Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera U skladu s prirodom

Zar zaista nema ograničenja u prijedlogu Zakona o sjemenju? Procijenite sami i reagirajte na online sjednici Odbora za poljoprivredu..

Pročitajte sporne članke Zakona o sjemenju, reagirajte danas na online sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.
Objava 11. veljače 2021. 0 komentara 1285 prikaza
Sjeme je ljudsko pravo
Sjeme je ljudsko pravo
Sjeme je ljudsko pravo

Zakon o sjemenu već je izazvao brojne polemike u hrvatskoj javnosti, a inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo podržalo je 134 udruga proizvođača i onih koji ih podržavaju sa preko 25.000 članova te Hrvatska poljoprivredna komora, a kasnije se pridružilo preko 30.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice.

Detaljnom analizom članaka zakona, uz konzultaciju pravnika koji rade na analizi sjemenarskih politika na razini EU, reagirali smo na e-savjetovanjima, a detaljnu analizu svih štetnih odredbi objavili smo 14.01.2021. u dopisu Hrvatskom  saboru OVDJE. Nismo pisali opisne sastavke, reagirali smo vrlo konkretno na tekst članaka u zakonu.

Unatoč činjenici što smo započeli i pregovore s Ministarstvom poljoprivrede oko ovog zakona, s druge strane dobivamo pokušaje zastrašivanja i ušutkavanja putem slanja odjednom čak 3 inspekcija udruzi Biovrt (VIŠE), a u zadnjih nekoliko dana, odjednom su se oglasile i neke stručne institucije, direktno ili indirektno povezanih s Ministarstvom poljoprivrede (VIŠE),  koje u medijima umjesto konkretnih protuargumenata na sadržaj članaka stavljaju naglasak na strah od biljnih bolesti koje su već ionako uređene postojećim zakonima i gdje se svo necertificirano sjeme sagledava s negativne strane, iako je ono međunarodnim normama prepoznato kao ljudsko pravo i problematika je puno kompliciranija.  Oni umjesto konkretnih protuargumenata daju podršku postojećem tekstu prijedloga zakona te time  pokušavaju diskreditirati glas svih poljoprivrednika koji će u konačnici morati živjeti i raditi po tom zakonu, i svih udruga i građana koji su iskreno zabrinuti radi nedorečenosti ovakvog zakona i koji žele da svi skupa napravimo dobar i jasan Zakon o sjemenju po kojem ćemo i svi moći djelovati bez ikakvih krivih tumačenja, a koji će poštivati i međunarodne norme.

Fascinantno mi je što mi od samog početka komuniciramo konkretno i jasno, čitamo tekst zakona, konzultiramo se s pravnicima, triput provjeravamo teze i više stajališta, a s druge strane dobivamo odgovore koji se niti ne odnose na ono što upozoravamo!?!  Dobar primjer je upravo i razlika između pojmova certificiranja i certificiranog sjemenja kojima je Ministarstvo poljoprivrede manipuliralo u obraćanju javnosti i udrugama, a što smo objašnjavali OVDJE.

Pa evo, pozivamo i sve vas da dobro pogledate na što upozoravamo kod kršenja međunarodnih normi i pitamo se kako onda dio  struke koja je nedavno reagirala  „ne vidi“ ograničenja u zakonu za korištenje vlastitog sjemenja? Pitamo se jesu li uopće pogledali sami prijedlog zakona ili su samo čitali tumačenje Ministarstva? Jesu li pročitali međunarodne norme na koje upozoravamo?  I kakav je u konačnici to prijedlog zakona u kojem svi vide nešto drugo, pa zar to nije dovoljno jasan znak da tekst treba urediti da to bude svima jasno?  
Napominjem da je upis na bilo kakve sortne liste  – koje se pokušava nametnuti za svo sjeme koje se proizvodi za vlastite potrebe – čisti  apsurd kojeg nema nigdje u EU! Sortne liste namijenjene su isključivo popisivanju sorata za tržište i tu treba jasno razgraničiti stavljanje sjemenja na tržište od sjemenja koje se uzgaja za vlastite potrebe.
 

ŠTO JE TOČNO DEFINIRANO MEĐUNARODNIM NORMAMA NA KOJE UPOZORAVAMO:  

Prava poljoprivrednika na sjeme, bili oni veliki ili mali, zajamčena su Međunarodnim ugovorom o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/2009)   koji kaže: "Ništa u ovom članku (čl.9), podložno nacionalnim zakonima i prema potrebi, ne tumači se tako da ograničava prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima."

Ta prava štiti i Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštivati koja kaže da je: "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati".

ŠTO PIŠE U PRIJEDLOGU ZAKONA:

Članak 16.1.
Poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu osim kategorija navedenih u članku 13. ovoga Zakona proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo od certificiranog sjemena sorte upisane na Zajednički katalog sorata Europske unije.


Objašnjenje: Kategorija sjemena potvrđuje se nadzorom sjemenskog usjeva u postupku certifikacije. Dakle poljoprivrednici za svoje potrebe mogu uzgajati sjeme samo od sjemena koje su kupili ili upisali na liste.

Članak 16.2.
Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljne vrste koja je u sustavu certifikacije mora biti dorađeno u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

(Članak 17.
(1) Dorada sjemena je sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje i označavanje

(3)Dobavljač sjemena registriran za doradu smije dorađivati naturalno sjeme ako je za to sjeme izdan zapisnik o službenom nadzoru, uvjerenje o priznavanju usjeva ili dokument o porijeklu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva koji daje dobavljač sjemena.

Objašnjenje: Pošto poljoprivrednik nije registriran kao dobavljač, definitivno ne može dostaviti tu potvrdu ako sjeme nije prethodno kupio ili upisao na neku od lista.

Članak 16.3.
Odredbe ovoga članka ne odnose se na:

- poljoprivredne biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“
- sorte upisane na drugim sortnim listama iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona - nova nacionalna sortna lista
- poljoprivredne proizvođače upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi.

Objašnjenje: Ako proizvođač odabere koristiti autohtone sorte mora ih registrirati na sortnu listu bez obzira što mu je zabranjeno takvo sjeme stavljati na tržište.

Članak 16.4.
Izuzeće od obveze dorade iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o veličini obradive površine na poljoprivrednom gospodarstvu upisanoj u ARKOD sukladno posebnom propisu kojim se uređuje vođenje evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta i količine korištenog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisuje ministar pravilnikom.

Objašnjenje: Mala gospodarstva izuzeta su od dorade ali ne i od obaveznog kupovanja sjemena ili registriranja autohtonih sorti na listu, a dodatni pravilnik će propisati koliko sjemena uopće gospodarstva mogu uzgajati za vlastite potrebe sami.

 

Sad vi procijenite, da li je ovo kršenje prava iz Međunarodnog ugovora i Deklaracije ili smo svi mi ludi u Teatru apsurda? Jesmo li mi jedini koji čitamo tekst zakona i međunarodne norme?

Kome je u interesu diskreditirati i ušutkati ne samo nas, nego i tisuće ljudi koji su nas podržali, te i dalje “gurati” zakon koji ne bi nikako smio biti u proceduri radi proceduralnih grešaka i kršenja međunarodnih normi to procijenite sami. Nas ovo samo dodatno zabrinjava te još odlučnije poručujemo: #nedamosjeme!

Želimo dobar Zakon o sjemenju i postupak donošenja zakona koji će uključiti sve zainteresirane dionike te odredbe članaka donesene na temelju stvarne analize situacije, a koji će poštivati i međunarodne norme i prava poljoprivrednika na izbor sjemenja. Zar zaista tražimo previše?


REAGIRAJTE NA ONLINE SJEDNICI ODBORA ZA POLJOPRIVREDU 11.01.2021.

U četvrtak, 11.02.2021. održavaju se sjednice koje odlučuju o budućnosti Zakona o sjemenju.

Sjednica Odbora za zakonodavstvo odlučivat će o Zakonu u 13 sati, a za što smo im poslali dopis s detaljnim obrazloženjima kako ovakav prijedlog Zakona krši brojne procedure donošenja Zakona u RH (VIŠE).

Isti dan 11.02.2021 u 15 sati održat će se online sjednica Odbora za poljoprivredu, a možete se uključiti na istu i ostaviti svoj komentar. Pozivamo vas ukoliko ste u mogućnosti i date konstruktivne komentare na ovu temu, s ciljem kako bi se jasno vidjelo da je jako puno sudionika zainteresirano za ovu temu i kako je bitno da svi zajedno napravimo dobar Zakon o sjemenju uvažavajući sve zainteresirane strane.

Izravni prijenos sjednice osiguran na YouTube kanalu Hrvatskoga sabora na poveznici: https://youtu.be/f7xmOG4rupU

Prijedlog komentara koje možete ostaviti, kad kopirate komentare možete izbrisati link koji će vam se pojaviti u nastavku kopiranog teksta:
- Zakon o sjemenju ne smije kršiti ljudsko pravo na sjeme i međunarodne norme, maknite članak 16 iz zakona!
- Tražimo poštivanje procedura donošenja zakona u RH i uvažavanje interesa hrvatskih poljoprivrednika - kakva je to pravna država koja ne donosi Zakone po propisima?
- Maknite štetni članak 16 van iz zakona jer njime kršite ljudsko pravo na sjeme!
- Zakon o sjemenju treba uređivati tržište sjemenja, a ne ograničavati korištenje vlastitog sjemenja za vlastite potrebe, maknite članak 16 iz zakona!
- Poljoprivrednici su ti koji će morati raditi prema zakonu o sjemenju i boriti se s nerazumnim ograničenjima, a ne stručna zajednica. Slušajte što vam poljoprivrednici govore!
- Osigurajte poljoprivrednicima dobre zakone kakve im omogućuju smjernice EU, a ne da izmišljate ograničenja kakva u EU ne postoje - maknite članak 16 iz zakona!


Hvala vam u ime inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo! 
#nedamosjeme

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.