Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

Tehnike utjecaja na Matricu: Moć molitve i meditacije

Cilj meditacije – širenje svijesti
Objava 06. svibnja 2020. 0 komentara 730 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Molitva - lijek protiv negativnog razmišljanja

Po definiciji, molitva je oblik obraćanja Bogu, uz uspostavljanje odnosa s Bogom ili kakvim božanstvom, odnosno božici, bogu ili bogovima. Katolici se obično mole i svecima, Mariji i anđelima čuvarima. No, što ako je molitva zapravo samo odašiljanje pozitivnog signala u prostor i utjecaj na Matricu?

Ruska istraživanja o molitvi

1985. dr. Boguslaw Lipinski svojim uređajem, popularno nazvanim elektroskop (uređaj za mjerenje električnog naboja), izmjerio je količinu naboja prilikom grupne molitve u jednom od najpoznatijih svetišta na svijetu, hercegovačkom Međugorju. Ukazuje li se tamo gospa pitanje je na koje niti Vatikan nema odgovora kao ni najveći znanstvenici no ono što je Lipinski otkrio svakako rješava jedan misterij – molitva u grupi ima fizikalnu moć.

Nedavno su ruski znanstvenici iz St. Petersburga materijalno dokazali da su čudesna izlječenja povezana s duhovnošću istinita te su otkrili mnoge tjelesne i duševne promjene koje čovjek može doživjeti u trenutku molitve ili vjerskog obreda. Znanstvenici su dokazali da vjernik udubljen u molitvu potpuno isključuje moždanu koru, a to označava potpunu sigurnost i odsustvo stresa, prenosi Dalje.com.

Molitva lijek protiv negativnog razmišljanja

Profesor Slezin uspio je izmjeriti moć molitve te je ustanovio da redovnik koji moli potpuno isključuje moždanu koru što je zabilježeno još jedino kod djece do tri mjeseca koja su sigurna u blizini svoje majke. Kako ljudi rastu, osjećaj sigurnosti se sve više smanjuje, a povećava se moždana aktivnost. Aktivnost se smanjuje jedino tijekom dubokog sna i molitve, a to dobro utječe na ljude.

‘Molitva je snažan lijek te ne samo da regulira sve procese u ljudskom organizmu, nego i obnavlja uništenu strukturu svijesti’, tvrdi Valery Slezin, direktor Laboratorija za neuropsihofiziologiju na Institutu za istraživanje i razvoj psihoneurologije u St. Petersburgu.

Većina bolesti uzrokovana je tako negativnim situacijama i umno potenciranim problemima koji se tijekom molitve povlače ili čak potpuno nestaju. Znanstvenici su dokazali da se nakon mise i drugih vjerskih obreda normalizira krvni tlak i druge vrijednosti izmjerene u krvi. Navodno je dokazano i da zvuk zvona ubija viruse, a sveta voda mijenja svoja svojstva izlječenja ovisno o stupnju vjerovanja vjernika što je zapravo samo dodatak na teoriju o ‘pamćenju vode’.

 

 

Cilj meditacije – širenje svijesti

Definicija nam kaže da je meditacija (prema latinskom ‘meditatio’ – razmišljanje, udubljivanje, usredotočenje) duhovna vježba u kojoj meditant svoju pažnju usmjerava prema određenom misaonom sadržaju. Meditacija je izvorno proizišla iz istočne mudrosti, i imala je izričito duhovno značenje. U današnje vrijeme meditacija se sve više predstavlja i koristi kao sredstvo s ciljem odmora i opuštanja. Sasvim je moguće da je meditacija zapravo sinkronizacija sa svemirom oko nas i odašiljanje vibracija na jednoj usklađenoj frekvenciji s ciljem.

U istočnim religioznim kulturama osnovni ciljevi meditacije su širenje svijesti, u kojoj dolazi do spoznaje biti stvari. Može biti i praćena raznim vježbama disanja, posebno u hinduizmu i budizmu. Postoji više vrsta meditativnih tehnika. Razlikuju se po tradicionalnoj vjerskoj pozadini, prema namjeni, i po uputama pojedinih učitelja ili iscjelitelja. Tehnike meditacije se mogu podijeliti u dvije kategorije: fizički pasivna meditacija, s koncentracijom na samu duhovnu djelatnost i meditacija u sklopu s nekom fizičkom aktivnošću, koja može biti recitiranje ili disanje. Smatra se da je meditacija onoliko uspješna, koliko je usredotočenost na sadržaj duža i ustrajnija.

Znanstvene studije

Znanstvenici u SAD-u i Kanadi su uspjeli locirati dijelove mozga koji se mijenjaju za vrijeme meditacije. ‘Meditacija pomaže u reduciranju aktivnosti u dijelu mozga koji se zove amigdala, dvojne žlijezde koja upravlja našim osjećajem i stresom. Oni koji su više pod stresom i koji su više zabrinuti i tjeskobni, imaju preaktivnu amigdalu. Meditacija reducira hiperaktivan rad amigdale. Tu je i efekt kojeg meditacija ima na moždanu isnualu, dio mozga koji se bavi dubokim emocijama, recimo kada nam je ‘srce slomljeno’ zbog nesretne ljubavi, tada osjećamo neku vrstu boli’ navodi Mark Williams, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu Oxford, prenosi Javno.

Izuzev toga, portal Matrix World sažeo je još čitav niz znanstveno dokazanih dobrobiti:

>> Meditacija se primjenjuje u liječenju boli, stresa, depresije, ovisnosti, bijesa i poremećaja pažnje (ADD) i često je u kombinaciji s klasičnim medicinskim liječenjem – i nizom drugih uvjeta. Na primjer, napadaji panike, opsesivno-kompulzivni poremećaj, nesanica, psorijaza, određeni tipovi karcinoma, zujanje u ušima, fibromijalgija.

>> Otkriveno je da mozak ima sposobnost mijenjanja svoje strukture i funkcije – jačajući sklopove koje često koristi, a slabeći i smanjujući one koje ne koristi često. Tu fleksibilnost u mozgu nazivamo “neuroplastičnost” i ona objašnjava zašto meditacija može imati trajan učinak na način na koji obrađujemo misli i emocije.

>> Neuroznanstvenici su otkrili da meditacija može stimulirati značajna povećanja aktivnosti u nekom dijelovima lijevog prednjeg korteksa – područje mozga povezano s pozitivnim emocijama kao što su sreća, entuzijazam, užitak i samokontrola. Osobe koje meditiraju također pokazuju smanjujuću razinu aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s negativnim emocijama kao što su depresija, sebičnost i nedostatak sreće i zadovoljstva. Meditacija također stvara umirujući učinak u amigdali, dijelu mozga koji se ponaša kao okidač straha i ljutnje.

>> Mindfulness meditacija također pokazuje znatan doprinos jačanju imuniteta i vlastite sposobnosti koncentracije, kao i smanjenu napetost u arterijama kod ljudi koji pate od povišenog krvnog tlaka.

>> Istraživanja su pokazala da kognitivno liječenje bazirano na mindfulnessu može prepoloviti stopu ponovne pojave teške depresije kod ljudi koji pate od dvije ili više epizoda.

>> Ustanovljeno je da bolesnici koji su prakticirali duboku meditaciju ozdravljaju do četiri puta brže nego kad koriste ultraljubičasto svijetlo za liječenje kožne bolesti psorijaze.

>> Bolnica Saint Anne u Parizu prva je medicinska u stanova u Francuskoj koja je 2004. godine uvela mindfulness. Program je predstavio psihijatar i psihoterapeut Christophe Andrea.

>> Više od 10 milijuna ljudi u SAD-u kaže da redovito prakticiraju neku vrstu meditacije – dvostruko više nego prije deset godina. Nacionalni Institut za Zdravstvo je 2008. godine u Americi financirao više od 50 istraživanja mindfulnessa u usporedbi sa samo 3 u 2000. g.

>> Meditaciju i mindfulness tehnike koristi široki krug ljudi, od poslovnih lidera, medicinskih stručnjaka, školaraca i zatvorenika, do odvjetnika, vojnog osoblja, trudnica, olimpijskih sportaša, i sportskih zvijezda.

>> Američka vojska osoblju pri povratku s dužnosti iz Iraka i Afganistana nudi “mindfulness” obuku u cilju pomoći pri PTSP-u i psihološkom učinku nakon bitke.

Transcedentalna meditacija

Više od 500 znanstvenih studija, provedenih na 200 neovisnih sveučilišta i institucija u 33 zemlje i objavljenih u više od 100 vodećih znanstvenih časopisa, dokumentiralo je ovu granu meditacije. Maharishijeva transcendentalna meditacija opisana je kao ‘povoljna za mentalni potencijal, zdravlje i društveno ponašanje’. Kao dobrobiti su navedene statistički potkrijepljene povećana budnost djece i roditelja, do zdravlja, sreće i dugovječnosti starijih meditanata.

 

Također je došlo do smanjenja stresa potvrđenog fiziološkim promjenama – poput smanjenog kortizola, smanjenjem mišićne napetosti, normalizacijom krvnog tlaka, povećanom autonomnom stabilnosti i povećanom EEG koherencijom. Tu je i smanjenje anksioznosti i depresije, smanjenje PTSP-a i povećanje samoostvarenja. Znanstvenici su tu pojavu imenovali Maharishi efekt.

Ostale meditativne metode

Autogeni trening naziva se i ‘vježbanje’ ili ‘opuštanje’ jer ga je razvio njemački neuropsihijatar J.H. Shultz. Namjerno nije koristio naziv ‘meditacija’ zbog boljeg PR-a, no gotovo je identičan nekim meditacijskim tehnikama. On nema mističnu ili religijsku pozadinu, a cilj je pomoć praktikantu da upozna svoje tijelo, da nauči kako ono funkcionira tehnikom autosugestije i promatranja.

Ova tehnika svoje korijene ima u Indiji i dolazi kao dio vježbi Hata Yoge uz vježbe disanja. Teorija govori da prateći vlastiti dah uviđate u kakvom vam je stanju um. Pranayama je više vježba nego meditacija utoliko što od vježbača traži da aktivno regulira svoj dah kako bi postigao visok stupanj opuštanja.

Vipassana je drevna meditacija čiji je začetnik Buddha i nema za cilj samo opustiti meditatora ili ga osloboditi toksina. Tehnika će vježbača osloboditi stresa, briga, možda i izliječiti od neke bolesti, ali to je samo nus-pojava približavanja konačnom cilju.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.