Blogosfera U skladu s prirodom

Plava rajčica

Objava 10. kolovoza 2016. 0 komentara 1950 prikaza
Plava rajčica
Plava rajčica
Plava rajčica

Jeste li kad vidjeli i probali plavu rajčicu?

Iako sigurno to mnogima pada na pamet - plava rajčica koju uzgajam na svom biovrtu nije nikakav transgeni GMO (vrsta dobivena ubacivanjem stranih gena), nego je vrsta rajčica koja je dobivena putem tradicionalnih tehnika uzgoja – križanjem.

Plavu OSU Blue rajčicu razvio je Jim Myers, profesor uzgoja povrća na OSU sveučilistu (Oregon State University) i dvoje diplomaca tog sveučilišta - Carl M. Jones i Peter Mes. Razvili su je na način da su tradicionalnu rajčicu križali s sojem rajčica koju su prethodno iskrižali s divljim srodnicima (Solanum lycopersicoides, S. chilense, S.cheesemanii)  koji sadrže antocijanin – pigment koji daje voću plavu, ljubičastu i crvenu boju i koji je poznati kao antioksidans. Ideja profesora je bila dodati ovaj vrijedni antioksidans i u rajčicu jer je to vrsta koja se konzumira u velikim količinama, te tako doprinijeti konzumaciji više antioksidanasa putem ovog povrća.

Karakteristično za ovu rajčicu je da izvana nije cijela plava - antocijanin se proizvodi samo u plodu na područjima koja su izložena suncu i to pretežno u samoj koži ploda. Ako je plod u hladu ili je prekriveni listom, ti dijelovi nikad neće biti plavi nego će izgledati kao i kod normalne rajčice – zeleni dok su nezreli, crveno-narančasti dok dozore.  Najviše plavog pigmenta razvija se na gornjem dijelu rajčica. Zanimljivo je da je i dio kod stapke u običnoj boji.

Veličina ploda je poput malog jabučara, a sama biljka je srednje visine (barem kod mene je narasla za sad u visinu nekih 1,30 metara), i to vrlo bujnog i zbijenog rasta. Dosta dugo je odolijevala plamenjači na vrtu što me je jako ugodno iznenadilo – ali nažalost ipak je na kraju plamenjača (i koncentrična pjegavost) došla i na ovu rajčicu - ali se jako sporo šire u odnosu na neke druge vrste rajčica..

DOK JU PREREŽETE…

…postane obična crveno-narančasta rajčica. Dakle OSU blue rajčica plavu boju ima samo u koži, iznutra izgleda kao obična rajčica.

OKUS PLAVE RAJČICE
Moram nas razočarati ako očekujete nešto posebno s obzirom na izgled. Okus ove plave rajčice meni je prilično isti kao i kod sličnih narančastocrvenih rajčica – blago kiselkasti i jednostavno – obični.

Osim OSU blue, na spomenutom je sveučilištu razvijena i Indigo rose rajčice, a razvoj te vrste započeo je još davnih 1960-tih. Više o njoj pročitajte na stranicama sveučilišta OVDJE

Uz pomoć tehnike tradicionalnog križanja, na istom sveučilištu uzgajaju se i nove vrste neobičnih rajčica. One postoje na tržištu kao „open pollinated“ – slobodnooprašujuće vrste – dakle s njih možete skupiti svoje sjeme koje će imati iste karakteristike kao i prethodna biljka (naravno, ako ju ne iskrižate s ostalim rajčicama iz vrta – stoga sadite vrste odvojeno ili uzimajte sjeme samo s prvih plodova kad je najmanja mogućnost unakrsnog križanja)

RAZLIKA S TAMNIM RAJČICAMA
Postoje brojni kultivari rajčica koje se nazivaju crnima i imaju tamniju boju, ali većinom se radi o kombinaciji crvene i tamne boje – poput npr. rajčice Black plum – crni šljivar, Black Krim i Cherokee purple.  Boja ovih rajčica rezultat je nakupljanja pigmenta pheophytin u plodu, koji u kombinaciji s ostalim karotenoidima, uključujući beta-karoten i likopen stvara smeđu ili crnu boju.

DA LI NAM STVARNO TREBAJU RAJČICE PUNE ANTOCIJANINA
Ono što je meni zapravo zanimljivo i privlačno kod OSU blue rajčice je njena neobična boja, a ne njezin sastav. Općenito kod rajčica postoji toliko raznih boja i oblika i to je ono što privlači brojne vrtlare/ice kod uzgoja raznih vrsti – njihova raznolikost i razlika u okusima.

Sama ideja visokog udjela antocijanina nije loša, ali ti pigmenti postoje i u drugim vrstama voća i povrća, pogotovo kod bobičastog voća, pa tako isto možemo dobiti dovoljnu količinu bitnih nutrijenata raznolikom prehranom i redovitom konzumacijom bobičastog voća. Osobno konzumiram dosta borovnica, aronija i ostalog bobičastog voća tokom njihove sezone i zamrzavam ih te radim i tokom zime zelene sokove s bobičastim voćem.

Raznolikost je također bitna i za biosustav, pa forsiranje nekih znanstvenika i industrije da nam malo vrsta povrća daje „sve što nam treba“ znači i polja monokultura na kojima to uzgajaju, time i smanjenje bioraznolikosti.  Stoga smatram da je bitnija edukacija ljudi, te raznolikost na poljima i u tanjuru od razvoja novih vrsti superpovrća i voća na tržište za „lijene potrošače“.

Ali svakako pozdravljam rad na sveučilištima na razvoju novih vrsti povrća i voća prirodnim tehnikama uzgoja. Svaka nova i zanimljiva vrsta nastala prirodnim križanjem dobro je došla u moj vrt i rado ću ju probati uzgojiti na vrtu, te probati i na tanjuru. Tako su ljudi odabirom i križanjem zapravo i uzgojili sve vrste voća i povrća koje danas uzgajamo na vrtovima. Dakle npr. i narančasta mrkva i sve sorte mrkve koja danas postoje je rezultat odabira vrsti i križanja tokom povijesti uzgoja. 

POSTOJE I TRANSGENE GMO PLAVE RAJČICE, ALI…
Osim slobodnooprašujućih, razvijaju se i transgene GMO vrste plave rajčice – ali dakle to nije napravljeno prirodnim križanjem, već na način nasilnog ubacivanja gena zijevalice (Antirrhinum iz obitelji zijevalica) (VIŠE). Takve rajčice su potpuno plave – od kože do sjemenja i bogate antocijaninom (VIŠE) i od 2014, godine se uzgajaju u komercijalne svrhe (VIŠE).  Druga grupa znanstvenika iskoristila je gen biljke Arabidopsis thaliana iz obitelji krstašica za dobivanje plave boje tj antocijanina u rajčici (VIŠE).

Kako je rajčica iz obitelji pomoćnica, u nju su dakle tehnikama genetskog inženjeringa ubačeni geni biljaka iz drugih biljnih obitelji što se u prirodi  nikad ne bi moglo dogoditi križanjem. To je ono sporno kod GMO transgenih vrsti, jer postoje prirodne genetske barijere među vrstama koje onemogućuju križanje nesrodnih vrsta, a što se ovom tehnologijom preskače. Kako nijedna vrsta u biosustavu ne postoji samo za sebe već je povezana s mnoštvom drugih koji se njime hrane ili na neke druge načine, ubacivanjem stranih gena nikad ne znate točno na koje sve načine to može djelovati na ostatak biosustava – pa je njihova upotreba pokus s neizvjesnim rezultatima i za biosustav i za čovječanstvo. Konačne rezultate znati ćemo tek nakon nekoliko generacija koje konzumiraju genetski izmijenjene vrste, a to je pokus koji ne želim provoditi nad sobom i svojom obitelji ako imam izbora. Kod ljudi su tako između ostalog moguće neke nepredvidive alergije i reakcije – jer dakle oni koji nisu alergični na rajčice i znaju da ju mogu konzumirati – to ne mogu biti sigurni i za gene biljaka (i životinja) koji su naknadno ubačeni u to povrće.

Stoga upravo radi načina dobivanja i radi nepoznatih mogućih posljedica takvog ubacivanja gena nesrodnih biljaka, GMO rajčica mi uopće ne zvuči privlačno – tim više jer se dobri rezultati kod razvoja novih sorti voća i povrća mogu postići i dobrim staromodnim unakrsnim križanjem – i to bez straha od ikakvih potencijalnih posljedica i za mene i za okoliš.

ZAKONI OGRANIČAVAJU UZGOJ I PROMET GMO-a
Ne morate se bojati da ćete tako lako doći do sjemenja GMO rajčica – razvoj takvog sjemenja je skup, zaštićeni je autorskim pravima/patentima i skupo se naplaćuje – dakle nije niti približno isto kao kod slobodnooprašujućih vrsti. Također, u RH je zabranjena sadnja i prodaja GMO vrsti za ljudsku ishranu – dozvoljeno je samo uvoz sirovina za životinjsku prehranu. Mogućnost sadnje GMO vrsti na poljima u RH strogo je ograničeno zakonom. U državama u kojima je dozvoljena sadnja GMO sjemenja postoje ograničenja pa su tako GMO sjemenja dostupna samo registriranim farmerima, skuplja su i farmeri se moraju obavezati da neće uzimate sjeme s tih vrsti za sjetvu idućih godina jer je to sjeme zaštićeno autorskim pravima.

Stoga, bez panike dok vidite neku neobičnu vrstu povrća poput plavih rajčica ili plavih krumpira, na našem tržištu i kod raznih vrtlara putem razmjena sjemenja možete doći do „samo“  slobodnooprašujućih vrsti voća i povrća – tako sam i ja došla do ove prekrasne OSU blue rajčice :)

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.