Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Hiperinflacija superodlikaša i upisi u srednje škole

Svaka nastavna godina nas nečemu nauči. Recentna, koju privodimo kraju bila je opet turbulentna zbog epidemije, ali je prokazala i neke nove-stare, ali nikad riješene probleme. Covid-19 je bacio u sjenu započetu, a nedovršenu reformu zvanu Škola za život za koju nikad nije provedena adekvatna evaluacija kojom bi se vidjelo što smo to reformom dobili, što izgubili, što se poboljšalo i konačno je li se išta promijenilo. I dok Škola za život pada u zaborav, aktualan postaje Nacionalni plan razvoja odgoja i obrazovanja 2021.-2027. Nova reforma na pomolu? Radna skupina je formirana, na čemu radi nitko ne zna. Rijetki su oni optimistični koji još očekuju ikakve konkretne promjene, a problema ima i trebalo bi ih rješavati.
Objava 08. srpnja 2021. 1 komentara 1649 prikaza
Patrik Macek /PIXELL
Patrik Macek /PIXELL
Zbog hiperinflacija superodlikaša koja je tijekom posljednje dvije covid-školske godine postala još izraženija upisi u srednje škole postaju sve dugotrajnije i kompliciranije procedure.

Problem hiperinflacije odlikaša i superodlikaša (prosjek 5.00) postaje aktualan krajem svake nastavne godine kada izaziva velike probleme prilikom upisa u srednje škole, no onda opet tijekom godine padne nekako u zaborav. Srednje škole, prije svega gimnazije imaju već godinama velik problem prilikom upisa koji se bazira isključivo na uspjehu postignutom u osnovnoj školi, selektirati najbolje od boljih jer nerealno velik broj učenika u 7. i 8. razredu ostvari uspjeh 5.00.

Gimnazije s posebno velikim priljevom takvih učenika odlučuju se posljednjih godina na ponovno uvođenje selektivnog prijemnog ispita (zagrebačka XV. gimnazija i gimnazija Tituša Brezovačkog). Koliko je postignuti uspjeh 5.00 kod većine učenika nerealan, pokaže se već tijekom 1. razreda kada veći dio upisan ne uspije zadržati niti približan uspjeh onom odličnom, a neki do tada čvrsti odlikaši počinju voditi bitku s negativnim ocjenama. Kriteriji ocjenjivanja možda jesu u gimnazijama nešto stroži nego u osnovnoj školi, no glavni razlog hiperinflacije superodlikaša leži u pritisku koji roditelji vrše, posebno tijekom 7. i 8. razreda na nastavnike prilikom zaključivanja ocjena na kraju nastavne godine.

Sve što ne rezultira zaključnom ocjenom odličan nije dobro, podložno je kritici i žalbi roditelja, pritiscima, prijetnjama i zahtjevima za razredbenim ispitom na kojem se očekuje da učenik „povisi“ zaključnu ocjenu.

Kako razriješiti taj Gordijski čvor nastao spletom okolnosti koje proizlaze iz činjenice da upis u željenu školu garantiraju ocjene, a ne znanje?

Ministarstvo najavljuje vanjsko vrednovanje od naredne školske godine (najavljivano je i za tekuću, no nije se realiziralo) za učenike 5. i 8. razreda. Koja znanja i koji predmeti će se evaluirati za sada nije poznato, no i dalje ostaje pitanje hoće li takvo vrednovanje imati utjecaj na zaključnu ocjenu. Ako hoće, kakav i u kolikoj mjeri.

Problem zaključivanja ocjena

Za one neupućene, radi se o postupku kada sav učenikov rad i znanje na kraju nastavne godine treba svesti na jednu od ponuđenih ocjena: 1, 2, 3, 4 ili 5. Već dugo se po školskih hodnicima i na stručnim edukacijama vode polemike je li zaključivanje ocjena ispravan i relevantan postupak. Treba li ocjena proizlaziti iz aritmetičke sredine (po trenutno važećem Pravilniku ne treba), jesu li sve ocjene dobivene tijekom godine istovrijedne, „teži“ li ocjena iz pisane provjere jednako kao i ona iz ocijenjene domaće zadaće...?

U svakom slučaju, zadatak je nastavnika i učitelja pratiti i vrednovati rad i napredak svakom učenika redovito tijekom cijele nastavne godine, a onda to svesti na jednu brojku. Zašto treba svoditi na jednu brojku i može li se nečije znanje na taj način ispravno vrednovati? Tim više što si roditelji uzimaju sve veće pravo utjecati na tu brojku jer o njoj ovisi upis u željenu srednju školu.

Ovo su samo neka od pitanja koja si često postavljam. Većina škola u Hrvatskoj koristi e- dnevnike i imenike u kojima je moguće u svakom trenu vidjeti prosjek ocjena iz pojedinog predmeta na dvije decimale. Zašto završna ocjena ne bi mogla upravo tako izgledati, sukus svih ocjena dobivenih tijekom godine bez „zaokruživanja“.

Što bi se time dobilo? Mislim da bi se učenici ujednačeno trudili tijekom cijele godine, učili za svaku pisanu provjeru bez očekivanja da će u lipnju ispravljati ocjene ili odgovarati za veću ocjenu. U Pravilniku bi trebalo dodati članak koji bi ograničavao unos ocjenu upravo na kraju polugodišta ili nastavne godine, čime bi se spriječilo roditelje da inzistiraju na ispravljanju ocjena i podizanju prosjeka, a iskazani opći uspjeh ili uspjeh iz pojedinog predmeta na dvije decimale predstavljao bi realniju, a svakako i raznolikiju sliku učenika prilikom upisa u srednje škole.

Uz tehnologije kojima raspolažemo, ovakav pristup je vrlo lako ostvariv.

  • sargu123:

    Uvedite prijemi za srednju školu pa će se vidjeti koliko ti "superodlikaši" zapravo znaju!