Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Hiperinflacija superodlikaša

Tomo i Marko žele završiti razred s 5.00. Marko je učio cijelu godinu i posljednja dva tjedna nastave odmara i veseli se ljetu. Tomo se sjetio prije dva dana da mu za upis u željenu srednju školu treba odličan prosjek. Trenutno su i on i njegovi roditelji u stanju histerije, trči s jednih instrukcija na druge, roditelji psuju prezahtjevne nastavnike i preteško gradivo...
Objava 04. lipnja 2018. 1 komentara 2550 prikaza
Izvor: pixabay.com
Izvor: pixabay.com
Odlikaš iza kojeg stoji cjelogodišnji trud i znanje ili sprinter koji utrčava "pet do dvanaest"?

Jesu li djeca u Hrvatskoj natprosječno pametna?

Prema rezultatima Instituta za istraživanje u obrazovanju (IDI) 5% svih osmaša u Hrvatskoj završavaju svih osam razreda osnovne škole s prosjekom 5.00.

Pojedine škole (uglavnom gimnazije) imaju prilikom upisa toliku navalu odlikaša da upisuju samo one s prosjekom 5.00. U njima nema mjesta za učenika koji je, primjerice u 7. razredu imao jednu jedinu ocjenu vrlo dobar iz Povijesti.

Upravo zbog ovakve hiperinflacije superodlikaša zagrebačka XV. gimnazija (MIOC) uvela je dodatno testiranje iz matematike na kojem se pokazalo da postoje odlični i oni malo manje odlični učenici. Velik dio tih super - 5.00 - odlikaša riješio je prijemni test iz matematike tek za ocjenu dobar.

 

Fiksacija na ocjene

Daleko od toga da su neki sadržaji sami po sebi učenicima zanimljiviji od drugih, ovisi to i o interesu pojedinca, no ništa ne zaokupi učenikovu pažnju na satu kao rečenica: Ovo će biti u testu!

Generalno možemo zaključiti da su nam učenici pretjerano orijentirani na ocjenu, umjesto na znanje (što bi zapravo trebao biti slučaj). No za tu nesretnu činjenicu nisu krivi niti učitelji, niti nastavni plan i program nego jednostavno sustav koji cijelu obrazovnu vertikalu tjera da se fokusira isključivo na brojčani uspjeh izražen u decimalama. 

O tim decimalama ovisi upis u željenu srednju školu. Upis na fakultet ili visoko učilište ovisi opet o općem uspjehu u srednjoj školi i o uspjehu na maturi. Cijelo obrazovanje svodi se na izračunavanje ( i natezanje) prosjeka.

Zbog orijentiranosti na ocjene iz školskog sustava se brišu vrijednosti poput marljivosti i upornosti u radu

Ovdje se vraćamo na dva izmišljena lika iz uvodnog dijela...

Zaista postoje učenici (možemo ih naći i u osnovnim i u srednjim školama) koji kontinuirano i marljivo tijekom cijele školske godine izvršavaju svoje obaveze: pišu domaće zadaće, aktivno sudjeluju na svakom satu, pohađaju dodatnu nastavu radi produbljivanja znanja iz predmeta koji ih posebno interesira, sudjeluju na natjecanjima... Testovi za njih nisu poseban stres, ne boje se biti usmeno prozvani na satu jer uče redovito. Završni testovi na kraju školske godine za njih znače tek malo više ponavljanja i krajem svibnja za njih u pravilu završava nastavna godina, barem što se većine obaveza tiče. Među spomenutim prosjekom 5.00 - odlikaša takvih je učenika 30-35 % (ovo je moja procjena na temelju iskustva u radu).

Ostalih 70% superodlikaša su inteligentni kampanjci koji stvari dovode u red u zadnji tren. Daleko od toga da se i tu ne radi o pametnim učenicima, no njima marljivost i redovitost u izvršavanju školskih obaveza nije jača strana. Kod njih zadnji tjedni nastave prolaze u utrci s vremenom: instrukcije prije testa ili usmenog odgovaranja za veću ocjenu, popunjavanje (prepisivanje od kolege iz razreda) radne bilježnice kako bi se i na taj način izvukla još jedna petica, dogovor s predmetnim nastavnikom o izradi prezentacije za zadnji sat koja će također donijeti još jednu peticu u svrhu podizanja prosjeka.

Postoji i jedna zasebna kategorija svestranih odlikaša. To su učenici koji pored redovne škole pohađaju Glazbenu školu, sportske treninge ili imaju samo jako puno slobodnih aktivnosti. Uz pažljivu i dobru organizaciju vremena u osnovnoj školi je još moguće uspješno izvesti ovakvu korelaciju. No roditelji, još nesigurni hoće li budućnost njihovog mezimca prevagnuti u znanost, umjetnost ili sport, često smatraju kako je u popisu aktivnosti škola najmanje važna pa dolazi do učestalog izostajanja s nastave (i zaostajanja u istoj). Djeca nisu roboti, no ambiciozni roditelji koji ovu činjenicu guraju pod tepih smatraju kako bi njihova djeca zbog izvannastavnih aktivnosti u redovitoj školi trebala imati određene pogodnosti ili čak (prema njihovom ukusu i nahođenju) smanjeni opseg gradiva. 

Neminovan sadržaj opisanih scenarija je  pritisak roditelja na onog jednog nastavnika koji još ponešto zna o moralu, marljivosti, a propituje se i o osjećaju pravde (ili nepravde) prema učenicima koji su radili cijelu godinu. No argumenti roditelja su neumoljivi: Tko si ti da zbog svojih krutih stavova upropastiš budućnost mom sinu ili kćeri?

Sustav i nadležne institucije ne reagiraju

Tijekom nekoliko godina unatrag upućeno je iz zbornica puno pisanih prijedloga prema resornom ministarstvu, te se u sklopu Cjelovite kurikularne reforme argumentirano predlagalo ukidanje općeg uspjeha učenika na kraju svakog pojedinog razreda (opći uspjeh je taj famozni izračuna na dvije decimale koji uključuje uspjeh iz svakog pojedinog predmeta, a svaki potencijalni gimnazijalac teži tome da on bude 5.00).

Najvažniji argument u prilog ukidanju općeg uspjeha je činjenica da bi se tako izbjegla prevelika fokusiranost na ocjene, te bi učenici učili radi znanja koje će im u daljnjem školovanju trebati, fokusirali bi se na predmete bliske području koje žele studirati. Na taj način dolazila bi i puno više do izražaja područja interesa svakog pojedinca kojima bi se mogao više posvetiti.

Ovakav obrazac ocjenjivanja i izračunavanja općeg prosjeka formira blazirane 5.00 - odlikaše (koji to u većini slučajeva nisu) bez da iz tog prosjeka možemo iščitati jače i slabije strane pojedinca, njegovo područje interesa, talentiranosti i nadarenosti.

U sklopu Cjelovite kurikularne reforme nastao je dokument čije je ime Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Njegova svrha je bila pokrenuti promjene u postojećem sustavu ocjenjivanja. Nažalost, taj dokument je s vremenom potpuno odbačen, te nije uvršten u aktualne izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju.

Sukladno tome ne možemo očekivati apsolutno nikakve promjene u trenutno vrlo lošem načinu iskazivanja uspjeha naših učenika, osim intencija pojedinih srednjih škola koje će radi selekcije morati uvesti prijemne ispite.

Naš književnik Ante Tomić ustvrdio je u jednoj od svojih kolumni: "Kako danas imamo registar pravih i lažnih branitelja, tako ćemo kroz desetak godina izrađivati registre pravih i lažnih odlikaša".

Ovome bih tek dodala da po pitanju ovog potonjeg neće biti potrebno toliko misterija. Naime, lažni odlikaši prije ili kasnije otkriju se sami. Netko zapne već u gimnaziji, netko tijekom studija. Tek tada postaju svjesni činjenice kakva im je medvjeđa usluga učinjena kad je pojedini nastavnik napokon popustio i poklonio peticu za kraj. 

 

  • Ksantipa:

    Godinama pišem o tome: ocjenjivanje učenika, inflacija odlikaša, evaluacija uspjeha, primjena naučenog, razvoj sposobnosti logičnog zaključivanja, kampanjsko učenje ...cilj naučiti učenika učiti,...et cetera od svega ništa. štreberija još uvijek prevladava. Ocjene se "biladaju" zadnji čas. Nije puno bolje niti u ... prikaži još! u pojedinim srednjim školama.