Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Informatički (ne)pismene guske u magli hrvatskog školstva

Nije li čudno kako na samom početku školske godine još nemamo službenu informaciju hoće li se ili neće zaključivati ocjene na polugodištu, no sasvim sigurno znamo kako će se od sljedeće jeseni Informatika uvesti kao obavezan predmet u sve pete i šeste razrede osnovnih škola?
Objava 28. kolovoza 2017. 2 komentara 1536 prikaza
Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com
Informatika u školama

Na samom smo početku još jedne nastavne i školske godine. Većina gorućih pitanja nije se pomakla s mrtve točke, no trebamo nekako stvoriti privid "da se nešto kreće". 

Negativna ocjena odmah iz inicijalnog testa

Inicijalni test je ono što se piše na samom početku školske godine i njime se provjerava usvojenost znanja iz prošlog/ prošlih razreda. Unatrag dvije godine slušamo o Cjelovitoj kurikularnoj reformi čiji je prvi i najvažniji cilj rasterećenje učenika, a sad odjednom bivamo suočeni s informacijom kako će od sljedeće školske godine svi osnovnoškolci biti još "dodatno opterećeni" s dva sata tjedno. Malo kontradiktorno?

I ne, ne prihvaćam odgovor kako ionako svi učenici već pohađaju Informatiku, iako je izborna jer: NE POHAĐAJU.

Postoji nekoliko razloga. Nazovimo ih unutarnji i vanjski.

 Unutarnji razlozi

Populacija učenika osnovnoškolskih razreda je vrlo različita ukoliko uzmemo u obzir njihove interese i sposobnosti. Pritom ne smijemo zaboraviti kako se inkluzijom sve više učenika s posebnim potrebama uključuje u redovne škole. I nadarenom jedanaestogodišnjaku je napor sjediti sedam školskih satova u klupi, dok neko dijete s posebnim potrebama u toj dobi to niti ne može izdržati. Ovo govorim iz razloga što nitko nije napomenuo da će se zbog promijenjenog statusa informatike smanjiti satnica bilo kojeg drugog predmeta.

Vanjski razlozi

Ako i ignoriramo problem skupog opremanja škola informatičkom opremom (nemojte mi reći da će đaci programiranje učiti pomoću ploče i krede), ostaje problem prostorne i vremenske organizacije.

Većini škola već sada nedostaje prostora pa se holovi, blagovaonice i knjižnice preuređuju u pomoćne učionice. Gdje će takve škole smjestiti  informatičke učionice potrebne za novu količinu učenika?

Izuzev zagrebačkih škola, većinu drugih pohađaju učenici koji u školu dolaze organiziranim školskim autobusima. Naravno, ako škola radi u jednoj smjeni (koliko je takvih u Hrvatskoj?) lako se termin završetka nastave pomakne. No što je sa školama koje rade u dvije smjene u kojima jutarnja smjena mora napustiti školu kako bi se popodnevna imala gdje smjestiti? Što je sa školama koje rade u tri smjene? Što je s učenicima-putnicima koji nemaju roditelje koji mogu taksirati cijeli dan na relaciji škola-dom? 

Sve logističke probleme koje sam navela nemoguće je riješiti u samo godinu dana. Ili ih ministarstvo nije uopće uzelo u obzir ili će odluka biti "nadograđena" na potpuno nepripremljeni teren. U tom slučaju nastat će situacija u kojoj će se većina škola, te njihovih ravnatelja i nastavnika zaista pogubiti kao u magli.

Samo još jedan pomno odabran politički spin?

Resorno ministarstvo je dakle rezolutnom odlukom najavilo uvođenje Informatike u redovnu nastavu od sljedeće školske godine, no takva odluka nije u domeni ministrice, niti ministarstva. Oni donose prijedlog, a do njegovog ostvarenja put je dugačak.

Da bi se promijenilo tjedno opterećenje učenika potrebno je promijeniti Državni pedagoški standard i Zakon o odgoju i obrazovanju. To su dva dokumenta o čijim promjenama odlučuje Sabor.

Pokušajmo sada zamisliti kako će izgledati zasjedanje na kojem će se iznijeti prijedlog o prvom koraku provedbe reforme školstva (čiji je cilj, podsjećam opet, rasterećenje učenika) na način da će taj prvi korak upravo biti dodatno tjedno opterećenje od dva školska sata.

Pripremljen as u rukavu: ideja da se Vjeronauk "gurne" u drugi plan (argument: Vatikanski ugovor), a na njegovo mjesto u satnici sjedne Informatika izazvat će burnu raspravu koja će vjerojatno završiti, kako to obično biva u Saboru na ustašama i partizanima i cijela zamisao tu pada u vodu. Ministarstvo će imati odličan argument: Htjeli smo, imali smo najbolju namjeru, ali eto opet nam nisu dali (podsjeća li vas to na priču o reformi?).

Ministarstvu trebaju ovakvi politički spinovi i bacanje prašine u oči. Spomenula sam na početku; treba stvoriti dojam da se nešto i u školstvu pokreće. Osim toga, vremenska tempiranost ovakve izjave je odlična; medijski će se ponovno prikriti zaboravljenih 2% povećanja plaće prosvjetnim djelatnicima (koje bi trebalo biti, a neće, vidljivo na sljedećoj plaći) raspravama o tome kako nastavnici i opet nisu spremni na promjene i suradnju.

Jesu! Vraćam se ponovno na Informatiku. 

Slažem se da treba biti zastupljena u redovnoj nastavi i tvrdim kako rješenje za to postoji i bez dodatnog povećanja satnice i bez bolnih rezova. Potrebno je odraditi, bez ishitrenih odluka i pompoznih najava samo malo opširniji i intelektualno zahtjevniji posao oko restrukturiranja nastavnih sadržaja Kako točno? O tome u sljedećem postu.

  • Deleted user:

    Zbilja lijepo napisano. Vrlo analitički. Čudo za ove novine. Kluč je u tome što ste i sami napisali:"Treba stvoriti dojam da se nešto dešava...". Previše je tu politike, borbe protiv tkz. konzervativna. Iskreno se veselim vašem nastavku. Informatika u petom ... prikaži još!etom razredu je promašeno priča. Baš iz razloga koje ste naveli. Po meni najvažnija stvar u reformi obrazovanja jest bolja opremljenost škola i veća primanja nastavnog osoblja. S tim bi trebalo startati odmah. Što se tiče opreme, treba biti pošten i reći da oprema, bar ona vrhunska, neće doći od države nikad. Treba osmisliti modele doniranja koje bi mogla voditi svaka škola posebno. I najvažnije, ovaj program kakav jest, uopće nije loš. Od reforme obrazovanja valja očekivati rezultate tek za 20 i više godina. Zbog toga treba smiriti doživljaj i maknuti politiku iz toga.

  • zspanco:

    Dakle, što bi rekli mudri ljudi: "Na zapadu ništa novo". Sve ide po starom oprobanom sistemu. Na žalost.