Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Oaza Dom

Utjecaj stresa na naše zdravlje

Stres također postaje štetan kada ljudi koriste alkohol, duhan ili drogu kako bi ga pokušali ublažiti.
Objava 14. listopada 2019. 0 komentara 299 prikaza
Foto: unsplash.com
Foto: unsplash.com
Stres može igrati ulogu u razvoju mentalnih bolesti poput depresije i različitih emocionalnih poremećaja.

Stres je svaka promjena okoline koja kao odgovor zahtijeva da naše tijelo reagira i prilagodi se nastaloj situaciji. Tijelo reagira na te promjene fizičkim, mentalnim i emocionalnim reakcijama. Stres je normalan dio života. Mnogi događaji koji se događaju vama i oko vas, i mnoge stvari koje sami radite stvaraju stres vašem tijelu. Možete doživjeti dobre ili loše oblike stresa koji dolaze iz okruženja, vlastitog tijela i misli.

Kako stres utječe na zdravlje?

Ljudsko je tijelo dizajnirano da doživljava stres i reagira na njega. Stres može biti pozitivan kao što je primjerice, dobivanje posla ili napredovanje s većim odgovornostima, što nas čini budnima i spremnima da izbjegnemo moguću opasnost. Stres postaje negativan kada se osoba suoči sa stalnim izazovima, bez olakšanja ili opuštanja između njih. Kao rezultat toga, osoba postaje preopterećena i stvara se napetost povezana sa stresom.

Stres može dovesti do fizičkih simptoma, uključujući glavobolju, bolove u želudcu, povišeni krvni tlak, bol u prsima i probleme sa spavanjem. Istraživanja pokazuju da stres također može donijeti ili pogoršati određene simptome i bolesti. Stres također postaje štetan kada ljudi koriste alkohol, duhan ili drogu kako bi ga pokušali ublažiti. Nažalost, umjesto da se oslobode stresa i vrate tijelo u opušteno stanje, ove tvari zadržavaju tijelo u stresnom stanju i uzrokuju više problema.

Statistike o stresu govore sljedeće:

  • 43% svih odraslih osoba pati od nepovoljnih zdravstvenih učinaka stresa.
  • 75 do 90% svih posjeta liječničkoj ordinaciji odnosi se na bolesti i pritužbe povezane sa stresom.
  • Stres može igrati ulogu u problemima poput glavobolje, visokog krvnog pritiska, srčanih problema, dijabetesa, osjetljive kože, astme, artritisa, depresije i anksioznosti.
  • Doživotna prevalencija emocionalnog poremećaja iznosi više od 50%, često zbog kroničnih, neliječenih stresnih reakcija.

Sve navedeno ukazuje da stres utječe na našu vitalnost i čini nas starijima nego što zaista jesmo.

Savjeti za borbu sa stresom

Ljudi mogu naučiti upravljati stresom te voditi sretan i zdrav život, a u nastavku donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da ga kontrolirate.

  • Zadržite pozitivan stav.
  • Prihvatite da postoje događaji koje ne možete kontrolirati.
  • Budite asertivni umjesto agresivni. Izrazite svoje osjećaje, mišljenja ili uvjerenja umjesto da postajete ljuti, obrambeni ili pasivni.
  • Učite i vježbajte tehnike opuštanja; isprobajte meditaciju, jogu ili tai-chi za upravljanje stresom.
  • Vježbajte redovito. Vaše se tijelo bolje bori sa stresom kad je u formi.
  • Jedite zdrave, uravnotežene obroke.
  • Naučite efikasnije upravljati svojim vremenom.
  • Postavite granice i naučite se ne odgovarati na zahtjeve koji bi stvorili pretjerani stres u vašem životu.
  • Odvojite vrijeme za hobije, interese i opuštanje.
  • Odmorite se i redovito odmarajte. Vašem tijelu treba vremena da se oporavi od stresnih događaja.
  • Ne oslanjajte se na alkohol, droge ili kompulzivno ponašanje da biste smanjili stres.
  • Potražite socijalnu potporu. Provedite dovoljno vremena s onima u kojima uživate.
  • Potražite tretman kod psihologa ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje obučenog za upravljanje stresom i tehnikama pomoću kojih možete naučiti zdrave načine rješavanja stresa u vašem životu.
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.