Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Miholekove mrvice - teološki recepti za dobar život

Hrvatsko ljeto - sparina i fizički obračuni u doba štovanja kulta STEM-a

U nizu tih crnih vijesti jedna s kojom su se mediji bavili bili su i loši rezultati srednjoškolaca na državnoj maturi. Moja generacija mnoga svoja znanja zahvaljuje obrazovnom programu HTV-a.
Objava 24. srpnja 2019. 0 komentara 164 prikaza
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
Vrli novi svijet

Tužno je pratiti medije ovih dana. Od raznih napada i ubojstava, neuspjelih pljački, fizičkih obračuna u neaklimatiziranim zagrebačkim autobusima, preko gotovo nadrealnoga niza napada na turiste na obali, podosta na splitskom području, pa sve do iracionalnoga divljanja na autocesti, kao da se nešto loše uvuklo zrak u ove zemlje.

Ne volim crne tekstove, više preferiram optimistične, ali kako sam već dugo u novinarskim vodama, činjenica je da se uvijek bolje čitaju crne vijesti. Nekako s godinama, crna kronika koja je imala svoj specifičan dio u novinama, stranicu dvije, sve više osvaja cjelokupne medije. Ako nema crnih priča iz domaće radinosti, onda je uvijek dobro prenijeti nešto iz britanskih medijima u kojima blata ne nedostaje. Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska su dovoljno velike da se uvijek nešto negativno zbiva, pa makar nekakav zao muškarac otima bakici torbicu, to će zasigurno doći do čitatelja. Priča kako je neki domaći mladac, bilo cura ili dečko, osvojio nekakvu medalju na nekakvoj međunarodnoj olimpijadi znanja, to će se manje čitati od opljačkane bakice u Chichesteru.

Nažalost, ljudska priroda je tako naštelana, negativne reakcije su puno burnije i puno jače nego pozitivne. Svi koji su gledali čuveni francuski crtić Život koji se nekada vrtio po pokojnom obrazovnom programu HTV-a znaju da je to evolucijski uvjetovano i da je to zapisano u evolucijskom nizu. Genetika nas određuje više nego što bismo htjeli.

U nizu tih crnih vijesti jedna s kojom su se mediji bavili bili su i loši rezultati srednjoškolaca na državnoj maturi. Moja generacija mnoga svoja znanja zahvaljuje obrazovnom programu HTV-a. Kada sam bio u osnovnoj školi čudio sam se uvijek zašto je obrazovni program svake godine skoro isti, neke dokumentarce sam gledao moguće pet, šest puta i znao ih napamet. Ključ je u ponavljanju, nakon što se nešto vidi toliko puta, ostane u glavi. Iako baš nešto nisam pretjerano volio u osnovki npr. biologiju, sve dokumentarce vezano uz nju sam jednostavno obožavao, pogotovo one vezane uz ljudski život, praljude, sve ono što čovjeka određuje čovjekom. Većinom je bilo riječ o TV produkciji iz osamdesetih i devedesetih kada znanost nije trebala biti politički korektna i kada se bavila čovjekom bez straha da ekstremni ljevičari koji su zauzeli Twitter kao svoj, krenu pisati tisuće mailova rektorima sveučilišta zato jer se nekome politički ne sviđaju rezultati empirijskih istraživanja. Sumrak grčko-rimske civilizacije kroz blesave twitteraše.

Teško da se može se kotač povijesti vratiti unatrag, iako se često vraća, prirodne katastrofe i veliki ratovi znali su kroz povijest resetirati ili izbrisati čitava društva. Primjerice, činjenica da su rimske građevine tako dugovječne i dan-danas odolijevaju vremenski uvjetima po svemu sudeći zahvaljuju da su Rimljani u betonsku smjesu stavljali vulkanski pepeo i morsku vodu. Još uvijek suvremena civilizacija ne može napraviti tu odličnu smjesu. Što je sve Rim koristio od tehnologije, kakav su imali znanstveni proces i koliko je ta sjajna civilizacija možda i bila naprednija u nekim elementima od nas, teško je reći. Kako su engleski antropolozi u 19. i 20. stoljeću proglasili sve ljude iz prošlosti nazadnim divljacima, te pritom nadasve humane Engleze vrhuncem evolucije, teško se u znanosti izboriti za pravedno vrednovanje prošlosti. Dobar dio svojih sumanutih ideja, Hitler je crpio iz engleskoga socijalnoga darvinizma.

Nikada se nismo oporavili od ludosti 20. stoljeća, toga stoljeća totalitarizma, genocida, gospodarskoga napretka i atomske energije, ali iako je 20. stoljeće tjeralo Boga i kršćanstvo iz društva (često neuspješno), cijenila se kvalitetna znanost, u punini, sa svoja oba plućna krila, društveno-humanističkim i prirodoslovno-matematičkim. Danas jednako u Hrvatskoj, kao i u svijetu opstoji cijeli jedan kult STEM-a. Toliko se ide daleko da se uopće ne prevodi što to znači, a riječ je o prvim slovima za science, technology, engineering i mathematics, tj. to je prirodoslovna znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Hrvatska je oduvijek davala dobre stručnjake u tim granama.

Društvo bez društveno-humanističkoga aspekta stvara ovo nasilje kakvo gledamo ovih dana. Nema ničega inherentno dobroga u znanosti kao takvoj, zato npr. njemački SS je imao vrlo puno članova doktora medicine i dosta tehničkih stručnjaka. Njemački koncentracioni logori su pobjeda pogleda na život koji propagira kult STEM-a, to su visokofunkcionirajuće tvornice smrti projektirane po svim znanstvenim dostignućima toga doba, nisu nekakvi primitivci konstruirali tu ljudsku sramotu, nego STEM-ovci. Naravno, riječ o manjini, ali pokazuje da znanost bez humanističkoga pristupa je opasna.

Svijet bez humanizma, bez kršćanskoga humanizma, završi u koncentracionom logoru, a taj grozni put započinje sa ubojitim ubodima, pretučenim turistima po klubovima, obračunima u javnom prijevozu, ubijenim službenicima i svemu onome lošemu što nas ovih dana bombardira. Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! (Mt 5,9) Kaže to Isus, ovo blago u grčkom tekstu glasi zapravo blaženi su, dakle Isus nalaže aktivno nalaže kršćanima da šire mir.

Teško je u ovom medijskom crnilu gurati pozitivne priče, teško je biti mirotvorac u doba konflikata u kojem ljudi vade noževe, ali drugoga puta nema. Tako je to povijest pokazala, društvo bez temelja u mirotvornosti propada. Mirotvornost ne znači biti naivni pacifist, nego aktivno sprečavati zle ljude u njihovim namjerama. Mir treba biti sredstvo, ali i cilj. Mir s vama!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.