Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Mentalno (Na)Zdravlje!

Zašto je jedne pandemija koštala duševnog zdravlja, a druge ne?

Ali ima i još jedna važna stvar. To su prethodna stresna i traumatična iskustva. Moguće da smo imali oca alkoholičara ili oca pomorca kojeg nismo dobro poznavali, da s majom nikad nismo razvili prisan odnos, da smo odrasli u nepotpunoj obitelji, da smo bili žrtva nasilja u školi ili među vršnjacima, da smo doživjeli smrt bliske osobe, da smo se našli na potresom pogođenom području i slično. Ako ove traume nismo emocionalno proradili nego smo ih potisnuli, postoji mogućnost da su one pod pritiskom novih stresova i trauma ponovno oživjele.
Objava 25. listopada 2021. 0 komentara 353 prikaza
Foto: Pexels
Foto: Pexels
„Ljudsko tijelo nije napravljeno da bude prijemnik za nesreće u svijetu.“

Povezujete li i vi svoje simptome s početkom pandemije? Nikad prije niste patili od anksioznosti, strahova, paničnih napada, depresije, nervoze, bezvoljnosti, ovisnosti? Simptomi su vam se ušuljali gotovo preko noći? Vjerovali ste da se to događa nekom drugom. Ne vidite s čim bi sve povezali osim s bolesti Covid-19? Niste sigurno što vam se događa, ali nije ugodno. Ne pričate o tome ni s kim. Pitate se zašto se to događa? Zašto sada? Zašto vama?

Otkad je prije dvadeset mjeseci počela pandemija, određeni broj osoba počeo je patiti od raznih fizičkih i psihičkih simptoma. Fizički simptomi su lupanje srca, aritmija, trnjenje dijelova tijela, nesanica, smanjeni ili pojačani apetit, glavobolja, smanjena koncentracija, problemi u komunikaciji. Emocionalni problemi su tjeskoba, panika, strah od otvorenih prostora ili mnogo ljudi, bezvoljnost, tuga, ljutnja, nervoza, sram, krivnja. Popis simptoma vrlo je dugačak.

Nekim starim pacijentima simptomi su se pojačali, međutim doista zabrinjava što su ih dobili i oni koji su čitav život živjeli prosječnim životom. Sve je bilo u redu i onda odjednom – simptomi! Prvo što mi klijenti kažu, to je zbog pandemije. Životi su nam se promijenili na sve moguće načine. Neki od nas jednostavno nemamo kapacitet preživjeti te promjene bez posljedica. Da, na prvu čini se, to je zbog pandemije. Međutim, nakon što radimo neko vrijeme, najčešće otkrijemo nešto drugo. Pandemija je zapravo bila samo okidač.

Rizični i zaštitni čimbenici za razvoj mentalnih oboljenja

Znanstvenici su utvrdili da postoje rizični i zaštitni čimbenici za razvoj mentalnih poremećaja i bolesti koji se tiču pojedinca, obitelji, zajednice i svijeta općenito.

Pojedinac koji ima lošu sliku o sebi, nisko samopouzdanje i samopoštovanje, kroničnu bolest, poteškoće u komunikaciji, negativne stavove o životu, intelektualne poteškoće u većem je riziku za razvoj mentalnih oboljenja. Šanse mu se povećavaju ako u obitelji postoje mentalne ili kronične fizičke bolesti ili ovisnosti, ako članovi obitelji nisu povezani ili se radi o disfunkcionalnoj obitelji. Važno je i u kakvoj zajednici pojedinac odrasta, pa čak i u kakvom svijetu. Važno je kakve su socio-ekonomske prilike, kakva je medicinska skrb i događaju li se prirodne katastrofe, rat i diskriminacija.

S druge strane, pojedinac koji ima pozitivan stav o životu, dobre komunikacijske vještine, uspješan je i stvara dobrobit za zajednicu ima manje šanse oboljeti od mentalnih poremećaja. Ako uz to još živi u obitelji u kojoj postoje skladni odnosi, podrška, povezanost, jasna pravila i sklad, šanse se smanjuju. Tome pridonose i bolji ekonomski uvjeti, veći standard života, dobra podrška u društvu te dobra medicinska skrb.

Mentalno zdravlje u doba pandemije

Pandemija je sa sobom donijela mnogo kriznih momenta: financijsku krizu, izolaciju, slabiju dostupnost medicinskih usluga, nesigurnost, online nastavu, gubitak radnih mjesta, nesigurnost, bolest i smrt. Malo tko je ostao imun. Svi smo više ili manje razvili simptome stresa: zbunjenost, strahove, nemir, nervozu, ljutnju, sram i krivnju, bolove, nemogućnost opuštanja, pogoršanje tjelesnih bolesti, povećano korištenje lijekova za smirenje, alkohola, ovisnosti, pa i one o društvenim mrežama i vijestima.

Nije čudno, jer dogodila se krizna situacija na svjetskoj razini. Međutim, niti je tko krizu nazvao pravim imenom niti ju je tko vodio kao kriznu situaciju. U medijima je od početka prisutno zastrašivanje, senzacionalizam, slike bolesti i smrti. Stožer civilne zaštite ni jednom se nije sjetio posavjetovati s nekim iz struke; psihologom, psihijatrom, psihoterapeutom.

Uvijek se sjetim citata doktorice Christiane Northrup iz knjige „Žensko tijelo, ženska mudrost“ koji kaže: „Ljudsko tijelo nije napravljeno da bude prijemnik za nesreće u svijetu“. Pa ipak, svi smo to postali.

Kako to da su samo neki razvili simptome?

Prije sam se pozabavila zaštitnim i rizičnim čimbenicima za razvoj mentalne bolesti. Ali ima i još jedna važna stvar. To su prethodna stresna i traumatična iskustva. Moguće da smo imali oca alkoholičara ili oca pomorca kojeg nismo dobro poznavali, da s majkom nikad nismo razvili prisan odnos, da smo odrasli u nepotpunoj obitelji, da smo bili žrtva nasilja u školi ili među vršnjacima, da smo doživjeli smrt bliske osobe, da smo se našli na potresom pogođenom području i slično. Ako ove traume nismo emocionalno proradili nego smo ih potisnuli, postoji mogućnost da su one pod pritiskom novih stresova i trauma ponovno oživjele. Kao slon ispod tepiha za kojeg se svi prave da ne postoji.

Srećom, unutar svakog problema krije se prilika. Unutar pandemije krije se prilika da emocionalno proradimo stare, bolne priče koje smo zakopali u sebi. S kojima smo do sada živjeli bez problema, ali koji su pod pritiskom izašli na površinu u vidu simptoma i traže nas da ih pogledamo. Pandemija je donijela još jednu dobru promjenu. Mentalni poremećaji sve manje su tabu. Danas postaje normalno reći kako idete psihologu ili psihoterapeutu, a da vas nitko više čudno ne gleda. Štoviše, postaje to normalna duševna higijena. 

Za seansu sa mnom možete se dogovoriti ako ispunite upitnik https://docs.google.com/forms/d/15V0JyuZZLayBBjkwLUFTUlDgJ8H7r5J8brR_bDCqLPI/edit.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.