Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

MEGALITNA EUROPA (2): Je li Anatolija ključni dokaz postojanja pretpotopne civilizacije?

Teza o povezanosti drevnih irsko-britanskih kultura s Anatolijom već je prilično poznata, no poveznica nalazišta u jugoistočnoj Turskoj s pretpotopnim civilizacijama novi je upitnik u znanstvenim krugovima.
Objava 02. listopada 2020. 1 komentara 9194 prikaza
Göbekli Tepe
Göbekli Tepe
Wikipedia

Za početak moramo biti otvorena uma i vjerovati u mogućnost Velikog potopa koji se poput arhetipa ukorijenio u razne svjetske mitologije, kao i udar kometa Clovis čije su posljedice dugoročno promijenile klimu, te najambiciozniji dio mozaika - postojanje sjedilačkih civilizacija prije toliko spominjane 10.800 godine prije nove ere.

Anatolija - prva civilizacija s gradovima, poljoprivredom, stočarstvom i odjećom?

A kako se kao 'kolijevka civilizacije' učestalo spominje Anatolija, onda je logično upravo tamo i provjeriti ove tri enigme. Za tako što ću ipak morati pričekati još dva-tri tjedna kada obilazim lokalitete (i vi se naravno možete prijaviti za odlazak u Göbekli Tepe iz Zagreba od 18.10. do 23.10. na ovom linku, tamo ću održati i detaljnije predavanje) no ništa mi ne brani da se osvrnem na činjenično stanje. 'Anatolijska hipoteza' pandan je 'Kurganskoj hipotezi' i drevnu Tursku pretvara u bazen razdvajanja praindoeuropljana u mlađem kamenom dobu. Sumeranske legende nose pompozne epitete - ‘Mjesto gdje su se rađali Bogovi’, 'Spoj neba i zemlje', 'Grad koji je preživio potop', kao i sjedište sumerske kozmologije - sve su to imena vezana za mitski Ekur kojeg rumunjski arheolog Dragos Gheorghiu veže upravo za ovaj uski pojas u Anatoliji.

MEGALITNA EUROPA (1): Kako Newgrange i irski dolmeni redefiniraju staru Europu

Prvi dokazi agronomije, stočarstva, ceremonije, tkanja, bakrenih alata, žrtvovanja, no i najbitniji dokaz o prijelazu s nomadskog na sjedilački način života - sve navedeno moglo bi se svesti na samo jedan jedini lokalitet. Prije njegovog otkrića svaki raniji nosio je iste pretenciozne teze, prvo Çatalhöyük (7500.god.pr.Kr.), a zatim Aşıklı Höyük (8200.god.pr.Kr.), Nevalı Çori (8400.god.pr.Kr.), Cayönü Tepesi (8630.god.pr.Kr.), a u posljednje vrijeme nakon otkrića Boncuklu Tarla lokacije (9300.god.pr.Kr.) eksperti počinju sumnjati i da je famozni Göbekli Tepe najstariji primjer sofisticirane civilizacije. Sad dolazimo do one tri stavke. Teško je povjerovati da su nomadi bez ikakvog znanja odlučili raditi tako kompleksno zdanje. Dapače, čak bi i laik pomislio da je pronađeni kompleks vrhunac neke civilizacije prije nego njezin skromni početak. A tomu u prilog govore i svi ostali kompleksi koji su unatoč novijem datumu izgradnje samo blijede kopije i kulturalni utjecaji 'Trbušastog Brda'.

Göbekli Tepe - ultimativna arheološka anomalija

Ulazak s krova u kuće bez vrata, ognjišta i 'oltari' koji poput televizora uzimaju fokus stanara, opsidijanska zrcala i muralni reljefi, životinjski trofeji, pokop pokojnika ispod kuće s tijelom odvojenim od lubanje koja je služila kao pokućanski artefakt, čudnovate figurice - sve navedeno je zona utjecaja kulture koja je izgradila Göbekli Tepe. To arheološko nalazište ultimativna je 'anomalija', nešto što se ne uklapa u niti jedan kontekst utanačene slike o tadašnjem razvoju čovjeka. Praktički kao da pronađete automobil zaleđen odmah do mamuta. 20 koncentričnih kružnica različitih oblika u svojoj unutrašnjosti nose 200 stupova od kojih svaki ima vlastitu simboliku, reljefe, životinske oblike. I da to ne bude dosta, tu su i lubanje, totemi, dva različita građevinska pravca dvaju arhitekata, kao i ono najintrigantnije - dokaz da je lokacija poput vremenske kapsule zakopana od strane korisnika zbog čega je i preživjela zub vremena.

 

Vjerojatno se pitate zašto ne spominjem svrhu? Zato što doslovno svaki stručni autoritet ima vlastito mišljenje čemu je Göbekli Tepe služio. A paradoksalno, možda su svi donekle u pravu. Klaus Schmidt koji ga je i nanovo otkrio držao je stav o 'hramu kulta mrtvih', Ruth Schuster smatra kako je ovo trofejna galerija kulta lubanje, njemački arheološki institut spaja te dvije teze u 'nekropolu', tim sa Sveučilišta Edinburgh vjeruje kako je svaki stup marker bitnog događaja iz prošlosti u tezi o 'drevnom muzeju', publicist Andrew Collins kroz detaljnu analizu tumači kako je riječ o astroarheološkom opservatoriju, Giulio Magli tipuje na slavljenje izlaska zvijezde Sirius iznad horizonta (oko 9300.god.pr.Kr.), ambiciozni Brian Thomas tvrdi da je ovo utočište preživjelih nakon Velikog potopa, a ništa manje smjele nisu ni teze o Rajskom vrtu i Noinoj arci pošto se sve više-manje nalazi na prostoru navedenih fenomena. Trojac Hancock/Burley/Schoch potrudio se u svojim knjigama iznijeti najzanimljiviju tezu o 'poruci u boci' - po njima je Göbekli Tepe poput Majanskog kalendara upozorenje na jedinstven događaj između 1960. i 2040. godine, poravnanje Sunca sa središtem galaksije.

Sve navedeno ću sam testirati prilikom obilaska i svoj ću zaključak iznijeti u narednom nastavku serijala o megalitnoj Europi. Čitamo se!

  • Georg:

    Opet ti turci muslici islamiziraju sto vec.vjerojatno opet spremaju napad na nas kao prije nekoliko godina.molit cu se crkvi da se to ne dogodi