Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Misterije i tajne

OPIJUM: Tajno oružje uspona i pada carstava, od Kine do Jugoslavije

Prekrasan cvijet Papaver somniferum samo je konačna i najčešće manje poželjna faza razvoja maka.
Objava 17. listopada 2020. 0 komentara 1550 prikaza
Mak i opijum
Mak i opijum
Wikipedia

Njegova nedozrela glavica jednog će dana biti izvor makovnjače, no globalni primat ipak zauzima zarezivanje nakon kojeg se mliječni sok polagano suši na sječivu te posljedično pretvara u opijum, raskošni kompot četrdesetak alkaloida od kojih najzvučnije zvone morfin i kodein. 

Industrija vrijedna desetke milijardi dolara

Nadaleko poznat s razlogom je čuveni makedonski mak koji sadrži i do 22% morfija  dok se Afganistan zbog geopolitičke i geografske lokacije izdvojio kao najbolji proizvođač maka čija je pojačana kultivacija zabranjena u ostatku svijeta. Što nije bio slučaj kroz povijest pa se opij najviše zloupotrebljavao na rasprostranjenom pojasu od Kine do Europe, a teški ovisnici bili su i siromašni fizički radnici i bogata elita. Opioidni sustav najpotentniji je za adiktivne sklonosti, a upravo je on meta navedenih alkaloida kojima su se u skoro desetogramskoj dozi napajali Kinezi početkom 20. stoljeća, Iranci tijekom velikih kriza i Amerikanci u trenutnom fentanilskom ludilu. Lachryma papaveris, poznat i kao makove suze, zapravo je izvor morfija koji kroz kemijsku reakciju prerasta u zloglasnog rođaka zvanog heroin, te je odgovoran za ovisničke navike koje posljedično prelaze u kriminalna djela i završavaju smrtnim slučajevima.

Ništa bolji nisu ni kodein i tebain koji krase sirupe za kašalj te miješanjem sa sokom tvore napitak zvan lean za čiju je popularizaciju zaslužna trap kultura. Međunarodna trgovina heroinom doseže desetke i stotine milijardi dolara, a svoj pad imala je jedino tijekom talibanskog uništavanja usjeva; prakse koja je bila relativno kratkog vijeka trajanja jer se američkom vojnom intervencijom proizvodnja brzo povratila i dosegnula rekordne razine. Pogranična područja Rusije i Kine nalaze se usred heroinsko-krokodilske krize (krokodil je koktel opioidnih lijekova i iznimno štetnog 'veziva' napravljen u kućnoj radinosti), a SAD odbija prihvatiti odgovornost za navedenu destabilizaciju tumačeći kako vojska ne zna gdje se usjevi maka točno nalaze. S druge strane itekako su informirani o poziciji opijuma koji im se ne nalazi 'ispred nosa' pa je Iran stalni izvor kritika.

Kralj Aleksandar mak koristio za opijum, Tito navodno samo za kolače

Uzgoj maka zapravo je prastara praksa, s nalazištima koja u prošlost sežu najmanje pet tisućljeća prije Kristova rođenja. Neolitik je stvorio okvire za njegovo uživanje putem inhalacije zapaljene pare, premaza otvorenih rana, kroz prehranu te ceremonijalne djelatnosti. Za razliku od psihodelika, oko uporabe opijuma postoji široki konsenzus i gomila dokaza da su Sumerani, Asirci, Egipćani, Indijci, Minojci, Grci, Rimljani, pa kasnije i Perzijci, Arapi, Europljani svi odreda uživali u borbi protiv bolova, bilo nakon teških operacija ili ozljeda, bilo nakon lažnog samodijagnosticiranja. Svjedočanstva su vodili vodeći povjesničari, liječnici i kroničari. Razvoj suvremene medicine usporediv je sa širenjem konzumacije opija baš kao što je umjetnost povezana s psihodelicima. To je bio božji dar, znanje koje je po predaji Sedam mudraca donijelo iz pretpotopnog svijeta, a Toth namijenio kao osnovni analgetik. Galen ga je promovirao u antici, Rhazes u perzijskom i arapskom svijetu, Abulcasis ga je standardizirao tijekom operacija, Avicenna nazvao najmoćnijim prirodnim lijekom, Paracelsus donio na zapad. 

Učestala uporaba tijekom ratova suptilno ga je unaprijedila kao rekreacijsko sredstvo, naročito tijekom Otomanske opsade Europe pri kojoj su janjičari stalno pijuckali crnu tekućinu. Thomas De Quincey svojim je ispovijestima od uživanja opija napravio trend kojeg su slijedili visokorangirani vojnici u Commonwealth granicama, špijuni u kineskim provincijama i vojnici-krijumčari tijekom Opijumskih ratova. Nijedan režim, ideologija ili diktatura nisu bili imuni na njegove profitabilne karakteristike i baš kada se pomislilo da je opijum obuzdan, 1804. Friedrich Wilhelm Adam Sertürner izolira morfin, 1832. Pierre Jean Robiquet izdvaja kodein, a 1874. otkriva se prvi polusintetski opioid koji je pukom nesrećom nanovo otkriven dvadeset i tri godine kasnije u Bayerovom laboratoriju. Felix Hoffmann otvorio je vrata heroinu, a slijedili su ga metadon (1937), petidin (1939), fentanil (kasne pedesete). Otvorena je Pandorina kutija. Jedan od posljednjih europskih izvora maka za opijum bila je upravo Jugoslavija, odnosno Makedonija. Kralj Aleksandar je nedvojbeno koristio ovaj izvor financija što je dobro uprizoreno u popularnom serijalu 'Senke nad Balkanom', a Tito je navodno povećane usjeve maka koristio isključivo za kolače. Za pretpostaviti je da je Jovanka radila dobru makovnjaču...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.