Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Cjelovita kurikularna reforma (1.dio - osnovne škole)

Objava 07. siječnja 2016. 7 komentara 4450 prikaza
Foto: Noel Pavletić/ PIXELL
Foto: Noel Pavletić/ PIXELL
Dr. Boris Jokić

Tijekom zimskog raspusta za učenike, njihovi učitelji i nastavnici okupili su se 5.siječnja u svojim školama kako bi putem webinara slušali o promjenama koje će inicirati Cjelovita kurikularna reforma osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava u Hrvatskoj. Od sljedeće školske godine, dakle od ove jeseni 2016.godine s provedbom reforme će se započeti eksperimentalno u šezdesetak hrvatskih škola, no za sada se ne zna koje škole će to biti.

Slušajući dr.sc. Borisa Jokića, koji stoji na čelu spominjane reforme i koji se kao njezin predvodnik putem web-kamera uglavnom i obraćao nastavnicima i učiteljima, nisam mogla a da ne primijetim učestalo spominjanje riječi intencija. Zbog toga sam stekla subjektivan dojam kako sve za sada najavljene promjene i njihov tijek provedbe još uvijek nesigurno vise u zraku.

kakvim se konkretno promjenama radi?

Onih konkretnih, strukturalnih promjena, koje bi eventualno i mogle iznjedriti pozitivne promjene u hrvatskom školstvu biti će nažalost jako malo. Nasuprot tome, puno brojnije su one kurikularne promjene s kakvima smo se u obliku različitih varijacija na temu susretali do sada već puno puta i koje mi, aktivni sudionici nastavnog procesa zbog minornih promjena koje one imaju na sam izgled i rezultat nastave volimo nazvati - kozmetičke promjene. 

Strukturalne promjene

Uvođenje devetogodišnje osnovne škole trebalo bi krenuti kroz pet godina. Produljenje je zamišljeno s prefiksom ranijeg polaska djece u školu. Dakle, od školske godine 2021./2022. u prvi razred osnovne škole polazit će djeca koja do 1.rujna iste jeseni navrše šest godina.

Zašto? Koji je konkretan razlog skraćivanja bezbrižnog djetinjstva? Za sada odgovora nema. Tek na postavljeno pitanje: "Smatrate li da je dijete od tek navršenih šest godina sposobno pratiti nastavni plan i program prvog razreda?" dr. Jokić je samouvjereno odgovorio: "Da!", te naknadno odlučnost odgovora ublažio objašnjenjem kako će kroz pet godina nastavni plan i program za prvi osnovnoškolski razred doživjeti stanovite promjene.

Nigdje nije spomenuta realizacija infrastrukture koja treba pratiti tu odluku. Naime, u današnjim uvjetima u kojima velik broj osnovnih škola ima problema s osiguranjem adekvatnog prostora, veliki je upitnik kako će se osigurati prostor za dodatni deveti razred. Pridodajmo tome i činjenicu da se za uzrast šestogodišnjaka očekuje i potreba osiguranja produženog boravka: dijete u toj dobi na nastavi provodi svega 2-3 školska sata, te mu ostaje puno praznog vremena do povratka roditelja s posla.

Kurikularne promjene

Nastavni plan i program se neće mijenjati, što konkretno znači da količina nastavnih predmeta raspoređenih po razredima u osnovnim školama ostaje potpuno jednaka.

Niti jedan predmet se ne ukida, ne dolazi do međusobnog spajanja srodnih predmeta (primjerice kemije i biologije u prirodoslovlje), ne mijenja se broj obaveznih nastavnih sati niti na tjednoj, niti na godišnjoj razini, niti se uvodi ijedan novi nastavni predmet.

Informatika ostaje, kao i drugi strani jezik samo izborni predmet s novinom da će njeno učenje biti ponuđeno na izbor učenika već od prvog razreda. (Ponovno pitanje infrastrukture i materijalne konstrukcije za izvedbu tog prijedloga ostaje nejasno).

Novost je i produljenje nastavne godine za dva tjedna. No, kako se broj fonda sati pojedinog nastavnog predmeta neće mijenjati, dodatna dva nastavna tjedna biti će organizirani po principu projektne nastave. Konkretni detalji o načinu i sadržajima izvedbe još nisu poznati, kao niti vremenski period ( produljenja u lipnju, ili raniji početak nastave u rujnu?).

Planira se ukidanje brojčanog ocjenjivanja u prvom i drugom razredu osnovne škole, koje će zamijeniti opisne ocjene, dok će sustav ocjenjivanja u ostalim razredima ostati identičan: u brojčanoj skali od 1 (nedovoljan) do 5 (ne više odličan, već izvrstan).

Po meni najbolja promjena je ukidanje općeg uspjeha učenika (prosjeka) na kraju nastavne godine. Objektivno se time izbjegava nemoguće – izražavanje brojkom učenikovog postignuća na različitim područjima djelovanja, te još važnije ono subjektivno – natezanje ili poklanjanje ocjena „za prosjek“.

Kriteriji upisa u srednje škole za sada ostaju također nepromijenjeni: brojčani uspjeh učenika po pojedinim predmetima, te procjena posebnih vještina sukladno zahtjevima pojedinih strukovnih ili umjetničkih škola. Za sada nema govora o uvođenje „male mature“ na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, niti povratka prijemnih ispita kao kriterija za upis u srednju školu.

  • vlatx:

    Čitajući ovaj osvrt postavlja se pitanje potrebe ikakvih promjena u školstvu kada se u biti ništa ne mijenja? Prezentira se devet godina osnovne škole, a danas taj prvi razred predstavlja mala škola. Nema nikakvih promjena u planu i programu, nema ... prikaži još! nikakvih dodatnih predmeta, nema baš neke velike koristi od svega ovoga. Kao što je već naglašeno jedino spomena vrijednoga je ukidanje prosjeka ocjena. Nema spomena o radu s nadarenom djecom, dodatni predmeti se spominju kao mogućnost izbornog predmeta ali nitko nezna tko će to odraditi niti gdje, kao i druga slična razmišljanja se ne mogu nazvati reformom školstva. Period od 10-tak godina je predug jer se u tih deset generacija gubi veliki potencijal u "zapuštanju" nadarene djece, a takvih imamo. Za početak, zašto se u suradnji s pojedinim fakultetima ne organiziraju radionice koje bi vodili studenti u osnovnim školama te već na taj način privukla djecu za znanost? Zašto se za djecu ne naprave online tečajevi informatike? Zašto se ne iskoriste trenutno dostupni resursi već se sanja o boljim vremenima i većem izdvajanju za školstvo? Zašto se učitelji moraju "boriti" s toliko papirologije u svakodnevnom radu a na štetu djece? Zašto se djeca ne vrate u fokus a papirologija, roditeljske želje, ministarske dvojbene odluke ostave postrani? Bez dobro pripremljene djece danas neće nam biti bolje za 10-tak godina.

  • Avatar prof.baltazar
    prof.baltazar:

    Ukidanje brojčanog ocjenjivanja u prvom i drugom razredu? Što će djeca dobivati cvjetiće i smajliće? Kakve su to bedastoće? Projektna nastava? Tko će to platiti? Ako će nešto djeca istraživati onda se podrazumijeva kako će im puno toga trebati, aha, ... prikaži još! skužio sam, nije to bitno... Ukidanje općeg uspjeha (prosjeka) na kraju nastavne godine? Naravno da nije to najbolji način ocjenjivanja ali koji je bolji? Koji je bolji? Ako će sve ovisiti o procjeni učitelja onda je to, ispričavam se na rječniku čisto j**** učitelja u zdrav mozak. Kad krene pritisak roditelja, inspekcije i djece na učitelje koji se i ovako žale na sve i svašta ali bar učitelj ima matematiku kao argument za svoju ocjenu. Škola je za mene bitna jer države u kojima se ulaže u školstvo imaju budućnosti, a riječ "ulaganje" isključivo povezujem novcem. Jokiću ostavi se ćorava posla. To što imaš titulu ne znači da imaš licencu za prodavanje magle. Ovo je prodavanje magle.

  • aniva:

    U principu skoro ništa se ne mijenja. A netko je za to ništa dobro plaćen. Jer broj predmeta ostaje isti, broj sati ostaje isti, sve ostaje isto, pa šta se onda mijenja? I šta je ta ekipa radila?