Blogosfera Vrata percepcije

Liječi li marihuana rak? Rick Simpson i novi val znanstvenika tvrde: 'DA!'

Objava 17. listopada 2014. 17 komentara 8550 prikaza
Kanabis
Kanabis
Kanabis

Kanabis je jedna od najkontroverznijih društveno-političkih tema, a u Hrvatskoj služi kao politikantsko podilaženje vlastitom biračkom tijelu. No, istina je takva da sve strane političkog putokaza na ovaj ili onaj način koriste biljku te je danas potpuno deplasirano smatrati je liberalnom naspram konzervativnog neprihvaćanja. Hrvatska je kao i u svemu i na ovoj strategiji desecima godina iza ozbiljnih zemalja, a medicinski aspekt tek je u povojima. Najava ministarstava (pod očiglednim pritiskom ORaH-a) da će se formirati radne skupine koristan je pomak naprijed, no tek predstoji prava borba da vlastite zakone približimo onima zapadnog i istočnog svijeta.

KLASIFIKACIJA: (20) Zaboravljena medicina

POPULARNOST: 5

MOGUĆNOST: 5 - Unatoč svoj svojoj kontroverznosti i oštrim napadima skeptika i korporacija, postoje tisuće studija koje dokazuju kako je riječ o lijeku. Deseci dokazanih pozitivnih učinaka na različitim bolestima uz praktične dokaze u borbi protiv raka danas sve češće navode i poznate doktore medicine da se posvete radu na proučavanju kanabinoida. Iz tog razloga dajem čistu peticu za mogućnost i korisnost.

Povijest korištenja biljke je zbilja raskošna i dugotrajna. Prvi pravi dokaz uzgoja i medicinske uporabe dolazi prije 27.000 godina, i to iz središnje Azije. Nešto noviji tragovi dolaze iz Tajvana, datirani u 10.000 godinu prije Krista, kao dio arheoloških pronalazaka u jednom selu. Kako biljka postaje sve popularnija u tadašnjim kolijevkama civilizacije, pronalazimo je i u Egiptu, kao i u židovskim zemljama gdje je služila kao olakšanje majkama pri porodu. Prvi pravi dokazni materijal dolazi iz grobnice Chou Dinastije gdje je konoplja pronađena kao vrijednost za zagrobni život (cca. 1250. godina Pr. Kr.). Kinezi su izmislili i prvi papir od konoplje čime su lakše pisali povijesne zapise, a svijet nije poznavao podrijetlo tako kvalitetnog papira. Car Shen-Nung je oko 2.800 godine Pr.N.E. napravio izdašno štivo o medicinskoj konoplji gdje je opisan čitav niz njezinih blagotvornih učinaka na ljudsko zdravlje. Zanimljivo, brojne biljke je testirao na svojim podanicima čime je službeno otac kineske medicine. Žensku biljku je okarakterizirao kao izvor Yin energije dok je mušku spojio s Yangom. Konzumaciju sjemena povezao je s 'mogućnošću uviđanja demona', a bolesti koje biljka liječi su, među ostalim, malarija, reuma i ženski problemi.

Netom nakon početka nove ere dolazi i 'Materia Medica', djelo Grka Discordesa, gdje je prvi puta kanabis imenovan današnjim imenom - Cannabis Sativa, i to kao odličan izvor za užad i seksualnu neaktivnost. Koliko je vodič bio bitan za tadašnje vrijeme govori činjenica kako je preveden na sve drevne jezike i bio je najbolji popis biljaka još punih 1500 godina. Nakon toga dolazi zatišje pred buru - konoplja sljedećih desetak stoljeća ostaje kao sasvim uobičajena industrijska i medicinska biljka. Robert Burton je spominje u poznatom djelu 'The Anatomy of Melancholy' kao odličan antidepresiv, a iz tog vremena dolaze i svjedočanstva da je iznimno korisna i u umjetnosti, pa je prilikom kreacije svojih remek-djela koriste Victor Hugo, Honoré de Balzac i Alexandre Dumas. Švedski botaničar Carl Lineaus 1753. piše iznimno detaljnu studiju o svim botaničkim klasifikacijama pod nazivom 'Species Planetarium' gdje spominje i Cannabis Sativu, a prvi puta dolazi do uočavanja bitnih razlika između te biljke i njezine sestre Cannabis Indice. Francuski biolog Jean Lamarck trideset godina kasnije piše baš o tim razlikama, a 1814. Nicholas Culpepper objavljuje 'Complete Herbal' gdje nastoji zabilježiti sve dotadašnje spomene o blagodatima konoplje. Ono što je intrigantno činjenica je kako niti jedan bitniji znanstvenik ne govori o psihoaktivnim djelovanjima biljke, sve do značajnijeg razlikovanja Sative i Indice.

Na Zapad ga donosi W.B. O’Shaughnessy, i to u pravom komercijalnom obliku čime od 1840. do 1890. nastaje danas nevjerojatnih stotinjak znanstvenih studija o medicinskoj uporabi kanabisa. 1854. u promet kreću komercijalne doze, a dodatno ga u javnosti promovira najpoznatiji pacijent - Kraljica Victoria. 1876. se na recept kupuje u kilama, svi ga smatraju 'boljim od opijuma', a 1887. postaje najpopularnija posljednja okrepa pacijenata na samrti. Dr. Reynolds ga 1890. karakterizira kao 'jedini lijek protiv nesanice čija se doza s vremenom ne povećava'. Osamostaljene države u Americi koriste ga kao način naplate poreza sve do 1880., a George Washington i Thomas Jefferson postaju najveći uzgajivači s prerađivačkom industrijom u rukama Benjamina Franklina. U Europi svjedočimo i prvim ratovima zbog konoplje, a povijest bilježi prvu bibliju, karte, zastave, Britansku enciklopediju, školske knjige, nacrt Deklaracije o neovisnosti i prvi Ustav SAD-a kao svjedočanstva uporabe konoplje u papirnoj industriji. Dr. William Osler je proglašava najboljom za liječenje migrena 1913.

Iza I. Svjetskog rata počinju prvi ozbiljni problemi za konoplju. Ratom jača brutalan profit farmaceutske industrije koja doslovce preko noći postaje iznimno bitan igrač u svjetskom profitu. Problem nastaje jeftinom cijenom biljke i njezinom netopivosti u vodi čime ne može postati bitan faktor u cjepivima. Prohibicija i zabrana alkohola donose velike profite ilegalnim izvorima i kriminalnim interesnim skupinama, no glas naroda ovaj puta pobjeđuje ustaljene zakone. Automatski dolazi potreba za novom zabranom, a 'na tacni' se ponudila nepoznata 'halucinogena biljka iz Meksika pod nazivom Marijuana, od koje tinejdžeri doslovno polude'. Harry J. Anslinger, čovjek čija je karijera doslovno posrnula nakon blamaže sa zabranom alkohola, dobiva novu priliku i izglasava famozni Marijuana Tax Act iz 1937. godine. Zanimljivo, istovremeno država daje poticaje za uzgoj konoplje, naročito pred II. Svjetski rat. William Randolph Hearst prepoznaje poveznicu konoplje i marijuane, te pod snažnim utjecajem DuPont multinacionalne kompanije i Anslingerove borbe putem sve moćnijih medija promovira ovu biljku kao 'veliko zlo'. Jasno je da su postojali drugačiji interesi u industriji i medicini, pa je bilo potrebno etiketirati konoplju kao problem.

1941. posve je uklonjena iz farmakoterapije i državnog popisa lijekova SAD-a. Gotovo sve političke struje oštro nastupaju protiv biljke, a povjerenstvo zasnovano na brutalnom sukobu interesa plasira tvrdnje koje trebaju argumentirati zamjene. Odvjetnik W. C. Woodward tijekom tih studija osporava navode za zabranu o uzrokovanju zločina i dječjoj zlouporabi. Koliko su argumenti bili bizarni i smiješni dovoljno govori navod zastupnika Johna Dingella u kongresu tijekom vijećanja protiv konoplje: 'Znamo da je to navika koja se širi, čuli smo iz novina. Broj žrtava od te teške ovisnosti je iz godine u godinu sve veći. Cannabis je prokletstvo koje proždire naciju'. Jedino gradonačelnik New Yorka Fiorello La Guardia uviđa kako je u tijeku novi 'lov na vještice' te radi odvojenu studiju o materiji u kojoj zaključuje da 'ne postoje dokazi da marijuana kreira zločine, agresivno ponašanje, seksualne delikte, promjene ličnosti ili otpornost organizma na istu kao što to navode mediji i pojedini političari' te je stavlja ispod ovisnosti o alkoholu, cigaretama i kocki. Gotovo dvadeset i pet godina je trajala 'tabuizacija' konoplje, a američka vojska ponukana izvještajima da konoplja stvara agresiju, zločine i poremećaje ličnosti naručuje studiju od Arthur DLC kompanije da bi biljku koristili kao oružje protiv neprijatelja u Vijetnamu.

Istu ipak ne upotrebljavaju jer studija dokazuje kako su te osobine 'ili izmišljene ili znanstveno neponovljive'. 1970. dolazi konačno oružje protiv konoplje - zakon CDAPCA (Sveobuhvatni akt prevencije zlouporabe i kontrole droge) uz CSA dodatak (Controlled Substances Act). Konoplja je gotovo nevjerojatno klasificirana u I. Klasu - Superteške droge koje uništavaju organizam i psihu, bok uz bok kokainu i heroinu. Primjera radi, IV. Klasa bio je Pentazocin (stotine ljudi u prvoj godini umrlo od nuspojava). Intrigira dodatak kako je kanabis do tog dana bez ijednog poznatog smrtnog slučaja ili fizičke ovisnosti. Bill Clinton i Newt Gingrich danas priznaju korištenje marijuane radi 'rekreacije', uporaba biljke u medicinske svrhe postaje posve normalna stvar kao i lijek Marinol, pomoć u borbi protiv raka. Koje su blagodati ovog zabranjenog lijeka? Vjerojatno ih još sve nismo niti doznali. Prirodna konoplja ne zahtjeva herbicide i pesticide, stvara humus, čisti tlo, sadrži 250% više vlakana od pamuka i 600% od lana dok joj je sjeme bogato čitavim nizom blagodati među kojima se ističu antioksidansi, bjelančevine, karoten, fitosterol, fosfolipid, minerali, kalcij, magnezij, sumpor, željezo, cink, fosfor, svih 20 aminokiselina i vitamini (A, beta-karoten, B1, B2, B3, B6, C, D, E) kao i esencijalne masne kiseline. Tu su i brojne bolesti koje dokazano liječi, što ćemo obraditi jednom drugom prilikom. Na Balkanu je situacija donekle slična 70-tim godinama prošlog stoljeća u SAD-u, uz iznimku Slovenije koja bi svim državama u regiji mogla poslužiti kao uzor. Hrvati nerijetko odlaze u zatvor i do dvije godine zbog par jointa dok je uporaba u medicinske svrhe daleka utopija. Hrvatski simpoziji medicinske i industrijske konoplje uz pomoć par entuzijasta donose slamku spasa i oči EU i Balkana su uprte u sve fleksibilnije zakone povezane uz ovu biljku.

'Konoplja kao industrijska biljka višestruko je upotrebljiva. U Hrvatskoj čak ima i tradiciju (proizvodnja tekstila i užadi u bivšoj Jugoslaviji), a sve više jača u modernim trendovima. Prehrambena industrija je preferira zbog masnih kiselina prihvatljivih za ljudsku prehranu, sve više je aktualna u kozmetici dok je Zapad koristi i u medicinske svrhe. Dodajmo još i energetske primjene, posebice onu gdje služi kao gorivo, te ulogu u tekstilnoj i automobilskoj industriji - za izradu unutrašnjih karoserija zbog tvrdoće i razgradivosti. Od korijena, lista, stabljike, pa sve do cvijeta - cjelokupna je biljka iskoristiva i to je čini izuzetnom. Za poljoprivredu je naročito korisna za plodored, s obzirom da smo mi kao nacija najviše bazirani na monokulture. Konoplja je i vrstan herbicid jer njezin visok i dominantan rast uništava korove. Dubokim korijenom rahli tlo, te ga na prirodan način poboljšava za sjetvu', svojevremeno mi je potvrdio Jure Zubak, pionir aktivizma ove biljke u Hrvatskoj.

Prije par mjeseci porazgovarao sam i s Rickom Simpsonom, tvorcem legendarnog ulja (smole) od biljke, kojom uspješno liječi rak. 'Osobno sam to dokazao da kanabis liječi rak prije puno godina! Izliječio sam prvo sam svoj rak, a zatim i tisuće tuđih. Dakle, ovakvi dokazi su nam vrlo dobro poznati već duže vrijeme. Moje pitanje je - zašto nitko ne čini ništa u vezi svega toga? Konstantno imate istraživanja s takvim rezultatima, a ljudi i dalje umiru?!', započeo je Kanađanin.

'Kanabis nije profitabilna biljka i ne postoji niti jedan razuman razlog za zabranu. Naglasimo - nitko nikada nije zbog nje umro, postao fizički ovisan ili se unesrećio. Nalazi se oduvijek na našim poljoprivrednim zemljištima, hranili smo stoku s njom i prisutna je kao dio prirode. Kada to objektivno promatramo - nema realnog razloga za zabranu, osim novčanog interesa i korupcije. Imao sam rak, trebao sam ulje za tretman, a oni opet nisu dopuštali iako nisu imali nikakav drugi lijek. Jedino ih zanima jesam li ja uzgajao 'travu' pa Vas spreme u zatvor, a to što sam bolestan i nemaju lijeka - nema veze! Sažeto rečeno - u zatvoru završite zbog bolesti, a tretman je odbijen'.

'Ovo ponavljam kao papagaj - kada bi svi jednog jutra nakon buđenja zapalili joint, mislim da bi to bio bolji svijet. Taj dan ne bi bilo bijesa na cesti, ne bi vrištali jedni na druge kod kuće jer bi shvatili da za to nema razloga. Stalno smo pod velikim stresom. Suluda situacija je da je alkohol dopušten, a kanabis nije. Iskreno, nemam apsolutno ništa protiv piva ili vina, ali protiv žestokih pića? Naravno da imam, uništavaju organizam. Pa čak je suludo i razmišljati o činjenici da su cigarete legalne, alkohol reklamiran, neispitane farmaceutske supstance u slobodnoj prodaji, a kanabis je zabranjen', smatra Simpson.

'Mislim da bi se zakonodavci u svakoj od država napokon trebali opametiti i barem sagledati očigledne dokaze u medicinskim studijama o konoplji. Očigledno je da je biljka prepuna blagodati i samo je pitanje vremena kada će sve postati legalno. Ukoliko pojedinci nastave ustrajno zabranjivati biljku zbog interesnih skupina ne bi bilo pretjerano tvrditi da će narod agresivno reagirati kada se skupi kritična masa. Ako ne radite dobro vlastiti posao i ne predstavljate volju ljudi koji su vas birali - što onda radite na svojoj poziciji? Definitivno niste predstavnik svojih glasača. Pozivam ljude da stvaraju pritisak na Vlade i zakonodavce da bi isti pogledali tematiku i shvatili koliko je ova biljka zapravo bitna' zaključio je Simpson.

Ovu nedjelju odvija se i konačni aktivistički pokušaj 'senzibilizacije' političara s temom, te će na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Mystica biti predstavljen projekt 'K(r)onoplja', točnije njegovo drugo izdanje. Prošlogodišnje je gotovo urodilo potpunom legalizacijom industrijske konoplje, a ovo će pogurati i medicinski aspekt biljke. Ja ću promovirati knjigu Joan Bello 'Liječenje raka marihuanom', a Vama preporučujem dolazak jer su gosti itekako atraktivni.

NEDJELJA, 19. LISTOPADA - K(R)ONOPLJA LIVE!

industrijska konoplja u praksi

11:00 - Gordan Masnjak: Projekt Kronoplja

11:15 - Dr.Sc. Mirela Holy: Politika i konoplja

11:30 - Prof.Dr.Sc. Milan Pospišil: Aktualne znanstvene spoznaje i usporedba s RH

12:00 - Hrvatski proizvođači i prerađivači: PANEL 'Industrijska konoplja u RH - DA!'

medicinska konoplja u Hrvatskoj

13:00 - Ivica Gunjina: Europska inicijativa 'Weed Like To Talk' - rezultati i analiza

13:15 - Promocija knjige Joan Bello 'Liječenje raka marihuanom' uz Ratka Martinovića

13:45 - Majda Robić: Izvještaj s 'World Hemp Congress 2014'

14:00 - Mislav Rapaholik: 'Konoplja na radiju', emisija na Radio Studentu

14:15 - Dr.Sc. Stribor Marković: Biljno ulje - hrana i lijek

14:45 - Tjalling Erkelens i Marta Gold: Bedrocan - iskustva iz Nizozemske i svijeta

15:15 - Rick Simpson: Ulje cannabis indice kao prirodni lijek

15:45 - Dubravko Klarić: Cannabis - suvremeni pristup prema uporabi i zlouporabi

16:30 - Stručnjaci: PANEL 'Medicinska konoplja u Hrvatskoj - DA ili NE?'

  • velika:

    dakle znam da medicinska konoplja nije isto sto i industrijska ali sta se vise čeka s tim da se promijeni ona jedna racenica u zakonu kako bi se mogla ekspolatirati čitava stabljika... ona jadncia Jakovinina žena je čak pitala i ... prikaži još!ala i EU parlament za to ..ovi su rekli baš nas briga ..i ništa ...ko je tu lud ...

  • Avatar Booyakasha
    Booyakasha:

    pa zato je i zabranjena, pomaze ljudima a farmaceutska mafija nema prihoda

  • Avatar airbizz
    airbizz:

    ljudi su se liječili i liječe se uljem marihuane.bio je u legalnoj prodaji do prije sto godina.onda je farmaceutska industrija silnim donacijama(korupcija) naterala vlasti da se zabrani korištenje marihuane,zato što lijekovi od marihuane brzo i učinkovito liječe razne bolesti,a to ... prikaži još!o nije uopće profitabilno.summa summarum-marihuana je lijek,a ne smrt.