Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

Jesu li ljudi ovce: Era brendova, trademarka, javnih znakova i dresure masa

Prva osoba koja je upotrijebila jedinstveni potpis bio je Albrecht Dürer, legendarni njemački slikar (1471.-1528.).
Objava 10. ožujka 2020. 0 komentara 707 prikaza
Izotip
Izotip
Izotip

Osim skrivenih simbola oko nas svakodnevno smo u doticaju i s očitim simbolima koji su doslovno preko noći putem arhetipnog utjecaja postali uobičajeni i globalno prepoznati.

Riječ je o znakovnim jezicima, a prvi je njihov globalni učinak uočio filozof Otto Neurath (1882.-1945.) osnovavši pokret nazvan 'Isotype'. Želio je neverbalnim grafičkim jezikom informirati čitavo čovječanstvo. Isotype je inače skraćenica za 'International System of Typographic Picture Education' (Međunarodni sustav učenja pomoću tipografskih prikaza'). Sustav je u bazi trebao služiti kao jednostavan način za prijenos ključnih informacija bez dvosmislenosti i nejasnoća uz prepoznatljivost i unikatnost simbola.

Cilj je bio transnacionalni vizualni jezik, no odmah u početku su se stvorili problemi jer su određene interesne skupine za određene simbole uspjele plasirati vlastitu ikonografiju pod 'false flag' simbolikom. U tom vremenu su to činile politički nepodobne i revolucionarne skupine dok je kasnije u priču ušla i religijska propaganda bok uz bok tajnim društvima. Prva idejna rješenja bili su piktogrami od kojih su najpoznatiji oni za Olimpijske igre i oznake različitih sportova (na slici su oznake za Peking 2008.). Transport robe, oznake za pranje odjeće, ikone na računalu, kasnije i 'smajliji' dokazi su za rastući razvoj prepoznatljivih simbola.

Određeni znakovi su se odnosili i na druga osjetila (poput nota za glazbu), no najveći učinak na podsvijest imaju prometni znakovi. Oni su i primjer kako ljudska podsvijest ne reagira isto u određenim dijelovima planeta ukoliko prethodno ne poznaje određeni znak, što je dokaz da na razvoj psihe uvelike utjecaj ima okruženje i kultura u kojoj odrastamo. Kombinacije jednostavnih simbola, boja i geometrijskih oblika tvore znakove za regulaciju prometa, higijene, zdravstva i sigurnosti. Znanosti prometne psihologije i prometnog biheviorizma u mnogočemu su slične onima vezanima uz određene odluke prilikom kupovine, a rezultati su daleko zanimljiviji zbog stresnih situacija u kojima se subjekt oslanja na instinkt.

Dešifriranje oznaka i reakcije u trenutku dobra su polazišna osnova za nastojanja da se kupce proizvoda emotivno pogađa prilikom kupovine, za razliku od nužnosti i potrebitosti konzumacije. Polje znakovne manipulacije tako se potvrdilo kao dobar poligon za eksperimente s utjecajem istih simbola na različite kulture, a kao apsolutna nužnost proizašla je dugovječnost simbola. Iz tog razloga se kao linija manjeg otpora ispoljila potreba za arhetipima, religijskim i okultnim simbolima, kao i repliciranjem oblika svemira kroz znakovlje. Dugovječnost se nadovezivala i nadopunjavala s prepoznatljivošću što je rezultiralo brendiranjem logotipa.

Era brendiranja podsvijesti

Pretvaranje koncepata psihe i arhetipa u vizualnu komunikaciju i sugestiju postala je nužnost razvojem konzumerizma i interneta jer su svi podaci i simboli postali javno dostupni. Na taj način ih je bilo potrebno rebrendirati i promijeniti im značaj, radi očuvanja tradicije i očuvanja podsvjesnog značenja. Polje implementacije određenog brenda (proizvoda) iziskivalo je ispitivanje javnog mnijenja, društveni inženjering (uvjeravanje o nužnosti kupnje određenog artikla) i utiskivanje brenda, odnosno logotipa u podsvijest kupca, bilo slikom, statusnim simbolom ili 'must have' idejom.

Kako je riječ o stalnom postupku kojem je s vremenom nužna nadogradnja, formirani su novi tipovi trustova mozgova kojima je specijalka bila utjecaj novokomponiranih simbola na ljudsku podsvijest. Zaključeno je da su najbolji logotipovi oni nastali iz drevnih simbola, arhetipa ili kombinacijom (nadogradnjom) svih komponenti. Paralelno se razvijao i posebni jezik vizualnog brenda na temeljima Neurathovog 'Isotypea' i zakona heraldike koji je bio zadužen za egzaktnost određenih elemenata poput oblika, boja, materijala, tipografije i kompozicije na um čitavog čovječanstva. 'Sveti gral' svakog dizajnera bio je ostvarivanje emocionalne povezanosti brenda i potrošača.

Prvi je tu nužnost prepoznao Edward Bernays, a najbolja ciljana skupina za takvu strategiju je ona ispod dvanaest godina. Formiranje svijesti blisko je hipnozi i brend je uvijek morao imati četiri osnovne točke - osobnost (ljudske karakteristike brenda), značajke proizvoda (jedinstvenost), dizajn (specifičnost platforme) i potpisni elementi (psihološki elementi poput boje ili zvuka). Psihologija brenda povezana je s ranijom praksom žigosanja stoke i robova radi potvrđivanja vlasništva, a to se suvremenijim načinom željelo ostvariti putem podsvijesti.

Prva osoba koja je upotrijebila jedinstveni potpis bio je Albrecht Dürer, legendarni njemački slikar (1471.-1528.). On je posebnim potpisom (na slici) označavao vlastite grafike te je pokrenuo trend kolofona, otisnutog znaka. 'Trademark' iliti patent na naziv i logotip tvrtke nastaje 1875. godine, i do danas čak dolazi do sfere zaštite osobnog imena. Smisao svega je 'brendiranje' podsvijesti i umetanje trajnih žigova ili podsjećanje na neke odavno utisnute u podsvijest (nesvijest) čovječanstva. Ukoliko postoje simboli koji svakom čovjeku predstavljaju isto značenje usko povezano sa životom, smrti, rađanjem, cikličnim životom, konceptom heroja - zašto ih ne koristiti u potrošačkom sektoru?

IZVADAK IZ KNJIGE 'SUBLIMINALNE PORUKE'
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.