Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Sama svoj life coach

COVID ratovi brojevima: mazanje očiju statistikom

Uokolo stalno lete sa svih strana brojevi, odnosno tablice i grafikoni o zaraženima, umrlima, oporavljenima. Brojevi su općenito u današnje vrijeme jako popularni – koriste se u privlačnim naslovima („10 činjenica o…“, „5 razloga za…“), a posebno se koriste za izvlačenje stvari iz konteksta, bez šire slike.
Objava 20. srpnja 2021. 2 komentara 909 prikaza
FOTO: Depositphotos.com
FOTO: Depositphotos.com
Nemojte se cijepiti zato da biste mogli ponovno tulumariti ili putovati. Odluku o cijepljenju donesite temeljem racionalnog promišljanja.

Otvorit ću ovaj blog anegdotom, točnije crticom iz života poznatog rabina Menachema Mendela Schneersona, a koju sam „posudila“ iz knjige „Prema životu ispunjenom smislom“ čijem izdavanju imam čast dati svoj doprinos. 

Ne ulazeći u dugu priču o tome tko je bio Lubavičerski Rebe, spomenut ću, zbog konteksta, samo to da je 1977. godine preživio težak srčani udar.

„Morate paziti na svoje zdravlje,“ inzistirao je doktor, „u suprotnom, postoji dvadeset i pet postotna mogućnost ponovnog udara." Liječnik ga je upitao je li razumio što mu je rekao.

„Naravno,“ uzvratio je Rebe uz smiješak, „rekli ste da, čak i ako ne budem brinuo o svome zdravlju – a ja vas uvjeravam da hoću, postoji sedamdeset i pet postotna mogućnost da ne bude ponovnog udara.“

Brojevi kao oružje u pandemijskom ratu

Živimo u vremenu u kojem su brojevi i postotci postali oružje koje naveliko koriste sve sukobljene strane: imate toliko posto šanse da umrete od COVID-a, imate toliko posto šanse da umrete od cjepiva…. Prava je istina da će ipak velika većina ukupne populacije (ne ulazeći u rizične skupine kod kojih se ta „većina“ značajno smanjuje) preživjeti COVID i prava je istina da će još veća većina preživjeti cijepljenje te da će se nastaviti natezati od nemila do bestraga ili kako se već ono kaže, barem do trenutka kad se svima ostvari onih 100% smrtnosti života koja vrijedi za sve što živi na ovoj planeti.

Bilo bi vrijeme da se stane na loptu i da se napokon promijeni retorika, a da se brojevi počnu čitati s razumijevanjem i racionalnim promišljanjem, operiranim, koliko je to moguće, od bilo koje vrste histerije ili pak vjerskog zanosa – već ovisno o tome na kojoj se strani nalazite.

Brojevi koji govore...

Osobno sam na fakultetu gotovo pala godinu zbog matematike i statistike. Iako sam na kraju prošla jer sam učila kao sivonja, ipak sam zbog stresa zaradila hormonalni disbalans i udebljala se u tri mjeseca 10 kilograma koje nikada više nisam skinula. Matematička inteligencija mi nije jača strana. Ali ipak, po prvi put sam se zaljubila u brojeve na prvom radnom mjestu u agenciji za istraživanje tržišta gdje sam, uzimajući razne čimbenike u obzir, radila na analizi i interpretaciji podataka. Onog trena kad su mi ti brojevi nešto mogli objasniti, odnosno kad su se maknuli dalje od dosadnih i suhoparnih formula, postali su mi itekako privlačni. 

Brojevi su me privukli i vezano uz Google Analytics jer sam morala imati pregled nad objavljenim sadržajem na portalu – tko su ljudi koji čitaju sadržaj, koja je njihova dobna i spolna struktura, na kojim se tekstovima najviše zadržavaju, koje teme ih zanimaju (popularni keywords kao što je trenutno još uvijek koronavirus) i slično, a sve to izraženo u brojevima. I opet uzimaš u obzir i primjećuješ čimbenike koji utječu na čitanost iako nisu prikazani u Analyticsu: godišnje doba, teme koje su ih odvukle u druge medije, sezonske bolesti i slično.

Ponavljam, matematička inteligencija mi nije jača strana i, sama po sebi, matematika mi je vrlo apstraktna. Ali logika mi ipak radi sasvim dobro. Ako mi serviraš podatke, provjerit ću kako si do njih došao, što je na njih utjecalo, pa tek onda ulaziti u tumačenja. Bez dodatnih informacija, svaki rezultat se može tumačiti na barem dva načina kao što je to prikazano u anegdoti koja me je oduševila – ili imaš 25% šanse da umreš ili 75% šanse da ćeš preživjeti.

Kad je počeo ovaj cirkus s brojanjem zaraženih i umrlih, kao urednica sam stisnula kočnice s objavom tekstova na portalu – srećom, pa ne uređujem neki info portal i nisam morala skakati na svaki broj. Naime, vrlo brzo se je vidjelo da broj zaraženih pada tijekom vikenda i drugih neradnih dana kada nema testiranja (ili ih je manje), ili testovi u nekim krajevima nisu bili dostupni, ili se ljudi nisu htjeli testirati, nisu prijavljivali liječnicima da su bolesni, ili bi dolazili na testiranje prerano (dok test još nikako nije mogao utvrditi zarazu), tek su se počeli prepoznavati asimptomatski pacijenti i slično… Sto i jedan razlog utječe (ili je barem utjecao na početku) na broj zaraženih, a pritom su lažno pozitivni/negativni rezultati bili još i najmanji problem. Ono što sam od početka pratila bio je u najvećoj mjeri broj hospitaliziranih te sam pratila broj umrlih (da, znam za sve priče o smrti s koronom ili bez korone), pri čemu sam čekala podatak o ukupnom višku smrtnosti jer je taj broj relativno najpouzdaniji i teško ga je bez duboke filozofije interpretirati drugačije.

Zašto će se s mjerama još dugo žonglirati…

Tako sam se i osobno na cijepljenje odlučila u trenutku kad se je pokazalo da je u Izraelu (pratila sam ga zbog visoke procijepljenosti), unatoč tada još uvijek visokom broju zaraženih, počeo padati broj hospitalizacija i smrti. Naime, u cijeloj ovoj „pro-vakserskoj“ kampanji, nije se dovoljno intenzivno i jasno komuniciralo da se onih 95% efikasnosti cjepiva ne odnosi toliko na zaštitu od zaraze, već od teških oblika bolesti i smrti kao krajnjeg ishoda. Tu je informaciju očito trebalo stalno ponavljati jer vidim da do dana današnjeg ljudi to i dalje ne razumiju. Kao i kod cijepljenja protiv gripe, cjepivo ne može garantirati da se nećeš zaraziti, već štiti od teškog oblika bolesti, a time i smanjuje rizik od smrti. Također, iako cijepljen, i dalje se možeš zaraziti te prenijeti virus na druge, iako novija istraživanja pokazuju da je i za to manja vjerojatnost. Imunitet krda također je nestao iz rasprava kada je krenulo sipanje floskula: cijepi se pa ćeš ponovno tulumariti, ići na koncerte, putovati…. Pa ne ide to baš tako! Zapravo ide, ali politički, ako u potpunosti profunkcionira sustav COVID putovnica i raznih propusnica. Realno, ako čekamo imunitet krda, još smo na svim kontinentima daleko od tog scenarija.

A slanjem pogrešnih, točnije nedorečenih i polovičnih informacija u javnost, činiš upravo suprotno – u trenu kada krene treći val (a krenut će, kao što se već može vidjeti i u nekim drugim zemljama), kada bude zaraženih i među cijepljenima (a ima ih već sada, očekivano), pa bude među cijepljenima i umrlih (a ima i njih, naravno da ima, jer efikasnost nije 100%, već 95%, što znači da i dalje postoji 5% šanse za težak oblik bolesti i smrt), povjerenje će pasti na još niže grane od onih jako niskih na kojima je već sada. S druge strane, svi koji se protive cijepljenju jedva će dočekati da kažu: "Aha! A kako ćete sad tulumariti i putovati?"

Sve te priče o konačnom popuštanju mjera, slobodnom putovanju i tulumarenju i sličnim pretpademijskim užicima, mogu početi uistinu vrijediti tek kada se približimo onom magičnom postotku od 85% do 95% imunih (bilo cijepljenih ili preboljelih) za kojeg se pretpostavlja (jer ni to nećemo znati dok ga ne dosegnemo) da će pružiti imunitet krda. A za sada ne znamo još sasvim točno niti koliko dugo traje imunost nakon cijepljenja (i preboljenja COVID-a), hoće li biti potrebno docjepljivanje jer cijepljenje ide nemoguće sporo (pa će i u trenu kad npr. dođemo do 85% onih koji su primili drugu dozu biti upitno trebaju li oni koji su se cijepili prije šest i više mjeseci i treću dozu jer im je možda broj antitijela u međuvremenu već opako pao), pa su tu mutacije virusa… Ne, očito ne vjerujem da će pandemija tako brzo biti okončana, čak ni uz cijepljenje.

Izvor: Deuche Welle

Koji broj gledati?

Ništa u životu nije crno-bijelo, uvijek ima tog sivila. Podržavam li i dalje cijepljenje iako smatram da se dobrobiti cijepljenja na pogrešan način komuniciraju, odnosno da ne treba tako zanosno pričati o tulumima i putovanjima? Da, podržavam. Evo nekoliko razloga zašto.

U zemljama u kojem je najviše ljudi cijepljeno, unatoč ponovnom rastu broja zaraženih, broj hospitaliziranih i umrlih je značajno manji – to zorno pokazuje da cjepiva jesu efikasna. Evo jednostavnih i razumljivih podataka za Ujedinjeno Kraljevstvo o kojem se često piše. Jasno je vidljiv nagli rast broja zaraženih, odnosno žestok početak trećeg vala, ali se je broj hospitaliziranih i umrlih tek nešto sitno povećao u posljednje vrijeme u odnosu na prethodna dva vala.

Izvor: Our World in Data


Izvor: Google.com


Izvor: Google.com

Izvor: Google.com

Brojevi umrlih nakon cijepljenja mogu se baciti u kantu za smeće iz više razloga - ne zato što ih uopće ne bi bilo, nego zato što je gotovo nemoguće trenutno odrediti koliko ih je. Postotci koje izvlače i razvlače po mrežama protivnici cijepljenja su „dio od dijela i to nitko od njih ne naglašava – na primjer, negdje sam naišla na postotak od 9% i nešto sitno onih kod kojih je prijavljena smrt kao nuspojava nakon cijepljenja. Ali nigdje nije pisalo da je to 9% od ukupno prijavljenih sumnji na nuspojavu, a ne od ukupnog broja cijepljenih, točnije, od ukupno podijeljenih doza.

Da vam to pokušam malo približiti. Na dan pisanja ovog bloga u SAD-u je cijepljeno oko 186 300 000 osoba barem jednom dozom, a među njima je 161 500 000 onih koji su „fully vaccinated“. Točnije, iskorišteno je 338 000 000 doza cjepiva. U SAD-u postoji sustav VAERS koji prati nuspojave, a na kojeg sam naišla čak i u nekim objavama onih koji se protive cijepljenju. Jer "tamo se može jasno vidjeti koliko je umrlih"…

Za potrebe ovog teksta izlistala sam podatke za sve prijavljene sumnje na nuspojave od svih mogućih cjepiva. U toj istoj bazi podataka može se doznati da je oko 5.000 zabilježenih smrti nakon cijepljenja cjepivima protiv COVID-a (točnije, to se registrira kao sumnja na nuspojavu - smrt). Čak i ako doista jesu umrli od cijepljenja (a tako nešto jest iznimno rijetko moguće), na 338 milijuna podijeljenih doza u SAD-u, to je 0,0015% umrlih (op. a. ovaj podatak sam nakon objave čak i mijenjala jer sam u bazi pogrešno navela kriterije za pretragu. Pritom sam doznala da su ljudi doista svašta prijavljivali kao nuspojavu, pa tako i smrt kućnog ljubimca). I tako možemo postotke laički računati i vrtjeti u krug te interpretirati kako god nam je volja. Ako vas zanimaju podaci za Hrvatsku, tu je HALMED na kojem vam je sve objašnjeno. Pritom obratite pažnju da se cijelo vrijeme govori o prijavljenim sumnjama na nuspojavu, a ne o dokazanim nuspojavama.

Po život opasna anafilaktička reakcija moguća je na gotovo svaki lijek, ovisno o vašoj eventualnoj preosjetljivosti. Želite li prebrojavati i ostale moguće teške nuspojave koje su uglavnom kod odobrenih lijekova (za široku uporabu) vrlo rijetke, pa se dobro prestrašiti, čitajte upute o lijeku za bilo koju od terapija koja vam je propisana ili je kupujete bez recepta. Na primjer, pročitajte što piše o „običnoj“ acetilsalicilnoj kiselini (Aspirin, Andol). Ako imate takav stav da zbog tih zastrašujućih nuspojava ionako ne uzimate lijekove, to je sasvim u redu. Samo nemojte druge odgovarati od lijekova koji spašavaju život jer se sami bojite, pa pritom još i širiti dezinformacije.

To ne znači niti slijepo vjerovati ikome, pa tako niti smatrati cjepiva svetom vodicom koja će izbrisati potrebu za mjerama prevencije u kratkom roku. Jer neće. Ako realno gledate na stvari, čak ni nakon dva tjedna otkako ste primili drugu dozu (koliko je potrebno da razvijete otpornost) u ovim uvjetima nećete biti slobodni raditi što želite i pritom bez rizika, barem ne još neko vrijeme. Uložite trud u provjeru svega što vam se servira. Što više izvora, to bolje. Kako za sada stvari stoje, koristi cijepljenja protiv COVID-a još uvijek nadmoćno premašuju štetnost, barem ako ne tumačite brojeve kako vama odgovara ili odgovara nekom drugom.

  • Avatar vladimira
    vladimira: Premium korisnik

    Poštovani Swing, moram priznati da sam zaista s interesom pročitala Vaš komentar, a posebno zato jer ste ljubazni. Osobno zazirem od agresivnosti ovog vremena koje ubija svaku priliku za bilo kakav dijalog. Studiju sam pronašla i tu temu ću svakako ... prikaži još! pobliže proučiti, što zbog privatnih, a što zbog poslovnih interesa. Pratim i cijepljenje djece... Ovo je studija o kojoj govorimo, zar ne? https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/nejmoa2104983 Po pitanju cenzure, na blogu je doista nema, a jedino što se ne odobrava je oglašavanje, osim ako bih, primjerice, pisala o nekom svom projektu. Obradila sam područje koje sam smatrala da je bilo potrebno jasnije pokriti. Svakako se slažem da ima onih koji su daleko više matematički inteligentniji od mene. Po pitanju teorija zavjere, one su puno opsežnija i teža (kao i opasnija) tema.

  • Swing:

    Kaže autorica kako ne treba nikome slijepo vjerovati i sve treba provjeriti. Super, s tim se slažem, ali draga autorice i dalje je činjenica kako u medije mogu doći samo i isključivo oni članci koji podržavaju cijepljenje, kao što je ... prikaži još! to ovaj vaš. Postoje daleko stručnije osobe od vas, sa daleko jačeom matematičkom inteligencijom i svjetskim karijerama, ali koje nikada neće dospjeti u glavne medije iz jednostavnog razloga što njihovo tumačenje stvarnosti nekome ne odgovara. Dapače, njima se samo nalijepi etiketa "teoretičari urote" i sve je riješeno. Nego autorice, ako vas zaista zanimaju činjenice, pronađite znanstvenu studiju "Preliminary Findings of mRNA Covid-19 Vaccine Safety in Pregnant Persons" i zatim se molim vas dobro potrudite i pronađite podatak koliki postotak trudnoća kod žena koje su cjepivo primile unutar pvih 13 tjedana trudnoće je završio pobačajem. Zanima me kada otkrijete taj podatak hoćete li se usuditi javno ga iznijeti iako ćete možda tim podatkom spasiti brojnu nerođenu djecu? I ako se i usudite napisati članak, hoće li ga vaši nadređeni pustiti u medije? Pozdrav.