Naslovnica Društveni inženjering

Romuva - Veliki povratak izvornog baltičkog šamanizma u 'mainstream' Litve

Objava 10. veljače 2017. 0 komentara 500 prikaza
Romuva - svetište
Ratko Martinović
Romuva - svetište

Došavši u Litvu pitao sam se o čemu ću pisati novi blog pošto nisam bio pretjerano upoznat s tamošnjom kulturom ni tradicijom. Jedna od želja svakako mi je bio posjet izložbi Mikalojusa Konstantinasa Čiurlionisa, prilično intrigantnog simboličkog slikara iz Kaunasa.

No, kako to obično biva s planovima, tu su da se promjene i prošire. Tako sam svoju potragu započeo s onim što sam zapravo i ostavio u Hrvatskoj, antropološkim pristupom i psihodeličkom pozadinom njihovih korijena. Početak i kraj ostali su fokusirani na Romuvi, suvremenom projektu oživljavanja tradicionalne etničke religije koju često kolokvijalno nazivamo paganizmom ili još zadrtije, sotonizmom. Domaći primjer narodnog licemjerja svakako su trenutno aktualni zvončari, prigrljeni od strane katoličke crkve i svojatani, a evidentno povezani sa štovanjem prirodnih sila. Tu su svakako i svetkovine poput Božića i Uskrsa s dubokim 'poganskim' običajima.

Litva je u oživljavanju izgubljenih znanja u daleko boljoj poziciji od suvremenog Balkana, prvenstveno zbog činjenice da su pokršteni relativno nedavno, tek 1387., a tu su i brojne male autohtone etničke zajednice koje kontinuirano održavaju prezervaciju tradicije. Politeistički baltički folklor štuje sile prirode, pretke i životinjske zaštitnike čime se ne razlikuje bitno od svojih sestrinskih tradicija. Trenutno ih vodi vrhovna svećenica nakon smrti istaknutog lidera Trinkunasa, no da se ne lažemo - vjetar u leđa im daje podrška iz prilično neuobičajenog smjera. Naime, njihov skriveni politički lider Ramūnas Karbauskis iz vodeće strukture podržava rehabilitaciju Romuve i tradicije što mu ne ide u prilog, no ostaje ustrajan pri tome - zamislite samo da je Plenković tajnoviti ljubitelj Masonerije ili slavenskog šamanizma? Tradicija koju su svojevremeno zgazili Templari danas svetkovine održava tijekom ravnodnevica i solsticija, a što krije cijela priča odlučio sam doznati iz samog izvora - predstavnice Romuve Gaile Vanagiene.

Sastali smo se u Vilniusu i poveo sam 'pojačanje', prijatelja iz Hrvatske koji je igrom slučaja u Kaunasu, a odličan je poznavaoc šamanizma. Već smo na početku obilaska ovog vrlo zgodnog i pitoresknog grada otkrili da postoje brojne sličnosti između naših udaljenih tradicija - od imena bogova, štovanja pa do prakticiranja rituala i ceremonija. Rekoh joj da Hrvatska ima tu nesreću da je drevnu tradiciju i ceremoniju izuzetno teško oživjeti na smislen način i čak ni autohtone biljke poput Mandragore ne koristimo u promidžbene svrhe.

'Romuva je zajednica ljudi etničkih religija s dubokim poveznicama s društvom. Brojne tradicije u ovim krajevima se razlikuju i ako šire govorimo, riječ je zapravo o krovnoj baltičkoj tradiciji. Smatram da ovo nije nekakva suvremena devijacija već prava revitalizacija onoga što se štovalo nekoć. 'New Age' je jedna od novijih etiketa koja joj se pripaja, iako ima sličnosti s idejama poput Wicce. Kod nas je za razliku od drugih zemalja postojao dug i snažan otpor kršćanstvu, a čak i kada se nametnula kao službena religija - baltički folklor održavao se paralelno u brojnim domaćinstvima. Simboli su ispremiješani, imena su se mijenjala, no festivali nisu izgubili izvor - trenutni karneval potvrđuje tu tezu.'

Neke od maski vidjet ćete sljedećeg tjedna kada mi tema bloga bude jedinstveni muzej u Kaunasu, onaj s eksponatima vraga, demona i prirodnih sila iz cijelog svijeta. 'Maske su povezane s duhovima predaka i prirode, te Drugog svijeta. Tradicija razlikuje Gornji i Podzemni svijet, imamo svoje Drvo života, kao i panteon bogova. Njihovi koncepti su muški i ženski, vežu se s prirodnim silama, poslovima i plodnošću. Primjeri su Perkunas, Teliavelis (bog kovača) i Žvoruna (božica šume i lova). Katoličko svećenstvo ih promatra kroz svoju perspektivu humanizma i čovjeka u središtu svemira dok je naš koncept taj da smo mi dio prirode, ciklusa.'

Zatim smo došli i do rituala i ceremonija. 'Imamo osnove magije, no ne toliko praktičke koliko ritualne. Tomu je razlog činjenica da se njima najviše bave starije žene, bake koje običaje prenose s koljena na koljeno. One u osnovi rade ono što je tradicija ali nisu poznavateljice same srži poput vještica. Mi pak održavamo ceremonije poput vjenčanja, pogreba, rođenja djeteta, davanja imena, prelaska u odraslo doba... Čak i pojedini političari podržavaju takva događanja.' Naglasio sam da bi u Hrvatskoj bili predmet poruge i političke diskreditacije. 'Pomaže on svim tradicijama i zajednicama, no moram priznati da imamo nešto bolju poziciju. Ne da nam daje novce nego sam organizira festivale i aktivira zajednicu, čime promovira čitavu priču.' Cijelo vrijeme smo degustirali tradicionalnu litvansku kuhinju i razgovarali o uporabi psihoaktivnih biljki (koja nije zabilježena kako bi logično trebala biti), arhetipu muškarca i žene te odnosu s prirodom. Tu smo uočili nove sličnosti s našim folklorom, a nakon ručka odlučili smo se prošetati po litvanskoj neuobičajenoj metropoli. Kao što sam rekao, sljedeći tjedan dolazi blog o demonskom muzeju, a evo i jedan mali fotografski teaser...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message