Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

ANALIZA UPORABE NARKOTIKA U HRVATSKOJ (2011-2019): Kanabis i kokain preuzeli tržište, heroin zamijenjen metadonom

Napokon je izašlo dugoočekivano istraživanje o uporabi narkotika u Hrvata.
Objava 12. ožujka 2021. 4 komentara 1497 prikaza
Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia
Uporaba kokaina je u desetogodišnjem razdoblju skočila za četiri puta, a vi se sami zapitajte je li razlog isključivo u potražnji ili možda i u ponudi

HZJZ i Institut društvenih znanosti 'Ivo Pilar' održali su 9. ožujka 2021. stručni webinar - Predstavljanje rezultata istraživanja: Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske – Rezultati istraživanja 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. U ovom blogu ću logično nastojati analizirati njihovu analizu da vidimo u kojem smjeru ide službeni institucionalni narativ prema 'kontroliranim supstancama', kod nas kolokvijalno nazvanim 'opojne droge'.

Puno lijepih brojki, premalo točnog konteksta

Ovakve analize u nešto češćoj frekvenciji objavljuju i Eurostat (analiza otpadnih voda), GDS (Global Drug Survey) te EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama). Institut 'Ivo Pilar' tako je u tromjesečju rujan-prosinac 2019. na zavidnom broju od 4994 sudionika (licem u lice) kroz anketna pitanja izvukao zanimljivu telemetriju. Podaci su zapravo poslovična kvaliteta domaćih studija i publikacija, no analiza često dobiva elemente subjektivnog mišljenja o narkoticima - tako sam prije par godina čitao priručnik skupine psihijatara o psihodelicima u kojem je kroz napisano, ali i kontekst bilo jasno vidljivo da niti jedan ekspert nikada nije probao psihoaktivnu supstancu. Što vam kut gledišta sužava kao svećeniku koji komentira seks prije braka, a sam je djevac.

Detaljni podaci dostupni OVDJE

U metodologiju neću ulaziti, kako je upotrebljen protokol spomenutog EMCDDA nema razloga za sumnju iako u oči ubada broj anketnih centara (stratumi, mikrolokacije) po županijama koji jasno favorizira neke regije nauštrb drugih iako nisam siguran da su one s najviše centara istovremeno i na glasu kao 'narkomanska legla'. Pretpostavljam da je razlog odabira imao objektivni kontekst. Ispitanike se gledalo kroz spol, dob i lokaciju. Već na prvom bitnom elementu spominje se termin 'legalna droga' - po autorima su to alkohol, duhan i sedativi/trankvilizatori. Zašto nema kofeina (koji ima jasan stimulativni i stresni efekt), zašto duhan nije 'nikotin' (jer barem danas ljudi puše i e-cigarete, lijepe flastere itd.) i gdje su ostale supstance (poput nootropika), nije jasno. Rezultati su već tu dramatični pa je zabilježeno da čak 40.6% mladih puši duhan. Trideset posto više mladih konzumira alkohol. Čini li vam se da je doista tako, prosudite sami.

Konzumenti droge veći problem od prodajne mreže?

Sedative uzima tek oko 5% mladih što je valjda manje opasno po 'javno mnijenje'. No zato tu dolaze droge. Ilegalne naravno, a pod njih idu kanabis (pretpostavljam THC?), amfetamini, ecstasy (vjerojatno MDMA s kolokvijalnim nazivom), kokain, heroin i LSD (čudi me što nisu napisali 'psihodelici' jer se općeniti nazivi očito cijene). Rezultati dolaze u neozbiljnom štihu pa prvo pitaju 'jeste li konzumirali bilo koju drogu', stigmatizirajući prvenstveno korisnike marihuane. Ukupno ih je drogu konzumiralo 12.3% među mladima, odnosno 6.3% u skupini 15-64. Kanabis puši 11.3% mladih i 5.6% do 64 godine, a 20% je zapalilo barem jednom u posljednjih godinu dana. Opisi analitike kao što su 'zabrinjavajući trend', 'uporaba nove droge' i 'zlouporaba sredstava ovisnosti' jasno govore da je anketarima bitnije suočavanje s korisnicima nego prodajnom mrežom, a prevencija je isto tako uzročno-posljedično vezana za 'narkomana', a ne 'dilera'. Jer da je suprotno, telemetrija 'količine upotrebljene droge' (čega uopće nema u anketi) bi bila iskorištena i za 'propusne zone', odnosno prozivku organa reda i sigurnosti na područjima gdje očigledno ima najviše droge - policija tamo logično ili neznanjem propušta drogu ili sudjeluje u mreži raspačavanja.

Jasno je da za takve momente treba imati hrabrosti i da od ekspertnog tima to ne treba očekivati, no dojma sam da prilično odvažno etiketiraju problem na drugoj strani. Ni 4% mladih (15-34 god.) u zadnjih godinu dana nije konzumiralo kokain, LSD je na razini od 0.6%, 'speed' na 3.5%, a bonkasi na 2.6%. Uporaba kokaina tako je u desetogodišnjem razdoblju skočila za četiri puta, a vi se sami zapitajte je li razlog isključivo u potražnji ili možda i u ponudi. U studiju su uvrštene i tzv. 'nove psihoaktivne tvari', iako zapravo uopće nije riječ o novim supstancama - po ilustraciji u slide showu vidim da su u igri GHB i ketamin, a kasnije sam našao i Galaxy (opet, zašto su sintetički kanabinoid poistovjetili s jednim brendom, zašto nisu uzeli poznatiji sleng 'Spice'? pojma nemam). Tu bih povukao paralelu s kokainom jer je očigledno da dostupnost itekako igra ulogu u konzumaciji, više nego potražnja. Kako su ove teže dostupne supstance sve u nivou statističke pogreške, to je ključan faktor. U analizi se jasno osjeti forsiranje 'porasta uporabe narkotika', no zašto se ne spominje heroin? Koristi ga tek 0.6% ispitanih, a nema ga ni u trendovima. Zašto nije sveden pod širu skupinu 'opioida'? Vjerojatno jer bi se doznalo da ovisnici i dalje koriste opiodne narkotike, ali legalne i na recept. 

Zaključak je da je riječ o vrlo zanimljivoj anketi, no da statistika neće značiti previše i da je faktor ulaska u EU samo proširio paletu proizvoda, dostupnost i odlaske u Amsterdam, Berlin i slične destinacije. Umjesto da javnost informiramo o supstancama, destigmatiziramo njihove efekte, te ubiremo lovu od poreza, mi i dalje krivnju nabijamo na nos korisnika. I sve dok sustav tako reagira, uporaba 'zabranjenih supstanci' samo će rasti, a oni kojima treba pomoć izbjegavat će licemjerno upiranje prstom u krivom smjeru.

  • Istnaboli:

    A zakaj je u americi cannabis legalan a kod nas ne?obicna biljka koja je na losem Glasu zbog komunistickog sistema.a mi smo kao u demokraciji.pa Nije bog pogrijesio kad je napravio marihuanu,!!

  • Iznogud:

    Ne razumijem se puno u droge, ali ponešto znam o hrvatskom jeziku. Ovaj "blog" je primjer na kojem bi se generacije osnovnoškolaca mogle podučavati kako ne valja pisati. Ovako nešto nepismeno, konfuzno i jadno sročeno nisam dugo imao prilike pročitati. ... prikaži još!. Sramota je da Večernji List promovira ovakvu zloporabu hrvatskog jezika. Jest, novine su medij kratkog životnog vijeka, dva-tri dana i nove vijesti zasjene zastarjele skandale, no, svejedno - da li je uistinu previše tražiti da autori ovih javno publiciranih eseja, ma kako kratkotrajnih i prolaznih, pokažu vladanje ne samo temom o kojoj pišu, već i jezikom na kojem pišu. Htjeli to ili ne, ljudi čije se umotvorine objavljuju u javnim medijima utječu na opću kvalitetu jezika i nivoa komunikacije u društvu. Novine koje im daju prostor trebale bi biti svjesne svoje uloge u formiranju i održavanju nacionalnog jezika. Zaboga, jedan Matoš je nekad pisao feljtone (kako se u ona vremena zvao blog) u dnevnom tisku; jedan nenadmašan i nikada nadmašen Veselko Tenžera dijelio je svoje prekrasno sročene misli pretočene u filigranske jezične minijature s plebsom u dnevnim i tjednim publikacijama. Znao je da će njegove rečenice potonuti u dubine zaborava za par dana, ali ga to nije priječilo da kreira prekrasne jezične bisere. No, pitanje je - da li je uredništvu Večerenjeg uopće stalo do hrvatskog jezika? Brine li još koga u javnom prostoru kvaliteta jezika kojim komuniciramo. Bojim se da znam odgovore na oba pitanja...