Blogosfera Vrata percepcije

Statistika o uporabi narkotika za 2017: Pogledajte koje droge koriste Hrvati

Kako je prošla 2017. godina, tako je pušten i godišnji izvještaj EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama) - a Hrvatska kao članica Europske unije ima svoje mjesto u ovom statističkom obrascu.
Objava 12. siječnja 2018. 1 komentara 1963 prikaza
Droge
Droge
US News & World Report

Nešto slično nastojao je provesti i Institut Ivo Pilar, no ovakvi izvještaji već standardno nose određene boljke. Naime, neke kontrolirane supstance iliti po hrvatskom, 'opojne droge' zbog raznih razloga (nepoznavanje materije, pravni status, društvena stigma...) ili nisu uvrštene u anketu ili nisu poznate onome tko je istu provodio. Znanstvena prepotencija u ovom slučaju može nanijeti štetu pri eventualnom tretiranju ovisnosti pa je posve nejasno zašto anketari s teoretskim znanjem ne potraže stručnu pomoć kod korisnika i praktičnih znalaca.

Hrvatska - nacija pretilih alkoholičara

Time je šteta i veća, jer su izvješća vrlo iscrpna i uložen je pozamašan trud, a opet nedostaju neke vrlo bitne supstance u samoj analizi. Logično, najviše upotrebljavana kontrolirana supstanca (legalna 'droga', po nespretnom domaćem terminu) u Hrvata je alkohol, s najviše zabilježenih agresivnih ispada, policijskih privođenja i s najmanjim postotnim obimom odlazaka na rehabilitaciju ili odvikavanje. Dakle, alkohol nitko ne smatra problemom, društveno je prihvaćen, fizičko nasilje u obitelji ostaje tabu tema, a nerijetko se alkohol pri tome i zanemari u službenim izvješćima ukoliko je zabilježeno prisustvo druge kontrolirane supstance - imamo čak tri slučaja teških ubojstava gdje su novinari kao razlog naveli kanabis. Napominjem da je alkohol sedativni delirijant dok kanabis nije uzročnik nasilnih epizoda, s obzirom na njegove karakteristike koje ulaze u sve četiri velike skupine narkotika (on je i stimulans i sedativ i halucinogen i antipsihotik, ovisno o tome koje je sorte, a ima ih preko 700).

Kofein unatoč tome što je stimulans nije niti uvršten u ispitivanje, pa je na drugom mjestu (alkohol je probalo gotovo 80% ispitanika što je višegodišnji standard) još jedan snažan stimulans s karakteristikama antipsihotika - nikotin, odnosno duhan. Kako izvorni amazonski duhan Nicotiana Rustica ima veliki postotak nikotina, može se zaključiti da su ovi kemijski hibridi dostupni na kioscima sve samo ne nikotin. Dapače, on u tim malim dozama isključivo služi adiktivnosti ka cigaretama. A između 40% i 45% ljudi probalo je cigarete dok je nešto manja brojka stalnih korisnika. Treća i sada već legalna supstanca (kod nas dakako ne) je kanabis i pretpostavlja se da ga na tjednoj bazi koristi između 200 i 300 tisuća ljudi dok je broj konzumenata nešto veći. Problem je što su anketari iz nepoznatog razloga razdvajali tzv. 'ulje Ricka Simpsona' iliti smolu s kanabisom i hašišom - jedina potencijalna logika (pošto je to EU praksa) je da se statistički umanji stvarna brojka konzumenata konoplje, iz političkih i interesnih razloga. Kako kanabis više nije društveno stigmatiziran na EU razini, druge kontrolirane supstance uzimaju imperativ u ovakvim ispitivanjima.

Mladi vole kanabis, speed i bijelo, stariji heroin i alkohol

Ako u jednadžbu ubacimo i tradicionalno godišnje Eurostatovo istraživanje, jasno je da kontrolirane supstance najčešće koriste mladi, između 15 i 34 godine. Čak 21.8% muškaraca u 2017. godini konzumiralo je kanabis. Slijede amfetamini (speed), MDMA i Ecstasy, te kokain. Starija populacija koristi opioidne supstance poput heroina, kao i brojne sedative poput recimo benzosa. Halucinogeni u Hrvatskoj i dalje nisu pretjerano popularni no bilježi se trend rasta pa anketari smatraju da psihodelična zajednica i dalje nema potrebu dijeljenja svojih navika u javnosti. Područje nootropika i dizajnerskih droga također nije dobro ispitana pa su podaci nepotpuni. Sigurno je samo da narkotici poput fentanila (snažnija verzija heroina), Crystal Meth, PCP i Crack nisu penetrirali na Balkan izuzev sporadičnih uočavanja, a GHB, ketamin i ostale iznimno popularne supstance diljem Europe u Hrvatskoj ili nisu anketirane ili su stavljene u odjeljak 'druge', pa se ne zna njihova širokopojasna uporaba. Mladi iza kanabisa najčešće koriste speed (3.7% muški), kokain (2.3%) i MDMA/Ecstasy (2.2%). Zanimljivo, djevojke kao korisnici pripadaju doljnjoj nižoj granici u EU - što znači da su korisnici kod nas većinom mladići.

Što se liječenja tiče, tu naravno prednjače opioidni ovisnici, najčešće oni o heroinu i metadonu. Njih je pet puta više od prijavljenih ovisnika svih ostalih kontroliranih supstanci zajedno, a brojka bi bila i veća da sustav ne potencira 'kanabis ovisnike', radi eskivacije kaznene odgovornosti. Po smrtnosti Hrvatska ima zaista zanimljive brojke - u Europi mladi u daleko većoj brojci umiru od heroina (najčešće) dok su kod nas takve tragedije gotovo dvostruko iznad EU standarda rezervirane za neostvarene ljude u krizi srednjih godina, socijalne slučajeve i, nažalost, veteransku populaciju. Hrvatsko narkotržište iznimno je konzervativno - dileri u paleti proizvoda imaju svega par zabranjenih supstanci među kojima prednjače kanabis, speed i bomboni, a korisnici nisu suviše dični ka eksperimentiranju s nepoznatim supstancama. I zanimljivo, iz podataka se može zaključiti da će radije uzeti nešto legalno i posve neispitano poput Poppersa ili lažnog kanabisa nego nešto egzotično, pa čak i manje potentno. A kvaliteta prodavane droge iznimno je prosječna i ne baš tako jeftina.

Speed ima najbolji omjer cijene i kvalitete, kanabis najgori

Eurostat se ove godine odlučio i na analizu otpadnih voda u smjeru čistoće narkotika, te usporedbe s njihovom cijenom. U jednom od ranijih blogova već sam zaključio da je ulični kokain po omjeru cijene i kvalitete baš kao i ekonomski standard države - najniži u Europskoj uniji. Za najkvalitetniji kokain će te tako morati izdvojiti i dvostruku cijenu nego u zapadnoeuropskim državama. Ništa bolja situacija nije ni kod kanabisa. Hrvati pri kupnji trave ne pitaju ni za sortu (ima ih preko 700) ni za vrstu (Indica ili Sativa) ni za potentnost (jači CBD ili THC) - kupuju što im se proda i vjeruju prodavaču na riječ, a to plaćaju iznimno skupo, i do 40% skuplje nego na razvijenim kanabis tržištima. Ništa bolja situacija nije ni kod speeda, ecstasyja ili MDMA. Zapravo, najveći znalci kvalitete narkotika uživaoci su heroina i psihodelika, te je njima najteže podvaliti 'lošu robu'. Standardizirani proizvodi poput GHB-a i ketamina također imaju široku uporabu, no nije poznato u kojem se postotnom obimu ona kreće. Ako se moram odlučiti, najbolji omjer cijene i kvalitete je kod speeda gdje 81% kvalitete možete dobiti za 300 kuna dok je kanabis najlošiji i najskuplji, možda čak i u čitavoj EU.

Policija u Hrvatskoj već tradicionalno plijeni pozornost po bizarnim brojkama zaplijene. Kanabis i njegova smola postotno su daleko najčešće na udaru, a zabilježeni su i slučajevi gdje teški bolesnici dobivaju višegodišnje robije iako je medicinska uporaba biljke legalna, što bi morala biti olakotna okolnost. Ako ste pak diler kokaina, mogućnost vašeg uhićenja je manja od 1% - s čime predvodimo Europsku uniju. Do ovih statističkih podataka policija je mogla kao argument navesti da se kod nas 'kokain očito ne konzumira', no sada je daleko logičnije da dileri zbog pozicije vlastitih klijenata uživaju policijsku protekciju - drugih logičkih razloga nema. Trendovi ukazuju na porast konzumacije svih narkotika što je uvjetovano povećanim brojem turista, posebice u Zagrebu. Split bilježi enorman porast konzumacije heroina kao u eri devedesetih, Zagreb pak jača u MDMA-u, kvalitetnom kokainu, GHB-u i ketaminu. Meth laboratoriji i dalje ne postoje, psihodelici su više-manje daleka egzotika, Crack vjerojatno nikada neće ni ostvariti uspon, a podaci navode da bi 2018. godina mogla biti pionirska za PCP, MXE, DXM i druge iznimno potentne i adiktivne supstance. Zaključak je da Hrvati i dalje najviše vole dizalice ega, opuštanje i jačanje empatije i ljubavi - što je pravo osvježenje s obzirom na praksu i trendove drugih europskih metropola.

  • džaner:

    Majko mila, koji ne informirani autor... sve znam, briješ da te DMT (ayahuasca, čanga itd.), LSD i gljive (psylocibin), možda i kanabis, prosvjetljuju, briješ da bi svijet bio bolje mjesto kad bi svi rokali po tome.... Kao prvo, ne prosvjetljuju ... prikaži još! čovjeka ta govna, nego od njega rade polu psihotičnog, ne realnog tupavca. A inače, vidim da si se za članak dobro informirao, dakle vrsta sedativa koju navodiš je "benzos". Majko mila... postoji skupina sedativa pod nazivom benzodiazepini, a to se u američkom žargonu pretvara u benzos, no to nije vrsta sedativa, nego samo žargon. Druga stvar, fentanyl nije jača verzija heroina, majko mila, neuka! Fentanyl spada u opijatne droge, dakle istu obitelj droga kao i heroin, morfij, metadon, kodein, opijum, petidin, hidrokodon, hidromorfon... Ali fentanyl nije jača verzija heroina, nego je opijatna droga jača od heroina. Ako pišeš o nećemu i želiš zvučati kao autoritet (što očito nisi) najprije napravi domaću zadaću i informiraj se.