su bili pojedeni od lokalnih kanibala, ali to im je bila svejedno odskočna daska za Kolumbiju i Venezuelu, gdje su bili uspješni misionari. U tridesetima godinama 16. stoljeća, misionari su svjedoci divljanja nad Inkama u dalekom Peru. U Paragvaju su pak od 1538. Franjevačke misije su od 1553. prisutne u Čileu, a uskoro dolaze u Boliviju. Franjevce u Argentini, u drugoj polovici 16. stoljeća vodi Franjo Solanski.

U Sjevernoj Americi, franjevci već se 1519. pojavljuju u Meksiku s Cortezom, a 1524. uspostavljaju se tamo prve misije, sljedeće godine nalaze se na području Gvatemale i Hondurasa, a kroz stoljeća najpoznatije misije biti će u Kaliforniji koja je kasnije postala dio SAD-a. U Kanadi se franjevci pojavljuju 1615. i u regiji Quebec, gdje uspješno borave sve do 1763. kada Kanada prelazi u engleske ruke. Izvan dviju Amerika, franjevački misionari dolaze 1580. sve do Filipina. U 17. stoljeću japanski vođa, vojskovođa i političar Toyotomi Hideyoshi poziva franjevce u Japan, u kojem već postoje kršćanske misije koje vode isusovci.

Franjevačke misije i franjevce svih vrsta danas možemo pronaći u svakom dijelu svijeta, počevši od matične Europe, preko Azije, Afrike do Sjeverne i Južne Amerike. Svoju rasprostranjenost franjevci mogu zahvaliti svojoj otvorenosti svim ljudima, koja je započela s Franjom Asiškim i njegovim osobnim misijskim putovanjem, a taj primjer su slijedili mnogi njegovi nasljednici.

Odrastao sam u franjevačkoj župi i iskreno volim franjevačku duhovnost. Ovaj kratak tekst posvećujem sjećanju na fra Franju Emanuela Hoška, čovjeka koji me je krstio dva mjeseca poslije moga rođenja. Napustio nas je 1. siječnja ove godine. Bio je Slavonac prije svega, čovječina, veliki radnik i plodan povjesničar, istinski pastoralac Drugoga vatikanskoga koncila, dobar župnik, blag pedagog, izvanredni propovjednik. Meni je pak bila čast što sam odrastao uz ovoga divnoga fratra. Fra Emanuel pripada onoj divnoj tradiciji misionara, jer bio župnik u jedinoj župi koja je sagradila svoju crkvu u Novom Zagrebu, a danas bi možda neke stvari bolje stajale u Hrvatskoj kada bi domaći franjevci više koristili tu čuvenu franjevačku misionarsku karizmu. Mir i dobro svima!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.