Blogosfera Večernjeg lista
Blogosfera Škola za 5

Kalendar školske godine - nastava do prvog dana ljeta?

Ove školske godine nastava završava prvog dana (kalendarskog) ljeta, a tako će biti i sljedeće godine budući da je i kalendar naredne školske godine 2022./2023. u rasporedu praznika vrlo sličan tekućoj školskoj godini. Dosta je prijepora oko takvog trajanja nastave do duboko u lipanj, ne samo zbog vrućina, nego i efikasnosti i kvalitete same nastave.
Objava 13. lipnja 2022. 0 komentara 2431 prikaza
Arhiva Večernjeg lista
Arhiva Večernjeg lista
Kakva je kvaliteta nastave u lipnju?

Nisam od onih koji uvijek misle kako je prije bilo bolje, ali samo usporedbe radi želim  se najprije prisjetiti nekih drugih vremena i kako je kalendar školske godine tada izgledao.
U vrijeme moje osnovne škole nastava je počinjala između 10. i 15. rujna, a završavala između 10. i 15. lipnja (ovisno kako bi u kalendaru padao ponedjeljak u rujnu, odnosno petak u lipnju).
Zimski praznici trajali su dva tjedna (posljednji tjedan siječnja i prvi tjedan veljače), nakon čega bi počinjalo 2. polugodište.
Osim Nove godine (kada smo bili slobodni dva dana), u kalendaru su bila još dva državna praznika.

Nakon 1990. godine Božić kao crkveni blagdan postaje i neradni dan, zajedno s danom poslije (sv. Stjepan), a zimski praznici se pomiču sa sredine nastavne godine na period od Božića do tjedna nakon blagdana Sveta tri kralja.

Također i blagdan Uskrsa i Uskrsnog ponedjeljka postaju neradni dani, te se u tom tjednu u školskom kalendaru formiraju proljetni praznici za učenike.

Zbog proljetnog odmora učenika, početak nastavne godine se pomaknuo na  tjedan ranije u rujnu  pa bi nastava počinjala između 5. i 10. rujna, no završavala bi i dalje u drugom tjednu lipnja.
Pandemija corona virusom donijela je sa sobom online nastavu zbog koje su uvedene nadoknade u lipnju koje su se protezale do 20. – 22. lipnja.

Ove školske godine nemamo nikakvih nadoknada, no nastava svejedno završava prvog dana ljeta – 21. lipnja. Posljedica je to “cijepanja” zimskih praznika na dva dijela (prvi dio od Božića do blagdana Sveta tri kralja, a drugi dio posljednjeg tjedna u veljači) i uvođenja tzv. “jesenskih praznika”, ako blagdan Svih svetih koji je ionako neradni dan za sve u Republici Hrvatskoj I dan prije ili poslije možemo nazvati praznici; točnije “jesenski praznici u trajanju od dva dana.”

Zašto ovakav kalendar školske godine odnosno što dobivamo s više kraćih praznika (osim nastave gotovo do kraja lipnja)?

Pedagozi, dječji psiholozi i ostali stručnjaci koji kreiraju kalendar tvrde da djeca danas funkcioniraju drugačije i da ne mogu izdržati po tri mjeseca nastave bez odmora. Tu moram napomenuti da se i dosta nastavnika s tim slaže i podržavaju ovakav raspored nastave i praznika.
Neki prigovaraju da se čestim prekidima u obliku manjih praznika kod djece gubi koncentracija i kontinuitet u učenju jer samo “iščekuju praznike”, nakon kojih im treba duži period da se opet koncentriraju na nastavu.
Ja bih tu dodala i problem neshvaćanja kraćih praznika kao pravih praznika od strane nekih nastavnika, pa praznike koriste kao period u kojem djeci zadaju projekte i druge vrste opširnijih zadataka pa učenici zapravo i za vrijeme praznika uče, samo ne u školi nego kod kuće.

No, bez obzira na sve prijepore oko duljine i količine praznika za učenike, svi će se složiti da nastava u lipnju nema niti približno istu kvalitetu i efikasnost kao tijekom ostatka nastavne godine (zato ju se i nastoji “popuniti” izletima, priredbama, projektnim danima i sličnim neformalnim oblicima nastave).
Iskreno, ne mogu naći realno objašnjenje za ovu pojavu. Vrućina?
Južna Njemačka nema puno drugačiju klimu od nas, pa im nastava uobičajeno traje do 15. srpnja.
Je li kod nas u pitanju mediteranski mentalitet u kojem je ljeto doba kad se zbog vrućine i sparine općenito radi slabijim tempom? Fokusiranost na ljeto kao doba obiteljskih odmora? Navika?

Bilo kako bilo, nastava u lipnju jednostavno ne funkcionira!
Bez obzira kako mi rasporedili praznike, koliko god da ih bude, učenici nakon 20. svibnja postaju neaktivni i nezainteresirani za bilo koji oblik nastave. Tu pojavu primjećujemo čak i kod onih najupornijih i najsavjesnijih i svaki iskusan nastavnik će aktivnosti u lipnju oblikovati bez usmenih ili pisanih provjera ako ne želi prirediti i sebi i učenicima neugodna iznenađenja po principu: Najsavjesniji Marko, uvijek aktivan i uvijek 100% na testovima će dobiti 3 jer mu je više dosta svega i ne da mu se više učiti, niti misliti i baš ga briga za ocjenu.

No, zbog opsega gradiva to nije uvijek moguće i uvijek ispadne tako da se u lipnju svi u školama, s ili bez ekstremnih vrućina, s ili bez rijetkih klimatiziranih učionica, jako mučimo. Kad je nastava završavala između 10.-15. lipnja, bilo je to donekle izdržljivo. No, ovo protezanje nastave do samog početka ljeta s rascjepkanošću zadnjih tjedana (blagdan Tijelova kao neradni dan u četvrtak, nakon kojeg slijedi, ovisno od škole do škole, nastavni ili nenastavni petak, iza njega vikend, a nakon vikenda još nastava u ponedjeljak i utorak) je vrhunac nerazumijevanja nastavnog procesa i načina na koji funkcioniraju svi njegovi sudionici.

Kako dakle 175 nastavnih dana (govorim o petodnevnom školskom tjednu) ili 35 tjedana rasporediti tijekom kalendarske godine a da se pritom vodi briga o maksimalnoj efikasnosti nastave?
Ipak smanjiti praznike? Ukinuti mini-praznike? Početi nastavu 1.9. u kontinentalnom dijelu Hrvatske (nakon ljeta smo navikli na vrućinu pa ju lakše podnosimo nego u lipnju)?
Skratiti zimske praznike u Dalmaciji i time omogućiti raniji završetak nastave u lipnju?
Odgovorni za kreiranje kalendara školske godine bi trebali uzeti sve aspekte u obzir i dobro razmisliti što se dobiva, a što gubi s više manjih praznika i je li više uistinu nekada manje?

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.