Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Mentalno (Na)Zdravlje!

Znate li što radi vaše dijete dok je na mobitelu?

Nešto uvelike ne štima u cijeloj ovoj priči jer svakim danom sve je više vršnjačkog nasilja, zlouporabe, iskorištavanja, ucjenjivanja i osvete putem Interneta. Djeca se susreću sa sadržajima s kojima se ne znaju nositi, razvijaju osjećaj bolesti nakon dugačkog gledanja u ekrane i natječu se kako „kupiti“ što više sljedbenika na društvenim mrežama.
Objava 30. svibnja 2021. 0 komentara 275 prikaza
Foto: Unsplash
Foto: Unsplash
Ograničenje vremena koje dijete provodi na Internetu samo je kap u moru.

Ovo je pitanje koje si neminovno postavlja svaki roditelj djeteta koje ima mobitel. A mobitel imaju djeca i u nižim razredima osnovne škole. Najčešći način na koji roditelji danas kažnjavaju djecu je oduzimanje mobitela i ostalih ekrana kao što su laptop, tablet i televizor. Što baš i nije efikasno, a može biti i kontraproduktivno. Jer, svi su na Internetu. To je kao da ste prije četrdeset godina djetetu zabranili da se druži na igralištu s vršnjacima do kraja školske godine.

Mnogi roditelji pokušavaju naći način kako kontrolirati dječje ekrane, ali rijetki uspijevaju. Trendovi na Internetu mijenjaju se svakodnevno, doslovno. Rijetko koji roditelj može pratiti taj tempo. Mnogi se osjećaju bespomoćno jer ni sami ne razumiju djecu kada pričaju o društvenim mrežama, virtualnim sobama, aplikacijama i igricama. Djeca izgovaraju nepoznate riječi kojima odrasli ne znaju značenje. Ili još češće, šute o tome.

I škole su nemoćne. Koliko god se provodili preventivni školski programi i radionice o štetnosti Interneta, nenasilju i pristojnoj komunikaciji, online nastava pokazala nam je gdje smo kao odrasli koji bi djecu trebali educirati i nadzirati. Posljedice online nastave na mentalno zdravlje učenika tek će se vidjeti. Za sada samo znamo da jedan dio učenika, iz raznih razloga, nije u stanju pratiti online nastavu.

Nešto uvelike ne štima u cijeloj ovoj priči jer svakim danom sve je više vršnjačkog nasilja, zlouporabe, iskorištavanja, ucjenjivanja i osvete putem Interneta. Djeca se susreću sa sadržajima s kojima se ne znaju nositi, razvijaju osjećaj bolesti nakon dugog gledanja u ekrane i natječu se kako „kupiti“ što veći broj sljedbenika na društvenim mrežama.

Internet zajednica svako malo izbaci naziv za novu patološku pojavu za koju nikada nismo čuli, kao što je sexting, sextortion, revenge porn, online peer violence, online sexual abuse, cybersikness itd.

Donosim nekoliko savjeta kako da se sprijateljite sa svojim djetetom i kako da Internet prestane biti predmet svađa u vašem domu.

1. Dijete gleda, dijete čini. Ukoliko ste i sami osoba koja veći dio svojega slobodnog vremena provodi na društvenim mrežama, igrajući igrice ili hejtajući na portalima, što možete očekivati od svojega maloljetnog djeteta? Jeste li osoba koja prvo što napravi kad uđe u kuću upali televizor i radio? Ako ne možete biti sami u tišini sa svojim mislima, kako zamišljate da će to moći vaše dijete? Možete li očekivati od djeteta da s guštom čita knjige, stripove i lektiru ako vas nikad nije vidjelo da činite isto? Jurite li stalno u potrazi za novim sadržajima koji će ispuniti prazninu u vama? Dosada je važna za razvoj djeteta te potiče maštu. Dijete ponekad treba vrijeme u kojem neće čiiti ništa već samo biti.

2. Odnos je ključ. Zapitajte se kakav odnos imate sa svojim djetetom? Mnogi roditelji osjećaju grižnju savjesti ili krivnju jer ne provode dovoljno vremena s djecom. Nije važna kvantiteta. Važna je kvaliteta. Čujete li svoje dijete kada priča? Imate li povjerenja u njega? Poštujete li ga? Poštujete li njegove želje i granice? Npr. pitate li ga za dozvolu prije nego objavite njegovu aktualnu ili fotografiju kada je bilo beba na društvenim mrežama? Ili se podrazumijeva da je to u redu? Znate li da objavljene fotografije zauvijek ostaju na Internetu? Neke od njih mogu za petnaestak godina postati predmetom ismijavanja, ali i zlostavljanja.

3. Komunikacija se uči. Komunikacijske vještine trebale bi se učiti kod kuće i u školi. Međutim, činjenica je da veliki broj odraslih ima probleme u bliskim odnosima jer ne zna komunicirati. Ako ne znate komunicirati s bračnim partnerom, kako mislite da ćete znati komunicirati s djetetom? Istraživanja govore da su odnos i dobra komunikacija s djetetom najveći zaštitni faktori u prevenciji nasilja uživo i na Internetu. Ukoliko psujete, vičete, obraćate se djetetu s visoka i „ti porukama“ (ti si neuredan/na, lijen/a, nesposoban/na, smotan/a, glup/a itd.), kako mislite da će se dijete obraćati svojim vršnjacima?

4. Briga je drugo ime za kontrolu. Mnogi roditelji nikada ne kontroliraju sadržaje koje djeca pregledavaju i izmjenjuju na Internetu. A mnogi kontroliraju bez znanja djeteta. I jedno i drugo su krajnosti. Internet je alat koji smo djeci dali puno prije nego li su bili sposobni shvatiti svoju odgovornost i posljedice. Jedna slučajno objavljena fotografija djetetu može uništiti život. Pitajte dijete da vam npr. pokaže sadržaj razredne Viber grupe. Komentirajte zajedno ono što čitate. Dođe li do neugodne situacije u ovoj grupi, škola će vjerojatno razgovarati s učenicima ili provesti edukativnu radionicu. Ali neosporno je da ste mobitel djetetu kupili vi. Stoga je to ponajviše vaša odgovornost.

5. Predatori su posvuda. Dok se vi osjećate sigurno jer je vaše dijete kod kuće, virtualni predatori motre na njega. Jedan krivi korak i može postati žrtvom. Vi ste kao roditelji stručnjaci za život i nije važno imate li znanja kako Internet funkcionira. Educirajte ga da postoje stručnjaci kojima se zajedno možete obratiti u slučaju nezgode. Centar za sigurniji Internet ima otvoreni besplatni i anonimni telefonski broj 0800 606 606. Pogledajte zajedno kratki film https://www.youtube.com/watch?v=Tw1L_fghorY&t=2s. Prijavite nasilje policiji na https://redbutton.gov.hr/online-prijava/7.

6. Educirajte se zajedno. Pitajte dijete da vam objasni što radi online, što znače razni emotikoni, kako funkcioniraju aplikacije, kakve sadržaje dijeli na društvenim mrežama, s kim igra igrice, komunicira li s osobom koju ne poznaje uživo, koje osobne podatke šalje u virtualni svijet. Educirajte se na https://www.betterinternetforkids.eu/en-GB/discover/parents-and-carers. Sjednite i zajedno s djetetom odgovorite na pitanja iz kviza https://www.saferinternet.at/quiz/en/. Kviz je na engleskom, ali ne brinite, dijete će vam ga prevesti. Dozvolite da ono uči vas. Djeca su zapravo naši najbolji učitelji. Mi smo, a ne djeca, oni koji trebaju naučiti - slušati i čuti.

Ukoliko želite naučiti bolje komunicirati s djetetom te izgraditi odnos pun povjerenja i poštovanja javite se na  https://docs.google.com/forms/d/15V0JyuZZLayBBjkwLUFTUlDgJ8H7r5J8brR_bDCqLPI/edit.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.