Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

MEGALITNA EUROPA (3): Göbekli Tepe - nulta točka civilizacije ili poruka u boci izgubljene kulture?

Odlazak na najstariju građevinu na svijetu po službenom narativu plan mi je već duže vrijeme.
Objava 25. listopada 2020. 3 komentara 9955 prikaza
Göbekli Tepe
Göbekli Tepe
Autor: Ratko Martinović

Tko bi rekao da ću tu ideju o posjetu turskom Göbekli Tepeu ostvariti upravo u vrijeme korona blokade. Anatolija i Mezopotamija tako su mi nenadano postale putna destinacija usred novih planiranih 'lockdown' mjera.

Anatolija je bogatstvo raskoši

Aranžman sam uzeo od Jungle Tribe agencije (i vi ga OVDJE možete rezervirati) pa je osim navedenog lokaliteta uključivao i brojne druge destinacije, poput špilja u Dari, rodne pećine proroka Abra(ha)ma u Urfi, Antiohovih kolosa na planini Nemrut i sve sile hedonističkih kulinarskih momenata. Blizina granice sa Sirijom može se svesti na tri čarobne riječi - pijesak, prašina i beton. Zvuk hodže kojeg jedino pijetao nastoji nadglasati budi vas svakog jutra oko 5. Anatolija predstavlja svijet koji rano rani, ali i kasno liježe. Odlazak na posao uz svitanje sunca ovdje je životni stil pa previše ne čudi podatak da je Turska jedna od najpotentnijih nacija, u svakom smislu.

Druženje i posao potraju pak i nakon sumraka pa miris kave i pistacije osvježava ulice do ponoći. Za nekog tko je sklon biblijskom narativu ovo doista izgleda kao mjesto koje bi bog preferirao više od ostalih, pa nije bez razloga u blizini smješten i Rajski vrt, i Noina arka uz Ararat, i Tigris i Eufrat. Topao vjetar, nestvarna kombinacija prerije, riječnog akvatorija i prostorija isklesanih iz stijena, te prefina riba bili su mamac i blagoslovljenim evanđelistima, i autokratskim kraljevima, i nebeskim bićima. Kako je suputnik naglasio, ovdje gdje god da lopatu zabodeš naiđeš na pravi mali arheološki Eldorado. Krstarenje Eufratom bio je samo dio kolača, ostatak nose deve, prašnjavi autobusi i ishabane japanke koje podsjećaju da ljeto nije završilo. A po dojmu sasvim je moguće da ovdje ni nema godišnjih doba.

Nulta točka civilizacije ili prašnjava razglednica?

Sve to su bitni faktori za krunu čitavog puta, posjet 'Trbušastom brdu' koje poput vojne promatračnice ili 'alfa' orla nadgleda pejzaž škrte zemlje, vulkanske sedre i pokojeg izoliranog komada raslinja. Busom su pompozno odjekivale krilatice - 'nulta točka civilizacije', 'najstarija građevina na svijetu', pa i 'vremenska kapsula izgubljene kulture'. Otkako je Klaus Schmidt s Njemačkog arheološkog instituta kao stipendist završio na obližnjem Nevalı Çori lokalitetu dobrim je njuhom za širi povijesni i kulturalni kontekst pronašao paušalni izvještaj Sveučilišta iz Chicaga koje je 1963. zaključilo kako se na Göbekli uzvišenju možda krije nešto starije od bizantskog groblja. Kopajući nailazi na prvi T-stup i sve ostalo je povijest. I da nije vrelog ljeta 2014. tijekom godišnjeg odmora u rodnoj Njemačkoj doživio srčani udar tijekom plivačke dionice vjerojatno bismo danas analizirali veći dio iskopina od skromnih 5%. I vjerojatno ne bi gubili vrijeme na konstantne prepirke oko svrhe same građevine.

Nije zato ni pretenciozna izjava legendarnog arheologa Iana Hoddera sa Sveučilišta Stanford, zaslužnog za iskopine Çatalhöyüka, koji tvrdi da 'Göbekli Tepe mijenja sve'. Kako je riječ o ultimativnoj arheološkoj anomaliji, ista bi mogla donijeti i odgovor na vječno pitanje - donosi li mlađe kameno doba (neolitik) civilizaciju ili je ona već postojala? Jesu li upravo u Anatoliji nomadski lovci skupljači tranzitirali u sjedilačku kulturu ili su ovi gradovi posljednji arhitektonski dosezi nestalog naroda? Upravo je u tijeku znanstvena debata čije konsekvence idu u prilog razvoju događaja koji bi mogao rezultirati i jednom takvom kataklizmom. Riječ je o Clovis hipotezi, odnosno udaru kometa Clovis u Zemlju oko 10800. godine prije Krista. Tada dolazi do naglog i neviđenog prelaska u Ledeno doba zbog čega je 75% megafaune izumrlo, led je prekrio Kanadu i sjeverni dio SAD-a, a konsekvence su se osjetile diljem planeta. 1200 godina kasnije, točnije 9600. godine prije Krista, temperatura raste do strmoglavih 15 stupnjeva, led se ubrzano topi, ogromne količine vode potapaju kopno, a najpoznatija žrtva takve katastrofe je misteriozna sveindijanska Clovis kultura sjeverne Amerike čije ostatke sve češće pronalaze američki arheolozi.

Kompleksna arheološka anomalija

Nužno je ponoviti da u tim vremenima nema niti jedne ozbiljnije građevine, ako je vjerovati službenoj teoriji. Ljudi su nomadi, žive u improviziranim šatorima, ne poznaju ni najelementarnije znanosti. Uz izuzetak dvaju 'sjedilačkih anomalija' - Jomonske japanske i natufijske levantske kulture. Oni već par tisuća godina žive u sjedilačkim uvjetima, no bez pretjerane sofisticiranosti u strukturi naselja. I onda praktički ni iz čega nastaje Göbekli Tepe! Znanstvenici tvrde kako ga je izgradila skupina nomada koje je neki ambiciozni i očito autoritativni umjetnik ili svećenik uspio uvjeriti da njegove nadrealne apstrakcije pretvore u djelo. Pa je između 500 i 1000 ljudi sišlo s konja i godinama je nastojalo realizirati ideju čiju kompleksnost narednih 5-6 tisuća godina nitko nije uspio ni približno iskopirati, a kamoli nadmašiti. Dapače, kulturalni utjecaj lokaliteta vidi se diljem regije - Cayönü Tepesi (8630.pr.Kr.) dokaz je o sustavnoj poljoprivredi i stočarstvu, bakrenim alatima i tkanoj odjeći, Nevalı Çori (8400.pr.Kr.) pak pokušava iskopirati T-stupove i drenažne cijevi, Aşıklı Höyük (8200.pr.Kr.) slijedi kontinuitet gradnje i korištenja kroz čak trinaest naraštaja, a spomenuti Çatalhöyük (7500.pr.Kr.) interpretira složeni sustav simbola, reljefa, murala, lubanja. Svi ti lokaliteti samo nastoje vjerno iskopirati ono što je kasnije otkriveno na prilično starijem nalazištu.

Službeni datum izgradnje prve faze Göbekli Tepe građevine smješten je između 9600. i 9110. godine prije Krista, što odgovara i prestanku navedene kataklizme i trijangulacije pozicija stupova i zvjezdanog neba kojom su ambiciozniji istraživači nastojali potvrditi astroarheološki potencijal lokaliteta. No treba i navesti kako je takvim idejama prethodio priličan znanstveni oprez o formi pronađenog. Tomu nisu razlog samo zakulisna igra ili konzervativizam prilikom novog ispisivanja povijesnih udžbenika. Problem društveno-kulturalnog konteksta, obrasci i nomadskog i sjedilačkog načina života, enigma oko konačne veličine lokaliteta, struktura koja upućuje na višu fazu civilizacije, a ne njezin početni moment, 500 i više pouzdanih radnika za izgradnju, težina stupova koja zna iznositi i preko 50 tona najvećeg megalita, te najveći problem - namjerno zakopavanje građevine. Zato ne čudi što neki arheolozi smatraju da su rezultati datiranja obaju faza gradnje zapravo datumi njihova zakapanja, ne i izgradnje. A to bi značilo da je ova građevina mogla i morala preživjeti kataklizmička događanja o kojima sam pisao ranije. Implikacije toga bile bi nevjerojatne.

Dvije faze gradnje zakopane pod velom tajne

Nužno je i još jednom navesti da su sve ovo službene i 'mainstream' teze i teorije. Ovo je zapravo prvi puta da katedra prihvaća ideje koje je odbacivala samim spomenom ranije izgradnje Giza platoa, kompleksa u Visokom, indonezijskom Gunung Padangu ili Teotihuacanu. Što je pronađeno u Göbekli Tepeu? Zasad su iskopane četiri koncentrične kružnice s po 2 T-stupa prekrivena antropomorfskim reljefima, čudnovatim simbolima, 'rukama' i 'ramenima'. Tu su i brojne figurice, 'torbice' koje vidimo i u Sumeru, Babilonu, pa i u ostacima Olmeka u Meksiku, kao i fragmenti triju lubanja koje su ukrašavane neposredno nakon smrti pokojnika što potvrđuje elastičnost kostiju, a takva praksa ostaje jedinstvena u ljudskoj povijesti. Ovo je službeno najstarija megalitna, arhitekturalna i društvena struktura s najmanje 20 kružnica i desecima, pa možda i stotinama većih i manjih stupova ovisno o fazi izgradnje. Koje kao što sam spomenuo dijelimo na dva razdoblja - Sloj III starija je formacija dok je Sloj II nastao desetak generacija kasnije. Prvu fazu krase reljefi životinja (bik, lisica, ždral/lešinar, vepar, gazela, magarac, zmija, reptil, insekt, pauk, ptica), četiri iskopane i šesnaest neiskopanih koncentričnih kružnica, u čijem središtu se nalaze po dva T-stupa s rukama, ramenima i remenjem oslikana piktogramima i reljefima, a tu su spomenute lubanje, kamena lica i stolice unutar kružnice. Noviju fazu prepoznajemo po manjim pravokutnim prostorijama s manjim T-stupovima u sredini, bez vrata i prozora, životinjama na ljudskim glavama, epohalnom ‘zgradom lavljih stupova’ i totemom (1.92 m) - sve navedeno nalazi se desetak metara od iskopanih starih struktura.

I sad dolazimo do podjednako bitnog pitanja - čemu je građevina uopće služila? Klaus Schmidt je vjerojatno i zbog straha od neprihvaćanja u akademskim krugovima dao najjednostavniji odgovor, hram. No da bi nešto bilo potvrđeno kao hram mora ispoštovati određene postulate, a Göbekli Tepe tako što ne odražava ni polovično pošto ne pronalazimo ni bogove, ni oltare, a ni sakramentalne okvire. Ruth Schuster smatra da je u pitanju trofejna galerija kulta lubanje zbog pronađenih ukrašenih skeleta pa su po njoj djelići triju lubanja možda trofeji, možda heroji, možda kažnjenici, a možda i sakramenti. Netko zloban bi dodao 'možda su u šumi'. Njemački arheološki institut u obzir uzima i Schmidtovu i Schusteričinu tezu u teoriji o nekropoli. Pronađena kamena lica i maske imaju jasno izražene facijalne ekspresije pa su ih nazvali 'pogrebnim maskama'. Njihova svrha je pak puki predmet špekulacija. Zanimljivije ideje počinju sa Sveučilištom iz škotskog Edinburgha čija teza Göbekli Tepe naziva muzejom ili vremenskom kapsulom. Netko je lokalitet zakopao jer je svaki stup zapravo marker bitnog događaja iz prošlosti. Proveli su i računalne simulacije u kojima životinje povezuju sa sazviježđima i zodijakom, pa je tako poznati ‘Strvinarov kamen’ karta zvjezdanog neba koja udar kometa Clovis povezuje s 10950. godinom prije Krista. Na tom tragu su i britanski publicist Andrew Collins za kojeg je građevina samo još jedan primjer astroarheološkog opservatorija kakve nalazimo diljem megalitskog svijeta starih civilizacija, a glifovi, omjeri i oblici struktura su kozmički događaji. Giulio Magli je među otkrivenim stupovima po istom principu prepoznao zvijezdu Sirius koja se sve do 9300. godine prije Krista nalazi ispod horizonta, pa bi ovo zapravo bio spomenik rađanju nove zvijezde na zvjezdanom nebu. Po njemu se tri koncentrične kružnice spajaju s 9100.-tom, 8750.-tom i 8300.-tom godinom prije Krista.

Upozorenje za buduće naraštaje

Publicistički trojac Graham Hancock - Paul Burley - Robert Schoch izradio je detaljne simulacije nalazišta opisane na tridesetak stranica grafičkih prikaza u knjizi 'Čarobnjaci bogova' (Teledisk, 2018.), te je za njih u pitanju 'poruka u boci' sa solarnim i astronomskim koordinatama konjukcije Sunca sa Strijelcem i središtem Mliječne staze na zimski solsticij između 1960. i 2040. godine nove ere (Sunce poravnano sa središtem galaksije, svakih 26.000 godina, precesija ekvinocija), mapa je plotirana 9600. godine prije Krista. Pojednostavljeno, netko se prilično potrudio da bi nas upozorio na značaj tog epskog događaja. I time bi Göbekli Tepe bio megalitni Majanski kalendar. Taj ples između stvarnosti i mita iskoristili su Brian Thomas koji smatra da je lokalitet utočište preživjelih nakon Velikog potopa koji su ostavili spomenik svojoj izgubljenoj civilizaciji, Dragos Gheorghiu koji je uvjeren kako je pronađen sumerski Ekur - hram Annunakija odakle su ljudi spoznali poljoprivredu, stočarstvo i odjevanje, ‘Mjesto gdje su se rađali Bogovi’, spoj neba i zemlje, grad koji je preživio potop i sjedište sumerske kozmologije. Tu su naravno i neizostavni 'Ancient Aliens' komentatori za koje bi sve moglo biti i simbolički prikaz Noine arke s obzirom na veliki broj životinja i blizinu Ararata, kao i Rajski vrt pošto su Adam i Eva prognani u obližnji Harran. Kao što vidite, znanstvenicima i pustolovima ne nedostaje maštovitosti, a moj je dojam da bi bilo tko od vas mogao bez ikakvih problema napraviti svoju tezu i ne bi bila neobičnija i netočnija od navedenih.

Göbekli Tepe 01Foto: Göbekli Tepe 01 1 / 10

Ovo epohalno otkriće pokrenulo je lavinu. Jasno je da ovo nije nastalo slučajno i more arheologa nahrupilo je u regiju s ciljem da pronađe starija nalazišta kao dokaz 'metode pokušaja i promašaja', odnosno vježbanja i usavršavanja. I to je urodilo plodom. Hamzan Tepe, Karahan Tepe, Sefer Tepe, Hasli Tepe bili su samo predigra za otkriće Boncuklu Tarla lokaliteta, datiranog u 9300. godinu prije Krista. Tri monolitne strukture, novo najstarije organizirano selo na svijetu koje je imalo i kanalizaciju vjerojatno su vrh ledenog brijega, kako u simboličkom, tako i u post-ledenodobnom žargonu. Moje doživljaje vidjet ćete u videu, no pravi šok doživite tek kada dođete u muzej u Urfi i osjetite veličinu megalitnih stupova koji kao da su građeni za divove. Tu su i izuzetno sofisticirani vijci, ogrlice, simboli životinja, maske s neobičnim licima. Vodič mi je rekao da će za iskopavanje čitave lokacije koja seže preko cijelog brda trebati i do 50 godina pa je pitanje hoćemo li i doživjeti punu raskoš čudesne građevine. Nažalost, izgradnja kupole čiji je cilj navodno bio spriječavanje štete od kiše oštetila je dio nalazišta i moramo se nadati da će etika turskih arheologa korelirati s pažljivim pristupom prema spomeniku nulte kategorije. Koji ne samo da bi mogao otkriti povijest naše civilizacije nego i neke izgubljene u vihoru izumiranja. Otkriće da nismo prva ni najrazvijenija kultura bilo bi ravno prvom kontaktu s vanzemaljskom inteligencijom. I podsjetilo nas da postoje sile veće i od nas samih koje nam možda već sada kucaju na vrata...

  • Avatar rmartinosb
    rmartinosb:

    Kortik je stariji ako se računaju prve faze naseljavanja (10400 BCE), no ako se gledaju sličnosti s Gobeklijem (ukrašavanje lubanja, nakit, maske) onda bi to već mogao samo biti kulturalni utjecaj jer je praksa počela iza 8000 BCE... bolji primjer je Boncuklu Tarla

  • RomTailor:

    Prva recenica i vec greska. Najstarije nalaziste je Körtik Tepe. Inace dobar clanak...