Blogosfera Oaza Dom

Utjecaj stresa na naše zdravlje

Stres također postaje štetan kada ljudi koriste alkohol, duhan ili drogu kako bi ga pokušali ublažiti.
Objava 14. listopada 2019. 0 komentara 276 prikaza
Foto: unsplash.com
Foto: unsplash.com
Stres može igrati ulogu u razvoju mentalnih bolesti poput depresije i različitih emocionalnih poremećaja.

Stres je svaka promjena okoline koja kao odgovor zahtijeva da naše tijelo reagira i prilagodi se nastaloj situaciji. Tijelo reagira na te promjene fizičkim, mentalnim i emocionalnim reakcijama. Stres je normalan dio života. Mnogi događaji koji se događaju vama i oko vas, i mnoge stvari koje sami radite stvaraju stres vašem tijelu. Možete doživjeti dobre ili loše oblike stresa koji dolaze iz okruženja, vlastitog tijela i misli.

Kako stres utječe na zdravlje?

Ljudsko je tijelo dizajnirano da doživljava stres i reagira na njega. Stres može biti pozitivan kao što je primjerice, dobivanje posla ili napredovanje s većim odgovornostima, što nas čini budnima i spremnima da izbjegnemo moguću opasnost. Stres postaje negativan kada se osoba suoči sa stalnim izazovima, bez olakšanja ili opuštanja između njih. Kao rezultat toga, osoba postaje preopterećena i stvara se napetost povezana sa stresom.

Stres može dovesti do fizičkih simptoma, uključujući glavobolju, bolove u želudcu, povišeni krvni tlak, bol u prsima i probleme sa spavanjem. Istraživanja pokazuju da stres također može donijeti ili pogoršati određene simptome i bolesti. Stres također postaje štetan kada ljudi koriste alkohol, duhan ili drogu kako bi ga pokušali ublažiti. Nažalost, umjesto da se oslobode stresa i vrate tijelo u opušteno stanje, ove tvari zadržavaju tijelo u stresnom stanju i uzrokuju više problema.

Statistike o stresu govore sljedeće:

  • 43% svih odraslih osoba pati od nepovoljnih zdravstvenih učinaka stresa.
  • 75 do 90% svih posjeta liječničkoj ordinaciji odnosi se na bolesti i pritužbe povezane sa stresom.
  • Stres može igrati ulogu u problemima poput glavobolje, visokog krvnog pritiska, srčanih problema, dijabetesa, osjetljive kože, astme, artritisa, depresije i anksioznosti.
  • Doživotna prevalencija emocionalnog poremećaja iznosi više od 50%, često zbog kroničnih, neliječenih stresnih reakcija.

Sve navedeno ukazuje da stres utječe na našu vitalnost i čini nas starijima nego što zaista jesmo.

Savjeti za borbu sa stresom

Ljudi mogu naučiti upravljati stresom te voditi sretan i zdrav život, a u nastavku donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da ga kontrolirate.

  • Zadržite pozitivan stav.
  • Prihvatite da postoje događaji koje ne možete kontrolirati.
  • Budite asertivni umjesto agresivni. Izrazite svoje osjećaje, mišljenja ili uvjerenja umjesto da postajete ljuti, obrambeni ili pasivni.
  • Učite i vježbajte tehnike opuštanja; isprobajte meditaciju, jogu ili tai-chi za upravljanje stresom.
  • Vježbajte redovito. Vaše se tijelo bolje bori sa stresom kad je u formi.
  • Jedite zdrave, uravnotežene obroke.
  • Naučite efikasnije upravljati svojim vremenom.
  • Postavite granice i naučite se ne odgovarati na zahtjeve koji bi stvorili pretjerani stres u vašem životu.
  • Odvojite vrijeme za hobije, interese i opuštanje.
  • Odmorite se i redovito odmarajte. Vašem tijelu treba vremena da se oporavi od stresnih događaja.
  • Ne oslanjajte se na alkohol, droge ili kompulzivno ponašanje da biste smanjili stres.
  • Potražite socijalnu potporu. Provedite dovoljno vremena s onima u kojima uživate.
  • Potražite tretman kod psihologa ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje obučenog za upravljanje stresom i tehnikama pomoću kojih možete naučiti zdrave načine rješavanja stresa u vašem životu.
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.