Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

'MUZEJ OD MILIJARDU DOLARA': Otvorenje Giza muzeja u sjeni otkrića novih prostorija u Velikoj piramidi

Ako imalo pratite intrige vezane za Egipat, znate da nikada ništa nije sigurno.
Objava 24. travnja 2021. 1 komentara 2565 prikaza
Veliki egipatski muzej
Veliki egipatski muzej
Wikipedija

Od davne 2012. godine periodično svjedočimo paradama, velikim najavama i datumima otvaranja projekta grandiozno nazvanog GEM iliti Grand Egyptian Museum (Veliki egipatski muzej), smještenog na samo par kilometara od Giza platoa. Iza nacrta projekta stoji irska kompanija Heneghan Peng Architects, a od njegovog početka izmijenile su se tri vlasti (Mubarak, Muslimansko bratstvo, Sisi), izbio je požar, brojni artefakti su već preneseni. I, ono najbitnije - po balkanskom principu troškovi izgradnje narasli od početnih 550 milijuna dolara do 'preko milijardu dolara'. Toga se egipatske vlasti ne stide, već trošak koriste kao PR alat.

Najskuplji i najveći arheološki muzej u povijesti

Epitet 'najskuplji' usko prati i 'najveći arheološki muzej na svijetu' - 480.000 kvadratnih metara osigurava lidersku poziciju. Sve je dio još pompoznijeg plana 'Giza 2030' u kojem će se okolno seosko područje pretvoriti u superiornu konstrukciju praćenu trgovima, fontanama, luksuznim hotelima. No sve treba uzeti s rezervom, ponajviše jer vrijeme u Egiptu teče nešto sporije. Zbog korone su ukinute ekskluzivne ture po gradilištu i obilazak 50.000+ artefakata (brojka je načelna jer kustosi u jednom videu pričaju o 50 tisuća da bi u istom videu kasnije spomenuli 100 tisuća umjetnina) pa ne znamo je li napokon sve i dovršeno. Početkom travnja su organizirali de facto posljednji prijenos vrijednosti iz stare lokacije na kairskom trgu Tahrir (više u videu ispod) pa bi sve trebalo biti spremno za otvorenje.

 

Koje je sudeći po službenoj stranici opet prolongirano na 'kasnu 2021.' što god to značilo. Da bismo dobili realniji uvid u fazu izgradnje, otišao sam na službenu stranicu izvođača radova, i to ne tuzemnog Orascoma već partnera - belgijskog Besixa. Izvještaj star četiri mjeseca govori o 'iznimno kompleksnom i teškom zadatku' pošto istovremeno igra ulogu muzeja, konferencijskog centra, 3D kina, shopping centra (restorani, trgovine), konzervacijske dvorane (mumije i osjetljivi papirus). Sve s unikatnim repliciranjem građevinskog stila drevnog Kemeta što uključuje nepraktičan ali nužan krov od bijelog betona, ogromnim potpornim stupovima, kaskadnim panelima (svaki drugačijeg stila), jedinstvenim zidovima veličine 33.000 kvadratnih metara... Tvrtka ističe kako je priča zahtjevnija od projekata na Bliskom istoku, te se može nazrijeti da se zahtjevi mijenjaju ovisno o fazi projekta. Što u prijevodu znači - bit će gotovo kad naručitelj radova kaže da je gotovo.

Prvo novo otkriće u Velikoj piramidi još od 19. stoljeća

Šteta jer sam dobio priliku biti dio putovanja u Egipat koje će osim Luksora, Karnaka, Doline kraljeva, brojnih hramova završiti upravo u Gizi (cijenu, datume i hodogram provjerite OVDJE), a tijekom puta moći ćete pogledati i moja predavanja o povijesti i mistici drevnog Egipta, kao mitologiji. Sve to ćemo možda pronaći u najzanimljivijem novijem egipatskom otkriću koje je prije par godina u sjenu bacilo i samo otvaranje Velikog egipatskog muzeja. ScanPyramids je združeni projekt Sveučilišta Kairo i francuskog HIP instituta za inovativnu prezervaciju naslijeđa. 'Bombardiranje' četiriju egipatskih piramida neinvazivnim česticama (infracrvena termografija, muonska termografija) trebalo je potvrditi teoriju po kojoj ne postoje dodatne skrivene prostorije. Tri različita tima (Nagoya, Tsukuba, Pariz) tako su se potpuno iznenadila kada su nad Velikom Galerijom odvojeno detektirali istu trideset metara dugu šupljinu, zvanu 'Velika praznina'. Dugu upravo poput Velike Galerije.

 

Muonski detektor od te 2017. značajno je poboljšan i oči javnosti su uprte u istraživački tim. No kako to s Egiptom obično biva, istraživanje 'Big Void' (i kasnije otkrivene 'Small Void') formacije odgađano je u par navrata zbog 'epidemije korona virusa'. Kada je Zahi Hawass u pitanju, kao i njegov utjecaj ne čudi da su formirane brojne teorije zavjere. Dok je Ministar antikviteta Khaled al-Anany zaključio kako zbog otkrića 'cijeli svijet priča o Egiptu', kontroverzni Hawass je autoritativno poručio da 'znanstvenici nisu našli ništa, naročito ne egiptološke vrijednosti.' Fizičari su na strani znanstvenog tima, egiptolozi otkriće nazivaju 'najvećim u 21. stoljeću' i bit će zanimljivo pratiti što nas očekuje u budućnosti. Muzej je prvoklasna turistička priča, no novo skeniranje bit će arheološka senzacija. Sve odlični razlozi da nam Egipat postane nova uobičajena lokacija na radaru, ako ne istraživačkom, onda oaza za ljetni odmor.

  • sisavac:

    A po kojem, čijem, principu je gradnja berlinskog aerodroma? Ono, više id 19 mlrd eura bačeno, procjena bila 2... 15 godina se gradi... Nijemci, uredni, sređeni? Svašta..