Blogosfera Profesionalna deformacija

Problemi s definicijama

Objava 24. svibnja 2016. 2 komentara 410 prikaza
They'll tell you life is just made out of dirt.
They'll tell you life is just made out of dirt.
Sweet Jane

Ne morate znati o čemu pričate, tako dugo dok ne znate što pričate u svoja četiri zida.

Hrvatska ima problema. To nije novo. Hrvatska ima problema s dugovima, s lošom, neukom i korumpiranom vladom. Hrvatska ima problema i to svi znamo. Ima i lijepo more. Ali lijepo more malo znači kada ti od prosječnoga građanina vlastite države dođe zlo. Ne govorim ja o sebi. Svakome je zlo od onog drugoga. Onome koji je za je zlo od onoga koji je protiv. Što želim reći? Hrvatska ima problem s definicijama. Svojedobno sam imala tirkiznu kosu. Jednom prilikom u tramvaju, čula sam par kako se prepire o boji moje kose. Djevojka je rekla da je plava, a dečko da je zelena. To je prepucavanje bez konca i kraja zaista smiješno, ali ne dugo. I ne na velikim skalama. Tirkizna je upravo zeleno-plava. I to je definicija koju oni nisu znali. Što je rezultiralo svađom koja ne prestaje.  I zato, ova rasprava više nije smiješna. Ne na ozbiljnim skalama. U zadnje vrijeme, većina se sporova na novinskim portalima, u gužvama u gradu i slično svodi na probleme s definicijama pojmova oko kojih se spori. Jer svatko definira pojmove koje rabi prema ideologiji iza koje stoji, zanemarujući time one definicije koje nudi znanost koja se tim pojmovima bavi. To se ne smije zanemarivati, no to se u zadnje vrijeme vrlo često događa. Dati ću primjere za ovo. (1) Što je život i kad počinje? Što je (2) bolest? Što je (3) brak? Zvuči poznato?

definícija ž
1. sažeto, jasno i što je moguće preciznije tumačenje (opis) nekog pojma
2. točno objašnjenje značenja neke riječi pomoću pojmova koji se smatraju poznatima
[HJP]

Prva i početna premisa koju ovdje iznosim je stoga: Ako ne znate definiciju onoga o čemu pričate, moguće je da pričate o dvije različite stvari ili da pričate o istoj stvari a da to ne znate.

Iz prve nejasne definicije želim pokazati da se namjernim poigravanjem sa psihološki pozitivnim, a ne negativnim terminima postiže puno više nego li se čini. Tri primjera.

(1) Što je život i kad počinje? Po svojoj naravi, ljudi većinom teže ono što promoviraju prikazati u pozitivnom svijetlu. Odnosno – pozitivnim pojmovima. Dokaz za ovo je upravo, primjerice, Hod za život, obitelj i Hrvatsku. Tko ima nešto protiv života? Tko ima nešto protiv obitelji? Tko ima nešto protiv (svoje) domovine? Dobro, ovo zadnje je već trik-pitanje. Povorka protiv pobačaja ne zove se hod protiv pobačaja. Jer manjkave definicije rezultiraju većim dolaskom iz očitih razloga. Dođu i oni koji ne znaju zašto su ondje. Jednako tako, na suprotnoj strani, nemamo povorku protiv života, nego za izbor. Ljepše zvuči. Jer nitko nije protiv života da bi s druge strane morao biti netko za. Tko je protiv obitelji ili života? Nitko. Ciljana skupina Željke Markić: oni koji ne znaju protiv čega prosvjeduju, ali vole dobar slogan. Razmišljajte. Ne budite ciljana skupina Željke Markić. Onaj tko nije uz Željku Markić nije protiv života, obitelji, Hrvatske ili čega vam drago. No to nije ono što ona želi da mislimo. Nema sažetog, jasnog i preciznog opisa biti nekog pojma. Zaključak prvog primjera. Ako ne definiramo jasno pojmove koje promoviramo, ako su ti pojmovi u mutnoj vezi s onime što zaista promoviramo, šanse su da ćemo lakše privući mase. Jer sljedbenici u slogan upisuju svoju vlastitu definiciju, radije nego li onu koju oni koji promoviraju nešto imaju na umu. Političke i ostale skupine to jako dobro znaju. I zato silne logičke pogreške. Ovo je problem generaliziranja i mutnih pojmova. Možda pitanje o životu trebamo prepustiti biologiji, pitanje o obitelji sociologiji. Jasno je da ta pitanja još uvijek jesu sporna, no nije jasno zašto se onda ne ostavi tim stručnjacima da na njih odgovore. Temelji se nalaze u znanosti, a spekulacije o takvim pojmovima bez jasnih odrednica nisu suviše plodonosne.

(2) Nadalje, jedan spor koji je upravo spor oko definicije je pitanje Što je brak? Kako definirati brak moderan je problem. Jedni misle da je brak monogamna zajednica muškarca i žene.  Drugi misle da je brak fleksibilniji termin, odnosno da uključuje više od ovoga. No što je to što brak čini posebnim – odnosno zašto jedni žele suziti a drugi proširiti definiciju, nije sasvim jasno. Ali ukratko i vezano za primjer (1), i spor oko braka spor je oko definicije. Zaključak drugog primjera. Suprotstavljene strane ne mogu se odlučiti za definiciju određenog pojma, što rezultira neprestanim svađanjem. Savjet: možda valja razmisliti ima li cijela rasprava smisla (Svodi se na raspravu krumpir-krompir; kirbaj-kirvaj). „Definiranje je izmišljeno i prakticirano s najboljim namjerama (Sokrat), ali izrodilo se u oruđe kontrole i nadzora, a ne razumijevanja.“ (K.K)

(3) Što je to bolest, a što zdravlje? Zdravo je novo seksi. Ljudi ne vole debele cure jer one nisu zdrave. Pomodno je jesti jako skupu salatu jer je ona zdrava. Piti zeleni čaj umjesto kave, pušiti cigarete koje imaju sliku raka pluća na sebi zato da vidimo kako nismo zdravi. Zdravo je novo normalno. Jesu li djeca sa sindromom Down bolesna? Pa, kako kad. Ako želimo reći nešto lijepo o njima, nećemo to reći. Jer biti bolestan zacijelo je nešto uvredljivo. Mi smo zdravi, neistomišljenici su bolesni. Tako barem možemo naučiti iz svakog odjeljka za komentare na hrvatskim portalima. Bolesno je i štetno ne misliti kao ja. No kada bismo imali popis bolesti (čudesa, nebesa, imamo ga), ili još bolje kada bismo imali i rabili taj popis, onda bismo manje mogli iza tuđih (modernih) izjava skrivati svoju ideologiju. Normalno i zdravo je jedno, abnormalno, bolesno i nezdravo je drugo. Što je jedno, a što drugo? Teško ćemo se složiti, jer zadane pojmove koristimo kako nam odgovara. Zaključak trećeg primjera: Definicije pojmova  koje postoje ne treba zanemarivati. Ako dvoje ljudi koristi isti pojam za dvije suprotstavljene stvari, vrlo je lako moguće da je taj termin zapravo mutan i nejasan ili da ga oni koji ga rabe namjerno čine takvim.

S obzirom da sve ove rasprave više sliče Babilonskoj Kuli negoli neslaganjima oko političkih i ostalih uvjerenja – vrijeme je da se zapitamo zašto je tome tako? Zašto se unatoč gladi, siromaštvu, iseljavanju i useljavanju, unatoč svemu i dalje svađamo? Moj bi skromni odgovor bio – upravo zato. Filozof Ludwig Wittgenstein rekao je da je ono što omogućuje razumijevanje između govornika, ono što omogućuje sam jezik jezična igra. Dvoje ljudi, u razgovoru, igra istu jezičnu igru. Zato se nadopunjavaju, razumiju. No u trenutku kada igraju različitu jezičnu igru, oni se ne počinju svađati. Oni se više ne razumiju. Bojim se da se raspravljanje oko političkih i ostalih uvjerenja više svodi na međusobno nerazumijevanje, nego li na međusobno neslaganje.

Možda ovu tvrdnju valja razjasniti. Vjerujem da je najsigurnije reći da je vrlo važno poznavati minimalno osnove one znanosti ili domene pod koju potpada dani tekst. Primjerice, biologiju po pitanju života, za pitanje braka sociologiju (i naravno legalno-pravni aspekt), po pitanju bolesti – medicinu. Ne moramo uvijek sve znati, no kada govorimo o ovakvim i sličnim pojmovima, iako smo laici, važno je da znamo o čemu govorimo. Jer u suprotnom, osoba ne može o tome imati stav. „Može imati mišljenje, ali svaka budala ima mišljenje. Može čak imati i točno mišljenje, ali „I slepa kokoš zrno najde“. Ono što ne može imati je opravdano mišljenje. Dakle, bolje da ga ni nema“ (K.K.)

Hvala Kristijanu Krkaču na intervenciji i kritici. Svaka je konstruktivna i opsežna kritika dobrodošla.


 

  • mikrogrizzly:

    Nije odveć bitno, ali tirkizna je bukvalno "boja mora kraj turske obale" (prije par stoljeća je riječ postala francuska nakon što su prepoznali tu specifičnu nijansu) odnosno boja plavo-zelenog dragog kamena. Tako da je i jedna i druga procjena bila ... prikaži još!a točna... Inače, svadljivost je odlika pučanstva razdraženog i frustriranog - recimo da je novac jaki sedativ i da bi možda svađa bilo manje da nije "mi imamos mučos problemos". Kako mi nismo više u stanju proizvoditi na svjetskoj razini (nekoć u ZG bilo preko stotinu tisuća radnih mjesta samo u metalskoj branši), nemamo ni svjetski relevantnu kulturu, a od poljoprivrede i stočarstva pobjegli glavom bez obzira - preostaje nam od zanimacija ogovaranje i svađanje, u turobnoj svakodnevnici. I tu uvijek zgodno "iskopati" teme poput partizana i ustaša, abortusa i dr. Evergreeni za svađalice!

  • Avatar Kristijan Krkač
    Kristijan Krkač:

    Jako dobro. Možda ne bi bilo z goreg vratiti ljude u školu. Z druge strane, kome trebaju definicije i jasni i sažeti pregledni prikazi? Samo neki nalaze mir u jasnoći koja je cilj sama u sebi. Kak logički/gramatički, tak i duhovni.