Blogosfera Oaza Dom

Mediteranska prehrana produžuje život

Svakako je preporučljivo jesti: povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke, mahunarke, krumpir, integralne žitarice, začinsko bilje, ribu, plodove mora i ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Objava 11. kolovoza 2019. 0 komentara 985 prikaza
Foto: unsplash.com
Foto: unsplash.com
Mediteranska prehrana zasniva se na laganim i lako probavljivim namirnicama

Mnoga istraživanja ističu prednosti mediteranske prehrane, a neka od njih govore da zaista produljuje životni vijek. Osim što potencijalno produžuje život, čini se pomaže u zaštiti od pada moždanih aktivnosti i mentalnih sposobnosti koje dolaze s godinama, poput usporenog kognitivnog djelovanja.

Kako bi to dokazali, američki stručnjaci analizirali su prehranu 6000 starijih osoba u odnosu na njihove rezultate na različitim kognitivnim testovima poput pamćenja popisa riječi i vježbi brojanja. Oni čije su prehrambene navike bile u skladu s mediteranskim načinom prehrane ostvarili su znatno bolje rezultate od onih koji ne prakticiraju mediteransku kuhinju.

Istraživači još uvijek nisu utvrdili zašto su mediteranski stil prehrane toliko koristi mozgu i tijelu, ali postoje neke logične smjernice. Mediteranska prehrana je bogata antioksidansima i dvijema vrstama zdravih masnoća: mononezasićenim i omega-3 masnim kiselinama. Prethodne studije otkrile su vezu između ovih sastojaka i smanjenog rizika od demencije, kao i većih kognitivnih sposobnosti.

Zeleno povrće i bobičasto voće kao dio mediteranske prehrane u jednoj se studiji pokazalo kako njihova konzumacija pomaže u zaštiti od progresivnog gubitka strukture ili funkcije moždanih stanica. Ovaj gubitak, poznat kao neurodegeneracija, ključno je obilježje bolesti poput Parkinsona i Alzheimera.

Koje namirnice čine mediteransku prehranu?

Uzmite u obzir sve ovo kao opću smjernicu, a ne nešto napisano u kamenu. Plan se može prilagoditi vašim individualnim potrebama i željama.

Osnove mediteranske prehrane

Svakako je preporučljivo jesti:  povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke, mahunarke, krumpir, integralne žitarice, začinsko bilje, ribu, plodove mora i ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Umjerena konzumacija: Perad, jaja, sir i jogurt.

Rijetko konzumirati: Crveno meso.

Treba izbjegavati ove nezdrave namirnice i sastojke:

  • Pića zaslađena šećerom, dodani šećer, prerađeno meso, rafinirana žitarica, rafinirana ulja i druga visoko prerađena hrana.
  • Trans masti koje se nalaze se u margarinu i raznim prerađenim namirnicama te rafinirana ulja.
  • Prerađeno meso: kobasice, hot-dogovi itd.

Nije točno određeno koja hrana spada u mediteransku prehranu pa zbog toga postoje razlike u shvaćanju od države do države. Preporučuje se konzumacija ribe i morskih plodova barem dva puta tjedno. Mediteranski način života također uključuje i redovite fizičke aktivnosti, dijeljenje obroka s drugim ljudima i uživanje u životu.

Piće i mediteranska prehrana

Voda bi trebala biti vaš glavni napitak za mediteransku prehranu. Ova prehrana uključuje i umjerene količine crnog vina - oko 1 čašu dnevno. Međutim, to je potpuno neobavezno, a vino trebaju izbjegavati osobe koje imaju problema zdravstvenih poteškoća prilikom konzumacije alkohola. Kava i čaj također su prihvatljivi u umjerenim količinama, ali preporuča se izbjegavati dodatno zaslađene napitke i voćne sokove s visokim udjelom šećera.

Izuzev navedenih benefita mediteranska prehrana je odlično izbalansirana i zadovoljava sve tjelesne potrebe. Ovaj plan prehrane hrani mišiće koji žude za proteinima, umiruje probavni sustav vlaknima i opskrbljuje tkiva i kosti vitaminima. Za detaljnije upute oko mediteranske prehrane prilagođene svakome ponaosob savjetujemo konzultacije s nutricionistom ili liječnikom.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.