Naslovnica Društveni inženjering

Legalne i ilegalne droge: Licemjerno zakonodavstvo u službi alkoholne, duhanske i kokainske mafije

Nakon čitave salve komentara i kritika vezanih uz već poslovično 'opsceno' ponašanje mladeži na elektronskim i inim festivalima diljem priobalja, Zagreba ili regije odlučio sam se na pisanje bloga koji bi barem donekle trebao rasvijetliti žestoko licemjerje i dvostruke standarde vezane uz ono što prosječan Hrvat naziva 'drogom'.
Objava 19. srpnja 2017. 2 komentara 2658 prikaza
Droge
Droge
Ilustracija

Idemo prvo u stručne okvire rječnika. Ukoliko je vjerovati službenoj definiciji, 'droga je bilo koja supstanca koja inhalirana, injektirana, pušena, konzumirana, unesena putem kože ili pod jezikom stvara fiziološke promjene unutar tijela'. Zato je engleski jezik vrlo dobro prezentira, pošto riječ 'drug' paralelno označava i drogu i lijek. A neki jezici u jednadžbu uključuju i 'otrov', pa je Paracelsusova domišljatost o dozi koja definira otrov od lijeka te sve supstance tretira otrovima mogla biti nadograđena i s riječi 'droga'.

Iz navedenih razloga ne čudi da gotovo sve proklamirane droge ujedno služe i kao lijekovi. Ili otrovi. I da američka legislativa ne poznaje termine poput 'opojnih droga' već daleko mudriji i staloženiji termin - 'kontrolirana supstanca'. Amerikanci su nakon alkoholne prohibicije i čitavog niza kliničkih studija na psihodelicima šezdesetih godina daleko oprezniji u radikalnoj terminologiji. A i brži životni tempo, Hippie pokret i Djeca cvijeća te Očevi Osnivači na opijumu i kanabisu utrli su posve drugačiju tradiciju unutar granica SAD-a, pa je i zakonodavstvo unatoč žestokoj korporativnoj čizmi barem oslovljavanjem blaže prema narkoticima. Oni koji pak konzervativnim i inim metodama guraju zabranu su odavna prepoznati i upisani u lobističke knjižice farmaceuta.

Isto tako, što je u jednoj državi zabranjeno zakonom ili u najgorim slučajevima kažnjivo smrću, u drugoj je posve legalno i poticano. Tradicija enteogena utječe i na sve češću legalizaciju religijskih zajednica koje koriste kontrolirane supstance, pa uporaba pejotla, Ayahuasce, Salvije i drugih biljaka poput kanabisa biva dopuštena u striktnim ceremonijalnim izvedbama. S druge strane imamo tzv. 'dizajnerske droge' odnosno supstance koje fizički unapređuju neke ljudske karakteristike, a odlikuje ih brz razvoj i stalne promjene u molekularnoj strukturi, što ih gura ispred prilagodljivosti zakona. No, zanimljivo, mnoge 'droge' posve su legalne iako su na popisu narkotika?!

Među njima prednjače društveno podobne droge poput nootropika. Tu su tako Ginseng, Ginkgo, nikotin, kofein... No i amfetamini poput Speeda ili Crystal Metha, metilfenidati poput Ritalina ili pak eugeroici koji služe za lakše buđenje. Dakle, sve odreda droge vezane za bolju koncentraciju, radni i voljni moment, entuzijazam, nabrijanost i sve ostale tekovine kapitalističkih 'ljudskih resursa'. Svi navedeni elementi spadaju u klasifikaciju narkotika zvanu 'Stimulansi'. Tu su i teobromin (čokolada), teofilin (čaj), efedrin (sportski doping), ali i recimo kokain za kojeg se šuška kako je najdraže opojno sredstvo domaćih i stranih političara, biznismena i menadžera. Sjećate li se kada je uhvaćen posljednji veliki domaći diler kokaina? Ne brinite se, ne sjećam se ni ja iako je kokain drugi narkotik po učestalosti konzumacije u Europskoj uniji.

Sustavno licemjerje ide do razine gdje je prirodni THC na razini štetnosti iznad sintetičkih kanabinoida dok se spojevi slični (i daleko štetniji) mogu kupiti u svakom 'smart' shopu ('smart drugs' drugi je naziv za dizajnerske droge). Zanimljivo je i da se brojni stimulansi drže legalnima isključivo jer ih koriste vojnici diljem svijeta (Captagon, Kafedrin, Teodrenalin, Amfekloral i Famprofazon). Uz navedene stimulanse postoje ukupno četiri temeljne podjele droga. Riječ je još i o antipsihoticima (risperidon i CBD), depresantima (alkohol, heroin) i halucinogenima (DMT, LSD). I zanimljivo, samo četiri do danas otkrivene supstance imaju posebnu karakteristiku da 'koketiraju' s više različitih klasifikacija. Riječ je o kolinergicima čiji je najpoznatiji primjer famozna legalna droga imena nikotin i koji imaju karakteristike stimulanta, antipsihotika i depresiva. Tu je zatim skupina kavalaktona kao specifične građevne materije sve učestalije i popularnije biljke Kava-Kava (nije riječ o kofeinskom napitku) koji pokazuje odlike stimulansa, sedativa, euforijanta i anestetika.

Treći primjer u praksi ukazuje na ono što nabrajanjem želim reći. GHB iliti GBL posjeduje specifične odlike halucinogena bliske kanabisu (maglovitost, uživanje u trenutku, besprijekorni 'chill' mod), snagu antipsihotika koja korisnika baca u trans stanje i umanjuje suludi trošak dopamina/serotonina putem utjecaja na njihove receptore, te ekstazu depresiva uz ljuljanje tijela, opijenost ritmom i opioidsko uživanje u samoći (ukoliko nema ekipe s kojom se doživljaj može proživjeti). Kako je riječ o antikorozivnom sredstvu za aute i prirodnom sastojku ljudskih stanica (gamahidroksibutirat), teško ga je zabraniti ili ograničiti, te prolazi slične faze kao što je svojevremeno prolazila zabrana drugih autonomnih ljudskih supstanci poput DMT-a, testosterona ili hormona rasta na koje je tijelo ionako genetski baždareno da ih se ne može prirodno eksterno unositi u velikim količinama. Kao što ste vjerojatno primijetili, ove tri supstance teško je zabraniti, no što onda reći za jedinu poznatu biljku koja ima karakteristike svih četiriju sektora, jer po svojstvima i sortama može biti dizalica, sredstvo za smirenje, halucinogen ili spuštalica? Riječ je naravno o kanabisu.

Tisuće studija ukazuju na pozitivne učinke kanabisa na psihofizičku komponentu, ali bez prevelikih rezultata. Mogao bih nabrajati i halucinogene, te njihove dokazane blagodati. MDMA (Sassafras drvo iz Kambodže) kao istaknuti empatogen liječi PTSP i depresiju, ketamin kao disocijativ ima potencijal kod bipolarnog poremećaja, salvinorin A (Salvia Divinorum) je antidepresiv, ibogain (Iboga) liječi teške ovisnosti, psilocibin čitav niz bolesti poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja, LSD anksioznost i klaster glavobolje, Ayahuasca poboljšava oporavak od moždanog udara... I sve nabrojano opet ulazi u ono što sam naveo na početku, triptih lijek-droga-otrov. Biljke učiteljice definitivno nisu pogonski motori današnjeg sustava vrijednosti pošto zbog njih 'ljudska radilica' preispituje svoje životne odluke, radikalno mijenja stavove i osobnost, približava se prirodi i rekonektira se s duhovnim praksama. Zato i imamo legalne droge, kao izravnu protutežu.

Sedativ i hipnotik koji u većim količinama postaje halucinogeni delirijant (u skupini uz muharu, daturu i mandragoru) iznimno je opasan zbog dostupnosti, nepoznavanja točne doze i česte loše izrade. Riječ je naravno o drugoj najopasnijoj drogi današnjice - alkoholu. Ukoliko iz podjele isključimo šećer, prva je definitivno heroin. A on je u istoj skupini depresanata kao i alkohol, opijum, morfij ili barbiturati. Iz konteksta možete zaključiti koliko je alkohol zapravo opasan i lako izaziva ovisnost (alkoholizam). Na upit zašto je legalan nasuprot drugih opijata, rečeno mi je da je dio tradicije i da ga na vrh piramide poroka gura postupna narkoza. Dakle, morate popiti puno i samim time na jedan način nivelirate opijenost, te lakše možete prepoznati predoziranost. No, po toj logici su osim duhana (nikotin), čaja (tein) ili kave (kofein) i brojne druge biljke dio tradicije tisućama godina. Zašto su onda iste zabranjene?

Profit sigurno nije razlog, jer bi potražnje zasigurno bilo. Štetnost također pošto alkohol uništava i mozak i organe, te izaziva trajnu oštećenost, dostupan je mladima i potiče na agresivno ponašanje (što ga razlikuje od velike većine narkotika, izuzev možda PCP-a ili efedrina). Jedini logični zaključci su da stimulansi savršeno ulaze u paradigmu radne efektivnosti i ambicije, a alkohol služi kao klasično sužavanje svijesti nakon napornog radnog tjedna. Psihodelici svijest šire, kokain je rezerviran za upravljačke i vlasničke strukture, MDMA nam otvara prozor neslućene empatije, ketamin nas disocira od stvarnosti, a heroin pretvara u samotne izopćenike. Zato bi i hrvatska legislativa trebala uvesti termin 'kontrolirana supstanca' pa ako već neke droge dopuštaju dok druge zabranjuju - barem da nas ne prave 'korisnim idiotima'...

  • gunny01:

    Evo vam rješenje za iseljavanje iz Slavonije - donesite zakon da se legalizira medicinski kanabis. Slavonski brod bi imao cijele godine više turista nego Dubrovnik. Umjesto toga vi pripremate teren u Slavoniji za GMO stočni kukuruz. Ne smiješ posaditi ni ... prikaži još! duhan za vlastitu upotrebu, da bi kupovao otrov od duhanske mafije.

  • gunny01:

    Bravo, ovaj tekst je odličan temelj. Kanabis se samo kod nas naziva "opojna droga". Taj izraz ima opasnu konotaciju, jer se u istoj kategoriji nalazi i heroin. Prije nego što sam sa 16 probao kanabis u školi, čuo sam toliko ... prikaži još! negativne propagande o toj biljci, mislio da ću poletjeti s krova ili se "navući". Ustvari malo sam se nasmijao i krenuo dalje, sa spoznajom da je sva ta propaganda bila lažna, kao da je osmislio neki loši psiholog.

Message