Blogosfera Ritam kamenjara

Sve što morate znati o hercegovačkim vinima

Mediteranska klima i prirodne karakteristike savršeno odgovaraju industriji vinarstava u Hercegovini.
Objava 06. rujna 2017. 0 komentara 572 prikaza
Vinograd prije trganja (Foto: Borka Dodig)
Vinograd prije trganja (Foto: Borka Dodig)
Vinograd u Međugorju, broćansko vinogorje

Tradicija proizvodnje vina u Hercegovini je stara više od dva tisućljeća, a ova regija je prepoznatljiva po jakim i kvalitetnim vinima. U nastavku pročitajte neke zanimljive činjenice koje morate znati o grožđu, vinarstvu i povijesti vinogradarstva ove regije.

1. Autohtone vrste
Hercegovačka regija se ponosi svojim autohtonim sortama svjetskoga glasa, žilavkom i blatinom o kojima je već mnogo napisano i rečeno. No, ovim sortama pridružiti ću i trnjak koji je nekako zapostavljen vjerojatno zbog manjeg prinosa. Ovaj oprašivač blatine koji ima manje, ali redovite prinose, autohtona je sorta Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. Iako ga rijetki proizvode čistog (Vinogradi Nuić, Vinarija Čitluk) trnjak je vrhunsko kvalitetno vino.

2. Kameni vinogradi
Pretvaranje kamenih pustinja u oaze vinograda je nešto jedinstveno što možete vidjeti u Hercegovini. Broćanska mikroregija je odlično mjesto za pravo vinsko iskustvo ove regije. Zbog kombinacije sunca, kamena i sustava navodnjavanja, Žilavku uzgojenu u ovakvim vinogradima karakterizira visoka razina šećera iz koje se proizvodi čuveno Kameno vino.

3. Obiteljske vinarije
Širom regije nalazi se mnoštvo malih obiteljskih vinarija smještenih u autohtono okruženje sela. Do njih je moguće doći prateži smeđe cestovne oznake Vinske ceste. Budite slobodni i istražite regiju kako bi pronašli vlastiti vinski raj.

4.Vrijeme konzumiranja vina
Stariji stanovnici ove regije više konzumiraju crno vino zimi, odnosno za vrijeme hladnijih dana, a bijelo vino za vrijeme toplijih dana iz razloga što je bijelo vino laganije. Ovaj vremenski kalendar je naročito popularan u ruralnim sredinama Hercegovine.

5. Litar-litar
Žilavka je najbolje vino za gemišt. U Hercegovini će svi potvrditi ovu činjenicu. I to pripravljena s mineralnom vodom iz zelene staklene boce. To je valjda ostalo od starih vremena i pravilo je i danas. Na slavljima se poslužuje litar-litar, litar vina, te litar mineralne vode.

6. Delicija od mošta
U općoj neimaštini, stanovnici Hercegovine prilagođavali su se teškim vremenima i za hranu su se iskorištvali sve dostupne sirovine. Tako je nastao ćupter – slatka delicija od masta (mošt). Ćupter se pravio nakon berbe grožđa, odnosno od tek iscjeđenog mošta, koji se ukuhavao s brašnom dok se ne dobije smjesa koja nalikuje na žele. U takav žele bi se u prije premazanom tanjuru s svježim mastom,  oblikovale tanke okrugle pločice. Nakon toga, ćupter se suši na suncu i suhom zraku i do desetak dana, okrećući ga svakodnevno. Kad se ćupter osuši, poslužuje se s bajamima, suhim smokvama i rakijom lozom.

7. Za sve su krivi Tračani
Kultura uzgajanja vinove loze i proizvodnja vina na prostorima Bosne i Hercegovine datira u doba Ilira i Tračana koji su donijeli sadnice vinove loze na prostor Balkanskog poluotoka. Hercegovina ima tradiciju dugu 2200 godina.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.