Naslovnica Društveni inženjering

Obrazovni sustav - Društveni inženjering, indoktrinacija i pranje dječjih mozgova

Objava 09. travnja 2017. 0 komentara 1650 prikaza
Obrazovni sustav
Ratko Martinović
Obrazovni sustav

Kažu da svako dijete u prosjeku prođe kroz 15.000 sati školovanja kroz dvanaest i više godina obrazovanja, školovanja i učenja. Jedan od najvećih 'zdravo za gotovo' društvenih sustava zabranjena je tema kritike i polemiziranja vanjskim faktorima.

Od industrijske do današnje informatičke ere promijenile su se osnove svih velikih društvenih sustava, bilo promjenom paradigme ili kvantnim skokovima. Svih, osim jednog. Obrazovni sustav danas počiva na istim onim elementima na kojima je i sazdan. Pitate se zašto? Vjerojatno razlog treba potražiti u njegovom cilju, a on nije stvaranje kreativnih individualaca i genijalaca već poslušnika sustava koji u bilo kojem trenutku mogu 'poslužiti svrsi'.

IZVADAK IZ AUTOROVE KNJIGE 'DRUŠTVENI INŽENJERING' ČIJA ĆE PROMOCIJA BITI ODRŽANA U ČETVRTAK 20. TRAVNJA OD 19:00 U KIC-U

Da bismo razumjeli pravu prirodu agende koja stoji iza obrazovnog sustava potrebno je pogledati osnove. Prve škole niknule su u antičkoj Grčkoj, a jedna od njih bila je Platonova Akademija. Atena se tako istaknula kroz ležerniji način školovanja temeljen na kontemplaciji i razmišljanju, poticanju razgovora učitelja i učenika, te stalnom eksperimentiranju i promatranju prirode. Zanimljivo, obavezno školovanje nalik dresuri bilo je rezervirano za robove. S druge strane bila je rigidna protuteža u obliku Sparte - obavezno školovanje s elementima vojnog drila, kondicioniranje uz princip kažnjavanja i ponižavanja. Ta polarizacija ostala je u povijesnim udžbenicima, a religijske instance preuzele su hibrid tih dvaju škola. Sve do 18. stoljeća obrazovanje je bilo rezervirano za aristokrate i elitu dok je niže građanstvo bilo prepušteno snalaženju i školovanju kod kuće. Kao izravna opreka rastućim revolucijama, diže se pokret prosvijetljenog apsolutizma, a s njim i nove tekovine društva. Jedna od njih je stvaranje državnog, besplatnog i obaveznog školovanja za sve građane.

Države nastoje izgraditi vlastite sustave, no prevladava najdominantniji, onaj pruski.  Temelji mu se nalaze u Darwinovom prethodniku, Denisu Diderotu koji je obrazovanje smatrao 'kalupom' za državno služenje nasuprot društvenim liderima koji bi se po aristokratskoj liniji školovali u privatnim ustanovama s prilagođenim programom. Pruska je naime razvila model po klasama i kastama učenika po uzoru na antički spartanski, uz disciplinu, posluh i autoritet. Cilj osnivača razvio se po načelima još jednog francuskog filozofa, Victora Cousina, a tražio je 'socijalizaciju' i 'kulturalizaciju' pokornog i poslušnog stanovništva. Sustav je prilagođen vojsci i drilu zbog učestalih ratova pa su školarci od mladosti naviknuti na određene vojne principe i potencijalno novačenje ne bi bilo pretjeran šok. Pruski sustav vrlo brzo se proširio čitavim planetom pod paralelnim usponom nihilizma, darvinizma i fašizma koji ga je i prvi prigrlio. Kako je katalizirao poslušne radnike i dirigirao javnim mnijenjem išao je ruku pod ruku s industrijalizacijom koja mu je bila glavni uzor u tehničkim pitanjima. Iz tog razloga škole su bile postavljene kao tvornice - uz kantine, zvona za 'kraj smjene', odjeljenja ili razrede, radni sat, ostavu za odjeću, tzv. 'Tejlorizam' (po Fredericku Winslowu Tayloru).

Indikativno, agresivnu ekspanziju samog sustava financirali su sveprisutni Carnegie, Morgan i tko drugi netko obitelj Rockefeller. Administracija i instrukcija nadjačala je početne težnje ka pedagogiji, znanju i moralu, sve pod čizmom dehumanizacije u kojoj ljudi postaju brojevi u statističkim tablicama. Darvinisti su brzo u sve ugradili i društvenu isključivost - selekcioniranje najboljih, i to samo u elitnim disciplinama. Iako se u početku pruski model reklamirao kao generator boljeg životnog standarda vrlo se brzo pokazalo da je riječ o perfidnijem obliku društvenog darvinizma. Osnove modela su tako bili standardizirani testovi, podjela po uzrastu, obavezni predmeti, elitistički kurikulum, kvalifikacijske odlike, pritisak na učitelje i djecu putem normi, sustav nagrade i kažnjavanja, raspored sati, ograđen prostor uz zabranu izlazaka te odvajanje učenika i hijerarhijski poredak po svakoj osnovi. Čini li vam se da ovo neobično nalikuje današnjem obrazovnom sustavu, iako je riječ o devetnaestom stoljeću?

Kritičari ga iz tog razloga napadaju zbog zatvorenosti, bez nužne nadogradnje, dodira sa sadašnjošću i prilagodbe novim biheviorističkim spoznajama. Uspoređuju ga s alegorijom Platonove pećine i karakteriziraju kao dosadan i statičan 'sebi dovoljan' sustav repeticije. 'Empirijsko-natjecateljski' sustav s promocijom isključivo mjerljivog znanja, kvantitavnog i dostupnog promatranju nasuprot kreativnosti, ideji i spoznaji potrebnog 'kreativno-razvojnog' sustava vodi ka antihumanističkim vrijednostima - natjecanju pod svaku cijenu, individualizmu, diskriminaciji, podređenosti zapovijedi, uvjetovanju, emocionalnom nasilju i materijalizmu. Učitelj je umjesto pedagoga generalno razvio osobine nalik automatu, s ispirajućim repeticijama - kažnjavajući, utišavajući, dehumanizirajući učenike koji pod strahom od posljedica ispita pribjegavaju posluhu, strahovladi i dresuri.

Ne čudi da u analizi škola najviše nalikuje psihijatriji i zatvoru. Obrazovni sustav više ne zadovoljava potrebe ni industrije ni ekonomije, djeca proživljavaju epidemiju ADHD-a i mrze školu, odrasli pate od stresa i depresije i mrze posao, a sintagma 'poslije škole posao' praktički nailazi na podsmijeh. I učenici i stručni kadar postaju demotivirani zbog rasta kritičke teorije u svim porama društva, pa je autoritet u grubom vojničkom sustavu narušen, a rezultat i negativna selekcija vrednuju se iznad znanja. Standardizacija se tako presušno mora zamijeniti forsiranjem kognitivnog potencijala i širine razmišljanja i kreativnosti.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message